Sport je i tijekom 2025. ostao među važnijim područjima u koja su hrvatski gradovi usmjeravali značajan dio svojih proračunskih sredstava. Pokazuje to naša najnovija analiza, temeljena na konsolidiranim izvještajima FINA-e o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave, prema kojoj je čak 85 gradova u odnosu na 2024., povećalo izdvajanja za sport i sportaše u svojim sredinama. Najviše je po stanovniku izdvojila Pregrada, ispred Novalje, Krka, Vodica, Varaždina i Bjelovara, a isti se grad našao i kao predvodnik poretka prema udjelu sportskih u ukupnim proračunskim izdvajanjima. Nominalno su ulaganja najviše lani povećali Bjelovar, Zadar, Osijek i Pregrada, a najveći postotni rast imali Pregrada, Benkovac, Nin i Novalja…
U Republici Hrvatskoj sport odavno ima daleko šire značenje od natjecateljskih rezultata. Uspjesi hrvatskih sportaša i reprezentacija godinama doprinose međunarodnoj prepoznatljivosti zemlje, dok svakodnevno bavljenje sportom i rekreacijom ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja, razvoju djece i mladih, kao i podizanju kvalitete života. Istodobno primjetno raste i gospodarska vrijednost sporta, ponajprije kroz razvoj aktivnog turizma, organizaciju sportskih manifestacija i ulaganja u infrastrukturu koja tijekom cijele godine koristi lokalnom stanovništvu, ali i brojnim posjetiteljima.
Taj pristup posljednjih godina sve je vidljiviji i na državnoj razini. Kroz Ministarstvo turizma i sporta kontinuirano se povećavaju sredstva za razvoj sportske infrastrukture, podupiru se projekti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, razvijaju programi dostupnosti sporta građanima svih dobnih skupina i financiraju ulaganja u objekte lokalnog i nacionalnog značaja. Početkom srpnja objavljen je tako i novi javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje i rekonstrukcije sportskih građevina za 2027. godinu, za koji je osigurano 20 milijuna eura, a pravo prijave imaju jedinice lokalne i područne samouprave sa spremnom projektnom dokumentacijom prijavljenom za povlačenje sredstava.
Da važnost sporta sve više prepoznaju i država i europske institucije potvrđuju i rekordna ulaganja u posljednjih nekoliko godina. Hrvatska je za sport u državnom proračunu za 2025. osigurala 160 milijuna eura, 41 posto više nego godinu prije, dok se dodatna sredstva ulažu kroz europske fondove namijenjene sportskoj infrastrukturi, lokalnim sportskim programima i uključivanju djece i mladih u tjelesnu aktivnost. Takav pristup prati i sve izraženiji trend ulaganja gradova koji kroz svoje proračune financiraju izgradnju i obnovu sportskih objekata, rad klubova i sportskih udruga te organizaciju brojnih natjecanja i manifestacija.
Velik dio tih ulaganja u konkretne projekte pretvaraju upravo gradovi. Obnavljaju se i grade sportske dvorane, nogometna i teniska igrališta, atletske staze, vanjska vježbališta, multifunkcionalni tereni i brojni drugi sadržaji koji omogućuju kvalitetnije bavljenje sportom i rekreacijom, a osim infrastrukture, gradovi financiraju rad sportskih klubova i udruga, sportske škole, natjecanja te programe namijenjene osobama s invaliditetom, djeci, mladima i rekreativcima. Naša analiza pokazuje kako između obalnih i kontinentalnih gradova nema velikih razlika kada je riječ o ukupnom pristupu financiranju sporta. Primorski gradovi izdvajali su nešto više sredstava po stanovniku, što se može povezati s većim brojem sportskih događanja koja su dio turističke ponude, dok su manji i srednji gradovi, očekivano s manjim proračunima od najvećih urbanih središta, upravo za sport u prosjeku izdvajali veći udio vlastitih proračuna…
Da ulaganja nastavljaju rasti potvrđuje i podatak kako je njih 17 tijekom prošle godine povećalo izdvajanja za više od sto posto u odnosu na 2024. Istodobno je pet gradova za sport izdvojilo preko deset posto ukupnog proračuna, njih 47 između pet i deset posto, 55 gradova između dva i pet posto, dok je 16 gradova za sport namijenilo između jedan i dva posto svojih rashoda.
Po ukupnom postotnom izdvajanju za sport iz Proračuna u vrhu se, rekli smo, našla Pregrada, koja je za tu granu osigurala 32,32 posto sredstava, uvjerljivo ispred Vodica s 12,35 posto proračunskog udjela, za njima idu Ploče (12,04), Korčula (11,17), Bjelovar (10,17), Novalja (9,99), pozicije u Top 10 zauzimaju i Varaždin, Krk, Požega i Slavonski Brod, od 9,94 do 9,54, a blizu su Metković, Solin, Zadar (9,44-8,81 posto udjela izdvajanja).
U promatranom razdoblju, za sport je i po stanovniku daleko najviše izdvojio Grad Pregrada, respektabilnih 619,14 eura ‘per capita’. Iznad 300 ‘sportskih’ eura po glavi stanovnika imali su i Novalja (371,53 eura) i Krk (306,56 eura), a preko 200 eura još samo i Vodice (245,15 eura), Varaždin (234,58 eura) i Bjelovar (233,50 eura). Među 10 najizdašnijih u toj rubrici su i: Novigrad (204,71 euro), Umag (199,09 eura), Dubrovnik (194,25 eura) i Slavonski Brod (181,25 eura). Preko 150 PC eura ulaganja imali su i Rovinj, Sisak, Poreč, Korčula, Ploče, Hvar i Zadar, između 151,10 i 171,84 eura. Ukupno 24 grada pritom su prosječno po stanovniku u sport usmjerila 100-150 eura, 40 ih 50-100 eura, njih 42 između 20 i 50, a 4 gradova ispod 15 eura…
Istovremeno, Bjelovar je prednjačio prema nominalnom rastu izdvajanja za sport u 2025. u odnosu na 2024. s rekordnih +4.786.395 eura (3.545.268- 8.331.663), ispred najbližih u poretku Zadra (+4.237.912), Osijeka (+3.668.739), Pregrade (+3.638.592), Siska (+2.414.154), Samobora (+2.345.561), Požege (+1.733. 205), Krka (+1.484.729), Karlovca (+1.471.360) i Šibenika (+1.362.982). Blizu ‘gornjeg doma’, u Top 15 su Novalja, Kutina, Umag, Čakovec i Velika Gorica, od +927.044 do + 1.357.698 eura. Rast iznad 2 milijuna eura imalo je 6 gradova, njih isto toliko je postiglo povećanje između 1.000.000 i 2.000.000, značajno više, 45 ih je imalo +100.000-1 milijun, 25 ih je evidentiralo porast od 10.000 do 100.000 eura. Pozitivnim trendom s više ulaganja u 2025. nego u 2024. moglo se pohvaliti 85 naših gradova, dok je kod 41 on nažalost bio negativan.
Listu onih koji su lani povećali postotak svojih ulaganja u sport u odnosu na godinu prije predvodi apsolutni pobjednik analize – Pregrada (+36.397,17 posto), jedini s preko 1.000 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži postotak bilježe za njim: Benkovac (+829,90), Nin (+741,41), Novalja (+579,45), Ivanec (+361,49), Slunj (+255, 64), Krk (+201,07), Kutina (+157,27), Kastav (+156,64) i Skradin (+139,13 posto povećanja). Iznad 100 posto porasta imalo je još sedam gradova- Bjelovar, Daruvar, Požega, Krapina, Ozalj, Kutjevo i Gospić – između +100,72 i +135,01 posto povećanja. Od 50 do 100 posto porasta ubilježila su 22 grada, između 10 i 50 posto- 32 grada, od 1 do 10 posto- ravno 15 hrvatskih gradova…
Posve očekivano, najviše su ukupne iznose za sport u 2025. godini dakako izdvojili – ne nužno redom- najveći i veliki gradovi, s najvećim i visokim proračunskim brojkama, pa je Grad Zagreb– kojega smo u dijelu izračuna izuzeli iz tablica zbog neusporedivo većeg ‘budžeta’ i specifičnog administrativnog statusa- za svoje sportaše i sportašice, kao i ukupan razvoj sporta, iz gradske blagajne ‘uplatio’ 103.176.240 eura, Split -21.926.371 eura, Rijeka – 13.390.056 eura, Osijek – 11.582.388 eura, Zadar– 11.143. 725 eura, Varaždin– 10.443.395 eura, Slavonski Brod – 8.966.422 eura, Bjelovar – 8.331.663 eura, Dubrovnik– 8.161.484 eura… Za tri grada u FINA-inim izvješćima nismo imali službene podatke o njihovim ‘sportskim’ izdvajanjima.
Preklani su hrvatski gradovi za sport, inače, izdvojili ukupno 262.618.868 eura, lani pak- 317.414.871 eura, prikupljeni podaci pokazuju kako ulaganja u sport iz godine u godinu postaju definitivno sve važnija stavka lokalnih proračuna. Gradovi sve više ulažu u sportsku infrastrukturu, rad klubova, rekreacijske sadržaje i uvjete za bavljenje sportom svih generacija, a činjenica da je čak 85 gradova tijekom 2025. povećalo izdvajanja na tom polju potvrđuje kako se sport u gradskim upravama sve jasnije prepoznaje kao bitno ulaganje u kvalitetu života, zdravlje građana i dugoročni razvoj lokalnih sredina.(Pero Livajić)
