Prema analizi podataka FINA-e o izvršenju proračuna, hrvatski gradovi su u 2024. za zaštitu okoliša izdvojili 133,77 posto ili 248 milijuna eura više nego u 2023., pri čemu je njih 18 iz svojih proračuna izdvojilo iznad 10 posto sredstava, dok je izdvajanja za 100 i više posto povećalo njih čak 37, ili skoro trećina. Najviše su novca po stanovniku na tom polju u promatranoj godini izdvojili Biograd na Moru, Hrvatska Kostajnica, Nin, Varaždin, Umag…, a gotovo isti su s ponešto izmijenjenim redoslijedom, konkretno: Hrvatska Kostajnica, Biograd na Moru, Varaždin, Našice, Nin… u navedenom razdoblju prednjačili i po udjelu izdvajanja iz ukupnog budžeta. Prema nominalnom povećanju izdvajanja u vrhu su se pak lani izdvojili – Varaždin, Umag, Biograd na Moru, Rijeka, Petrinja, Garešnica…, a postotnim porastom u odnosu na 2023. – Vis, Garešnica, Korčula, Orahovica, Rab, Hvar, Nova Gradiška…
Prije više od pola stoljeća, 1972. godine, usvajanjem Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i održavanjem Konferencije u Stockholmu, zaštita okoliša ušla je u fokus međunarodnih, nacionalnih i lokalnih politika. Od tada pa do danas razvila se i kod nas u jednu od zahtjevnijih proračunskih stavki jedinica lokalne samouprave, a paralelno s tim rasla je i građanska svijest o važnosti života u što zelenijem i održivijem okruženju. U Republici Hrvatskoj posebna se pažnja posljednjih desetljeća usmjerava na gospodarenje otpadom – saniranje odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i sustavnu edukaciju građana, ali i na projekte vezane uz obnovljive izvore energije, očuvanje bioraznolikosti i prilagodbu klimatskim promjenama.
Zaštita okoliša postala je uz nacionalnu, nezaobilazna tema i na lokalnoj razini, gdje upravo gradovi snose najveći teret provedbe propisa i ciljeva koje je RH preuzela ulaskom u Europsku uniju. Premda se posljednjih godina bilježi značajan napredak – prije svega u pogledu odvajanja otpada i povećanja stope recikliranja – sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije u potpunosti zaokružen, a ključan problem ostaje manjak infrastrukture, posebno centara za gospodarenje otpadom, pa se i najuspješniji gradovi, unatoč visokom postotku odvajanja, nerijetko suočavaju s pitanjem kamo dalje i kako učinkovito sanirati prikupljeni otpad.
Podaci Ministarstva financija i FINA-e jasno pokazuju da gradovi na ovom polju ulažu sve više: u posljednje četiri godine izdvajanja za zaštitu okoliša učetverostručena su – s nešto više od 117 milijuna eura u 2021. ili još bliže – 185.122.413 u 2023. na gotovo 433 milijuna eura (432.759.284) u 2024. Ukupno su u proteklom mandatu uložili preko 861 milijun eura. No, financijska ulaganja sama po sebi nisu dovoljna da osiguraju ispunjenje ambicioznih ciljeva EU-a. Hrvatska je, primjerice, imala cilj da do 2020. godine odvojeno prikuplja 50 posto otpada, a danas, unatoč znatnim ulaganjima i rastu svijesti, stopa na nacionalnoj razini tek se približava toj brojci, dok je na razini gradova prosjek (28,25) znatno niži i daleko ispod zacrtanih planova. Podsjetimo, Prelog (67,8!), Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica jedinih je 13 gradova u zemlji koji su u lanjskoj godini uspjeli premašiti zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada…
Pritisak na jedinice lokalne samouprave pritom je sve veći jer im, uz obveze, prijete i kazne, a prilike koje su postojale u prethodnom razdoblju nisu u potpunosti iskorištene: primjerice od raspoloživih 475 milijuna eura za razvoj centara za gospodarenje otpadom, iskorišten je do danas tek manji dio sredstava. Istodobno, novi ciljevi već su postavljeni: do 2025. trebalo bi reciklirati 55 posto komunalnog otpada, a do 2035. čak 65 posto otpada. Realizacija tih ciljeva zahtijeva usklađeno djelovanje lokalne i državne razine, znatna dodatna ulaganja i jasniju strategiju koja povezuje prikupljanje, obradu i konačno zbrinjavanje komunalnog otpada.
Gradovi u većini, međutim, iako malo po malo, ali ipak, pokazaju da žele i znaju odgovoriti na postavljene eko-izazove i da su u stanju podići svijest svojih građana i ulagati u zelene politike, a zaštita okoliša postaje jedno od ključnih pitanja lokalnih uprava. U sljedećem razdoblju dodatnu priliku pružaju fondovi Europske unije i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kroz koje je samo kroz 2025. predviđeno više od pola milijarde eura namijenjenih upravo ulaganju u održive projekte, od sanacije otpada do proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Na gradovima je da iskoriste tu priliku i nastave podizati standarde zaštite okoliša u svojim sredinama.
Provjerili smo u našoj najnovijoj analizi kakva je situacija bila prošle godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih proračuna u 2024. izdvojili za čistoću svog okružja, aktivnosti, mjere, programe i projekte u cilju zaštite okoliša…
Promatramo li spomenuta izdvajanja po stanovniku, najbolje je rangiran –Biograd na Moru sa 778,43 eura ‘per capita’, zatim u poretku idu Hrvatska Kostajnica – 671,73 i Nin – 359,18 eura, a na četvrtom mjestu je Varaždin s 333,14 prosječno izdvojenih eura. Među deset prvih na popisu su i Umag, Senj, Petrinja, pa još jedan, treći, iz Zadarske županije, Obrovac, onda Garešnica i Glina, čija izdvajanja se kreću između 328,73 i 171,89 eura po glavi stanovnika. Točno 100 i više PC eura izdvojila su 32 grada, od 30 do 100 eura – 31.
A prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu na prvoj poziciji u deset najbolje rangiranih gradova našla se Hrvatska Kostajnica s 31,38 posto, usamljena iznad 30 posto, a osim nje, preko 15 posto proračuna u ove su svrhe izdvojili – Biograd na Moru – 27,35 i Varaždin – 16,48. U Top 10 su i: Našice, Nin, Otočac, Duga Resa, Senj, Benkovac i Sinj, između 14,15 i 12,41 posto udjela izdvajanja. Iznad 10 posto imalo je 18 gradova, od 5 do 10 posto- 31, a između 1 i 5 posto udjela- 41 hrvatski grad.
Po nominalnom trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na 2023., ne računajući naravno Zagreb (+218.828.959), prednjači Varaždin, koji je za zaštitu okoliša izdvojio rekordnih +7.766.758 eura više nego u prethodnoj godini, umjesto predlanjskih 6.919.758 dao lani- 14.585.515 eura. Preko tri milijuna eura porasta imali su i Umag (+3.431.485) i Biograd na Moru (+3.155.758), a Top 10 u apsolutnim brojkama čine i: Rijeka, Petrinja, Garešnica, Rab, Kastav, Bjelovar i Dubrovnik, između +2.950.535 i +866.365 eura povećanja. Iznad 1 milijun eura porasta upisalo je sedam gradskih središta, od 500.000 do 1.000.000 ‘zelenog’ porasta bilježi 15, od 100.000 do 500.000 eura- 42. ‘Plus’ u odnosu na godinu ranije imalo ih je 88, a ‘minus’ – 34 hrvatska grada…
Kad promatramo postotni trend na liderskoj je poziciji Vis, sa +6854,57 posto porasta. U poretku slijedi Garešnica. uz + 2775,17 posto, zatim- Korčula – +1811,09 posto, Orahovica -+725,04 posto, Rab -+603, 03 posto, Hvar -+548,23 posto, Nova Gradiška – +536,18 posto, Ludbreg – +515,58 posto, pa peti otočni centar na listi, Umag, uz + 461,78 i na koncu u Top 10- Kastav, +458,69 posto povećanja izdvajanja za zaštitu okoliša. Iznad 400 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i: Ilok i Grubišno Polje, a Sveti Ivan Zelina i Prelog– preko 300 posto izdvajanja. Ravno 100 i više posto porasta evidentiralo je njih 37, od +1 do +100 – 53 grada.
Normalno da je u 2024. najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao proračunski najjači Zagreb– 312.349. 801 euro, kojega su iznosom novca u skladu s vlastitim blagajnama pratili: Varaždin – 14.585.516 eura, Dubrovnik – 5.611.577 eura, Rijeka– 5.463.855 eura, Biograd na Moru– 4.360.000 eura, Bjelovar – 4.233.536 eura, Umag – 4.174.599 eura, Petrinja – 3.633.761 euro, Zadar – 2.970.536 eura…
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (P. Livajić)
