Ostvareni prihodi po zaposlenome u gradskoj upravi, izdvajanja za plaće u gradskoj upravi, financijska stabilnost i ulaganja u investicitije četiri su ključna pokazatelja temeljem kojih smo dobili rang listu najefikasnijih gradskih uprava ovog mandata a koju predvode gradske uprave Varaždina, Petrinje i Bakra kao najefikasnije uprave u kategoriji velikih, srednjih i malih gradova
Nakon što smo u nizu naših mandatnih proračunskih analiza istražili koliko su gradovi u protekle četiri godine izdvajali za stavke koje direktno utječu na kvalitetu života i poslovanja građana, temeljem brojki i službenih pokazatelja po prvi put donosimo i analizu efikasnosti gradskih uprava.
Kao i kod ostalih mandatnih analiza, i ovdje smo išli s kompozitnim indeksom* kojim smo obuhvatili nekoliko pokazatelja važnih kod ocjenjivanja efikasnosti gradskih uprava, a gradove smo podijelili na tri uobičajene kategorije – male, srednje i velike. Analizirali smo i rangirali prosječne ukupne prihode po zaposlenom u gradskoj upravi i tijelima za četverogodišnje razdoblje koji govore o uspješnosti gradskih uprava, prosječni udio izdvajanja za bruto plaće u gradskoj upravi i tijelima u proračunu za četverogodišnje razdoblje, prosječnu pokrivenost ukupnih rashoda i ukupne prihode i primitke za četverogodišnje razdoblje izdataka koji, pak, pokazuju financijsku stabilnost i racionalnost u planiranju te prosječne bruto investicije u fiksni kapital po stanovniku za četverogodišnje razdoblje koji, na kraju, govore o proaktivnosti gradskih uprava.
Temeljem svih navedenih pokazatelja najefikasnija gradska uprava među velikim gradovima je gradska uprava Grada Varaždina. Tim Nevena Bosilja ostvario je, naime, daleko najveće ukupno prihode po zaposlenome u četiri godine među velikim gradovima – 132.076 eura, uz treće najmanje izdvajanje za plaće – 20,5 posto ukupnog proračuna. Nadalje, Varaždin je četiri godine držao izvršenje proračuna u suficitu, a šesti je najjači veliki grad po bruto investicijama po stanovniku (238 eura).
‘Rezultati ovog istraživanja još su jedna potvrda da Grad Varaždin prednjači među velikim gradovima Hrvatske ne samo po kvaliteti života, već i po efikasnosti i transparentnosti rada gradske uprave. U protekle četiri godine pokazali smo da odgovorno upravljanje, ulaganja u obrazovanje, gospodarstvo i komunalnu infrastrukturu te briga o potrebama naših građana donose konkretne rezultate. Ova priznanja nas dodatno motiviraju da nastavimo raditi još bolje za sve naše sugrađane i da Varaždin ostane primjer dobre prakse u Hrvatskoj’, rekao je gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj.
Druga najefikasnija gradska uprava u kategoriji velikih gradova je gradska uprava Grada Kaštela. Denis Ivanović i njegov tim u četiri godine su najmanje od svih velikih gradova izdvajali za vlastite plaće – 20,5 posto proračuna, ostvarili su drugi najveći prihod po zaposlenome nakon Varaždina – 77.371 eura, a proračun je sve četiri godine bio u suficitu.
Na trećem mjestu je gradska uprava Grada Zadra koja u četiri godine bilježi drugi najveći indeks financijske stabilnosti od svih gradskih uprava (106,9), peta je po ostvarenim prihodima po zaposlenome u gradskoj upravi (54.222 eura) a sa 30,3 posto proračunskog izdvajanja za plaće plasirala se kao šesta najštedljivija. Gradska uprava koju je u svom drugom i posljednjem mandatu predvodio Branko Dukić u top 10 je i po proaktivnosti – u četiri godine je u fiksni kapital grada uloženo 197 eura po stanovniku.
U top 10 najefikasnijih gradskih uprava u velikim gradovima u proteklom mandatu su još gradske uprave Osijeka (koja je ostvarila treći najveći indeks financijske stabilnosti među velikim gradovima), Siska (četvrta najštedljivija gradska uprava sa proračunskim izdvajanjem za plaće od 28,8 posto i bruto investicijama – 254 eura per capita), Krapine ( šesta najjača gradska uprava po ostvarenim prihodima po zaposlenome – 53.048 eura), Samobora (treća najjača uprava po ostvarenim prihodima po zaposlenome – 59.207 eura i druga najštedljivija – izdvajanja za plaće iznosila su 25,2 posto proračuna), Bjelovara ( sedmi po ostvarenim prihodima po zaposlenome u gradskoj upravi – 52.458 eura i peti najštedljiviji – iz proračuna su za plaće izdvajali 29,9 posto proračuna), Dubrovnika (sedma najštedljivija gradska uprava – za plaće se izdvajalo 30,4 posto proračuna) i Rijeke (najjači indeks financijske stabilnosti među velikim gradovima – 107,07).
Grad Zagreb, kao i obično, a zbog svih njegovih specifičnosti zbog kojih se ne može uspoređivati s ostalima, ne uvrštavamo u ove analize, ali treba istaknuti da je u ovom mandatu ostvario četvrti najveći prihod po zaposlenome u gradskoj upravi – 58.316 eura, a u top 10 je i po indeksu financijske stabilnosti (103,18), što bi ga – da ga uspoređujemo – svrstalo na osmu poziciju među velikim gradovima.
U kategoriji srednjih gradova top 10 najefikasnijih gradskih uprava u protekle četiri godine predvode Magdalena Komes i njezin tim u Gradu Petrinji. Petrinjska gradska uprava prva je po ostvarenim prihodima po zaposlenome među srednjim gradovima – 202.343 eura ali i po štedljivosti – za plaće su izdvajali tek 9,1 posto proračuna. U četiri godine imaju drugi najjači indeks financijske stabilnosti (110,31), a među najproaktivnijima su i po investicijama – u četiri godine u infrastrukturu i projekte na području grada uloženo je 172 eura po stanovniku.
Druga najefikasnija gradska uprava među srednjim gradovima je ona u Svetoj Nedelji. Dario Zurovec i njegov tim ostvarili su drugi najveći prihod po zaposlenome – 133.358 eura uz drugo najmanje izdvajanje za plaće – 12 posto proračuna. Proračun je četiri godine u suficitu, a po stanovniku se u infrastrukturu uložilo 172 eura.
Na trećem mjestu je gradska uprava Novog Marofa. Tim Siniše Jenkača u četiri je godine ostvario treći najveći indeks financijske stabilnosti među srednjim gradovima (110,29), a na četvrtom mjestu su po ostvarenim prihodima po zaposlenome (116.610 eura) i po štedljivosti u izdvajanju za plaće (13,8 posto izdvajanja iz proračuna).
Listu 10 najefikasnijih među srednjim gradovima čine, nadalje, Ivanec (peti po ostvarenim prihodima i štedljivosti na izdvajanjima za plaće), Umag (prvi po investicijama – u infrastrukturu uloženo 758 eura po stanovniku!), Dugo Selo (četvrti po investicijama po stanovniku – 332 eura i šesti po ostvarenim prihodima po zaposlenome u gradskoj upravi – 104.606 eura), Našice (šesti najštedljiviji na plaćama i osmi po ostvarenim prihodima po zaposlenom u gradskoj upravi – 93.649 eura), Sveti Ivan Zelina (treći po ostvarenim prihodima po zaposlenome – 118.196 eura i po štedljivosti na plaćama – 12,2 posto proračunskih izdvajanja), Trogir (šesti po financijskoj stabilnosti – indeks 107,71 i sedmi po investicijama – 247 eura po stanovniku) i Kastav.
Gledamo li, na kraju, male gradove, najefikasnija je uprava Grada Bakra na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Klarićem, i to jer je tijekom četiri godine ostvarila najveće prihode po zaposlenom – 184.629 eura, u samom je vrhu po financijskoj stabilnosti – četiri godine zaredom bilježi proračunski suficit, a među 15 najboljih je i kad su u pitanju bruto investicije sa uloženih 448 eura po stanovniku.
Drugi najefikasniji među malima je Grad Vis. Vis je naime treći po ostvarenim ukupnim prihodima po zaposlenome u gradskoj upravi (142.002 eura), peti je po izdvajanju za bruto plaće u četverogodišnjem razdoblju (10,6%), a 845 eura po stanovniku treći kad se gledaju bruto investicije per capita.
Treći na listi su Emil Ćurko i njegova gradska uprava u Ninu jer su u četiri godine ostvarili 130.870 eura prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi, za plaće zaposlenih izdvajao 12,9% proračuna, sve četiri godine izvršenje proračuna je bilo u suficitu, a za investicije je izdvojeno 570 eura po stanovniku.
U top 10 najefikasnijih gradskih uprava u kategoriji malih gradova su još gradske uprave Komiže, Hvara, Novalje, Benkovca, Novog Vinodolskog, Gline i Obrovca. (Marija Pulić Drljača)
*Za izradu kompozitnog indeksa efikasnosti GU korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenost JLS-a. U prvom koraku gore ova četiri gore navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova četiri pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija * koeficijent varijacije)
