Bjelovar, Sinj, Samobor i Sveta Nedelja za sad su jedini gradovi u Hrvatskoj koji su najavili smanjenje poreza na dohodak i time dodatno rasterećenje plaća svojih zaposlenih građana nakon ukidanja prireza od 1. siječnja iduće godine. Evo kakva je situacija u ostalim gradovima…
Nakon što je Vlada ukinula prirez, a gradovima i općinama prepustila odluku hoće li manjak proračunskih prihoda koji će im zbog toga nastati od 1. siječnja iduće godine nadoknaditi povećanjem poreza na dohodak, polako istječe i rok u kojem jedinice lokalne samouprave (do kraja godine) moraju održati savjetovanje s javnošću i odlučiti hoće li stope poreza na dohodak zadržati na dosadašnjoj razini – 20% i 30% ili će ih mijenjati. Sudeći prema najavama i odlukama koje su već donesene u pojedinim gradovima, situacija je šarolika te će se ukidanje prireza sasvim drugačije odraziti na novčanike zaposlenih građana u Hrvatskoj.
I dok će u većini gradova, čini se, ostati iste stope, nekoliko njih odlučilo se smanjiti porez na dohodak i tako dodatno rasteretiti plaće svojih zaposlenih građana. Najveće smanjenje zasad planiraju u Samoboru, koji nije niti imao prirez – plaće će se kod njih oporezivati po stopama od 18% i 27%. ‘Dok drugi gradovi pod izlikom ukidanja prireza podižu stope poreza, grad Samobor će i ovom mjerom značajno unaprijediti kvalitetu života svim svojim zaposlenim sugrađanima, a i postaviti trendove koje drugi gradovi mogu samo slijediti!’, naglasila je gradonačelnica Petra Škrobot.
Nakon što je prošle godine ukinuo prirez, Grad Bjelovar snižava, pak, stope na 18% i 28% čime će proračunske prihode u idućoj godini smanjiti za nešto manje od milijun eura (šest milijuna kuna). ‘Naš grad će biti najveći grad u Hrvatskoj s najmanjom stopom poreza na dohodak. Nove stope poreza rezultirat će većim plaćama građana, a uz to, cilj je poslati i snažnu poruku poduzetnicima, novim investitorima da euro u Bjelovaru vrijedi više nego u bilo kojem drugom gradu u Hrvatskoj. Prema procjenama, kaže, građanima i poduzetnicima ostat će oko tri milijuna eura više zahvaljujući novoj stopi poreza’, naglašava gradonačelnik Dario Hrebak.
Istu stopu poreza na dohodak, 18% i 28% planiraju i u Svetoj Nedelji, gradu koji je proteklih godina, kao i Bjelovar, dokazao da svako snižavanje poreza na kraju rezultira povećanjem proračunskih prihoda. Prirez su ukinuli 2019. i time izgubili 6 milijuna kuna, no zbog povećane gospodarske aktivnosti i investicija u istoj su godini zabilježili porast prihoda koji su premašili 10,5 milijuna kuna. ‘Dok drugi najavljuju povećanje poreza na dohodak, mi idemo na smanjenje i još jedno porezno rasterećenje. Ostavit ćemo novac u džepovima naših građana, a istovremeno ćemo već iduće godine povećati subvencije za privatne vrtiće i tako dodatno podići kvalitetu života obiteljima s malom djecom’, kaže nam Dario Zurovec.
Listu gradova koji će ovu poreznu reformu iskoristiti za dodatno rasterećenje građana za sad zaključuje Grad Sinj koji se odlučio za smanjenje donje porezne stope sa 20% na 18%, dok ona za zaposlene s većim primanjima ostaje na 30%. ‘Snižavanje poreza u ovom kontekstu je demografska mjera koja svima koji odluče ostati živjeti u Sinju ili se u njega dosele jamči da će im plaća u Sinju vrijediti 300 eura više na godišnjoj razini nego, recimo, u Zagrebu. Smanjenjem poreza na dohodak zaokružit ćemo cjeloviti i sveobuhvatan sustav demografskih potpora na sinjskom području. Ovom odlukom ulažemo dodatne napore kako bi znatnije utjecali na demografske trendove kako bi se smanjilo iseljavanje s jedne strane te potaknuo povratak stanovništva i doseljavanje s druge strane’, poručuju iz sinjske gradske uprave.
S druge strane, najveći gradovi uglavnom su rupu u proračunu koja će im nastati ukidanjem prireza popuniti povećanjem poreza na dohodak. Najmanje koristi od ukidanja prireza će tako imati građani Zagreba koji su i dosad plaćali najveću stopu prireza (18%), a sada će plaćati i najveći porez na dohodak. Grad Zagreb povećava ga, naime, na 23,6% i 35,4%. Gradska uprava ovo povećanje opravdava i poručuje da su na velikom gubitku od 220 milijuna eura, čak dva mjesečna proračunska prihoda jer se ukida prirez, diže se i osobni odbitak s 530 na 560 eura, te se podiže granica za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura. Dizanjem stope poreza na dohodak na maksimalnu razinu zadržat će, pak, dosadašnje prihode koji su ostvarivani od poreza na dohodak i prireza, te da je to nužnost za sve usluge koje grad financira. “Grad smatra pravednijim da oni koji imaju više izdvajaju više, a ne da cijena usluga poskupi za sve. Iako se može čuti teza da će Grad zakinuti građane za povećanje neto plaća, ovim prijedlogom Odluke nikome u Zagrebu neće biti manja plaća”, navodi se u obrazloženju Odluke.
Drugo najveće porezno opterećenje plaća u državi uvodi Grad Rijeka koji stope diže na 22,4% i 33,6%. Gradska uprava procijenila je da će zbog svih poreznih izmjena biti na gubitku od 12 milijuna eura, a nove stope poreza na dohodak odredili su kao da su sadašnju stopu prireza od 13 posto smanjili na 12 posto, što je bilo i obećanje gradonačelnika Filipovića, pa bi grad trebao na kraju ostati bez 4,6 milijuna eura zbog podizanja osobnog odbitka i osnovice za višu stopu poreza na dohodak. Prema izračunu Jutarnjeg lista, Riječanin s prosječnom hrvatskom plaćom od 1.171 euro i s jednim djetetom imat će od iduće godine 18 eura veću plaću, a da je Rijeka zadržala stopu od 20 posto, onda bi imali u novčaniku 30 eura više.
Grad Split odlučio se na nešto manje povećanje – stope dižu na 21,5% i 32,25%. ‘Nismo se odlučili za maksimalno dizanje stope jer želimo omogućiti našim građanima veće plaće, a istodobno smo gledali da to naš proračun može izdržati. Najveći je problem što će milijun eura od naših poreza otići županiji’, pojasnio je gradonačelnik Ivica Puljak. Na temelju prosječne neto plaće od 1.169 eura Splićaninu s jednim djetetom plaća bi trebala rasti za 25 eura. Da je Split zadržao stopu od 20 posto, plaće bi rasle za 31 euro, izračunao je pak Jutarnji list.
Porez na dohodak podiže i Grad Pula koji ukidanjem prireza od 12 posto ostaje bez četiri milijuna eura pa porez na dohodak povećava na 22% i 33%, Vodnjan na 22,4% i 33,6%, Grad Pazin podiže donju stopu na 22% dok gornju ostavlja na 30%, a Novigrad donju ostavlja na 20% dok gornju podiže na 33%, jednako kao i Grad Karlovac. Grad Omiš, pak, stope diže na 21,6% i 32,4%, a Grad Županja na 21,8% i 32,7%.
Za razliku od njih, Grad Osijek odlučio je zadržati postojeće stope od 20% i 30% iako će ukidanjem prireza od 13% ostati bez sedam milijuna eura u proračunu koje će, kazao je gradonačelnik Ivan Radić, nadoknaditi dobrim upravljanjem. ‘Mi ćemo ostati na sadašnjoj poreznoj stopi na dohodak, ukinut ćemo prirez od 13 posto i samim time građanima grada Osijeka će od 1.1.2024. rasti plaće. Primjerice, vatrogasac koji sada ima neto plaću 1052 eura će od 1.1.2024. godine imati 1075 eura, što znači povećanje plaće na godišnjoj razini od 280 eura. Usporedimo li tog vatrogasca s drugim gradovima, on će na godišnjoj razini imati 116 eura veću plaću nego u Splitu, 185 eura veću plaću nego u Rijeci te 278 eura veću plaću nego u Zagrebu’, kazao je gradonačelnik Ivan Radić.
Usporedio je i plaće učitelja predmetne nastave, profesora na fakultetima te liječnika specijalista. Tako će učitelj predmetne nastave čija je neto plaća 1125 eura od nove godine imati plaću 1151 eura, što je na godišnjoj razini povećanje plaće od 309 eura. U usporedbi sa Splitom taj će učitelj na godišnjoj razini imati 133 eura veću plaću, 213 eura će biti veća plaća nego u Rijeci te 319 eura veću nego u Zagrebu. Profesor na fakultetu, koji sada ima neto plaću 2500 eura, od 1.1.2024. će imati 2572 eura plaću, što je na godišnjoj razini povećanje od 864 eura te 453 eura više nego u Splitu, 725 eura više nego u Rijeci i 1087 eura više nego u Zagrebu. Liječnik specijalist koji sada ima neto plaću 3952 eura nakon ukidanja poreza će imati 4075 eura, odnosno povećanje od 1480 eura na godišnjoj razini, a to je 640 eura više nego u Splitu, 1023 više u usporedbi s Rijekom te 1923 eura više nego u Zagrebu.
Prema dosadašnjim najavama i odlukama, porez na dohodak neće povećavati ni Dubrovnik, Dugo Selo, Kaštela, Komiža, Križevci, Kutjevo, Labin, Poreč, Slatina, Umag, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Zaprešić... (m.p.d.)
