Točno polovica hrvatskih gradova, njih 64, prema procjeni za 2025. imala je više stanovnika nego godinu prije. Pad su zabilježila 63 grada, a jedan je ostao na istom broju. Najveći godišnji postotni rast ostvario je Mali Lošinj dok u usporedbi s Popisom 2021. prednjači Nin. Velika Gorica ostvarila je najveće godišnje povećanje broja stanovnika. Vrh top 10 ljestvica tako pretežno pripada obalnim i otočnim gradovima te gradovima zagrebačkog prstena.
Hrvatska posljednjih godina bilježi rast ukupnog broja stanovnika, ali iza tog pomaka ostaje izrazito neujednačena demografska slika. Prema DZS-ovoj procjeni sredinom 2025. u zemlji su živjela 3.874.993 stanovnika, odnosno 8.760 ili 0,2 posto više nego godinu prije. Nastavilo se, međutim, i starenje stanovništva: prosječna starost dosegnula je 44,7 godina, dok je udio stanovnika mlađih od 20 godina iznosio 18,7 posto. Rast ukupne populacije stoga sam po sebi još ne znači i preokret dugoročnih demografskih procesa.
Važan dio tog konteksta čine migracije. Tijekom 2025. u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, a odselilo njih 37.485 pa je pozitivan migracijski saldo iznosio 19.180 osoba. Među doseljenima je bilo 29,7 posto hrvatskih državljana i 70,3 posto stranaca. DZS pritom navodi znatan udio stranaca s dozvolama za boravak i rad u migracijskim kretanjima. Sličan se obrazac vidi i na europskoj razini. Prema Eurostatu, Europska unija početkom 2026. imala je oko 452 milijuna stanovnika, približno 706 tisuća više nego godinu prije. Rast je ostvaren zahvaljujući pozitivnoj neto migraciji, koja je nadoknadila negativnu prirodnu promjenu, odnosno višak umrlih nad rođenima.
Na dugoročne posljedice iseljavanja mladih i niskog broja rođenih upozorava i Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, objavljena na stranicama Ministarstva demografije i useljeništva. Dokument ističe neujednačenu depopulaciju pojedinih područja, starenje stanovništva i promjene migracijskih tokova. Iza ukupnog porasta broja stanovnika Hrvatske ostaju velike razlike među gradovima, od onih koji iz godine u godinu rastu do sredina u kojima se nastavlja pad broja stanovnika.
Naša analiza temelji se na podacima svih 128 hrvatskih gradova. Zagreb je uključen u ukupne rezultate, dok ga iz TOP 10 ljestvica izdvajamo zbog njegove veličine i administrativne specifičnosti te njegove podatke donosimo zasebno. Prema procjeni za 2025. imao je 778.184 stanovnika, odnosno 825 stanovnika ili 0,11 posto više nego 2024., kada ih je imao 777.359. U odnosu na Popis 2021., kada je imao 767.131 stanovnika, broj se povećao za 11.053 osobe ili 1,44 posto. Uključen u zajednički poredak, Zagreb bi po apsolutnom rastu između 2024. i 2025. zauzeo drugo mjesto, iza Velike Gorice, dok bi po povećanju u odnosu na Popis 2021. bio prvi među svim hrvatskim gradovima.
Usporedba procjena za 2024. i 2025. pokazuje da rast bilježe 64 grada, odnosno točno 50 posto. U 63 grada stanovnika je manje, a Crikvenica je u obje godine na 9.951 stanovniku. Ukupno je u svih 128 gradova, uključujući Zagreb, prema procjeni za 2025. živjelo 1.979 stanovnika više nego godinu prije. U odnosu na Popis 2021. broj stanovnika povećala su 62 grada, odnosno njih 48,4 posto, dok ih 66 još nije dosegnulo tadašnji broj. Pritom uspoređujemo ukupno stanovništvo administrativnih područja gradova, koja obuhvaćaju i njihova pripadajuća naselja.
Najveći postotni rast između 2024. i 2025. ostvario je Mali Lošinj, u kojem je broj stanovnika povećan sa 7.661 na 7.940, odnosno za 279 osoba ili 3,64 posto. Slijede Vodice, s rastom od 3,45 posto i 330 stanovnika više te Cres, koji je s dodatnim 91 stanovnikom ostvario povećanje od 3,26 posto. Četvrta je Komiža, s rastom od 3,06 posto, a peti Krk, s 3,03 posto više stanovnika. U nastavku ljestvice deset gradova s najvećim godišnjim postotnim rastom nalaze se Novalja, s povećanjem od 2,71 posto, Nin, s 2,65 posto, i Poreč, s 2,58 posto. Prvih deset zaključuju Stari Grad i Biograd na Moru, oba s rastom koji zaokružen na dvije decimale iznosi 2,50 posto, pri čemu Stari Grad prema nezaokruženoj vrijednosti ima malu prednost. Svih deset vodećih gradova smješteno je na obali ili otocima, a čak šest su otočni gradovi: Mali Lošinj, Cres, Komiža, Krk, Novalja i Stari Grad. Godišnji rast veći od tri posto ostvarilo je pet gradova, veći od dva posto njih 13, a iznad jedan posto njih 27.
Prema apsolutnom povećanju broja stanovnika vodeća je Velika Gorica, koja je sa 63.841 narasla na 64.761 stanovnika, odnosno za 920 osoba. Slijede Kaštela, sa 727 stanovnika više i ukupno 40.345 stanovnika te Zadar, koji je porastao za 644 osobe, na 74.393 stanovnika. Na četvrtom je mjestu Poreč, s 472 stanovnika više, a slijede Dubrovnik, s 386, i Dugo Selo, s 379 dodatnih stanovnika. U prvih deset su i Vodice, s povećanjem od 330 osoba, Sveta Nedelja, s 319, Mali Lošinj, s 279 te Makarska, s 255 stanovnika više. Za razliku od ljestvice postotnog rasta, u ovom su poretku snažno zastupljeni i gradovi zagrebačkog prstena: Velika Gorica, Dugo Selo i Sveta Nedelja zauzimaju tri od prvih deset mjesta.
Usporedba s Popisom 2021. otkriva još izraženije razlike među gradovima. Nin je s tadašnjih 2.705 narastao na 3.259 stanovnika, odnosno za 554 osobe ili 20,48 posto. To znači da je prema procjeni za 2025. imao približno petinu više stanovnika nego na posljednjem popisu. Na drugome je mjestu Novalja, s povećanjem od 19,59 posto, odnosno sa 3.680 na 4.401 stanovnika, dok su treće Vodice, s 14,34 posto više stanovnika i rastom s 8.649 na 9.889. Slijedi Poreč, koji je broj stanovnika povećao za 12,81 posto, sa 16.607 na 18.734. Biograd na Moru ostvario je rast od 10,75 posto, Vis od 10,58 posto, a Dugo Selo od 10,56 posto. Osmi je grad Sveta Nedelja, s povećanjem od 10,30 posto, dok prvih deset zaključuju Krk, s 9,62 posto, i Stari Grad, s 9,56 posto više stanovnika nego na Popisu 2021. Ukupno osam gradova u ovoj usporedbi bilježi dvoznamenkasti postotni rast, a njih 25 povećanje veće od pet posto. U prvih deset ponovno prevladavaju obalni i otočni gradovi, kojima se pridružuju Dugo Selo i Sveta Nedelja. Četiri otočna grada – Novalja, Vis, Krk i Stari Grad – potvrđuju svoju zastupljenost u vrhu i kada se promatra dulje razdoblje.
Po apsolutnom povećanju u odnosu na Popis iz 2021. ponovno prednjači Velika Gorica, s 3.686 stanovnika više. Vrlo blizu je Zadar, s povećanjem od 3.614 stanovnika, dok su treća Kaštela, s 2.551 stanovnikom više. Četvrti je Poreč, s rastom od 2.127 osoba. Slijede Sveta Nedelja, s 1.877 stanovnika više, i Dugo Selo, s 1.866, a zatim Pula, s povećanjem od 1.325 stanovnika te Solin, s 1.313. Prvih deset zaključuju Vodice, s 1.240 stanovnika više, i Samobor, s povećanjem od 1.197 osoba. Sva su ta mjesta u odnosu na Popis povećala broj stanovnika za više od tisuću, a četiri vodeća za više od dvije tisuće. Među deset vodećih čak su četiri grada zagrebačkog prstena: Velika Gorica, Sveta Nedelja, Dugo Selo i Samobor.
(V.H.)
