U razdoblju od 2011. do 2018. najveći broj novih stanovnika dobili su Solin i Novalja, a u top 10 su još Krk, Supetar, Novigrad, Vis, Nin, Biograd na moru, Hvar i Kaštela. U apsolutnim brojkama Solin slijede Kaštela, Dubrovnik, Poreč, Krk, Čakovec, Dugo Selo, Kastav, Makarska i Umag. Najveći rast u odnosu na 2017. bilježi, pak, Novalja, Donja Stubica, Solin, Kastav, Biograd na Moru, Poreč, Pag, Krk, Novigrad i Stari Grad. U apsolutnim brojkama nakon Solina, najveći rast zabilježen je u Dubrovniku, Poreču, Samoboru, Kastvu, Donjoj Stubici, Novalji, Biogradu na Moru, Krku i Svetoj Nedelji.
U razdoblju od 2011. do 2018. godine najveći broj novih stanovnika dobio je Grad Solin, prema relativnom pokazatelju i u apsolutnim brojkama, pokazuju posljednji podaci DZS-a o kretanju stanovništva. Riječ je o pokazatelju koji u sebi sadrži i ukupan broj više doseljenih stanovnika u odnosu na iseljenje i više rođenih u odnosu na umrle. I u 2018. godini u odnosu na preklani Solin predvodi, gledaju li se apsolutni brojevi porasta stanovništva, a u postotnom rastu predvodi Grad Novalja.
U sedmogodišnjem razdoblju najveći plus prema relativnom pokazatelju kretanja stanovništva imaju morski gradovi, predvode gradovi iz Splitsko-dalmatinske županije, a polovica ih je s otoka. Od prvih deset, njih osam su mali gradovi, a dva srednja. Od ukupnog broja gradova u RH, njih tek 27 imao je rast stanovništva. Ništa neobično, zna li se podatak o više od 200.000 iseljenog stanovništva, a i sve težoj odluci o zasnivanju većih obitelji. No upravo su mali i srednji gradovi krenuli u jače poticanje demografskih mjera posljednjih godina, a što je mnoge vratilo, pa čak i iz inozemstva, u te gradove. Nude se pogodnosti od velikih naknada za novorođene bebe, sufinanciranje vrtića ili školskih radnih bilježnica, stipendije studentima, ali i pokretanje gospodarstva. Zbog rasta turizma i izvan sezone, velik broj gradova uz more krenuo je i s mjerama kojima do nedavno sezonske radnike želi zadržati poticajnim mjerama cijele godine na moru. Mnogi gradovi su krenuli i u gradnju POS stanova, kao još jedna mjera za zadržavanje ili privlačenje stanovništva.
Gledaju li se apsolutne brojke kretanja stanovništva u sedmogodišnjem razdoblju, onda je u prvih deset više srednjih gradova, a uz morske i dva kontinentalna – Čakovec i Dugo Selo.
U sedmogodišnjem razdoblju, prema relativnom pokazatelju o kretanju stanovništva, nakon Solina i Novalje, slijede Krk, Supetar, Novigrad, Vis, Nin, Biograd na moru, Hvar i Kaštela. U apsolutnim brojkama Solin slijede Kaštela, Dubrovnik, Poreč, Krk, Čakovec, Dugo Selo, Kastav, Makarska i Umag.
Kako pokazatelj o kretanju stanovništva u sebi sadrži pokazatelje više doseljenog stanovništva u odnosu na iseljeno i više rođenih u odnosu na umrle, lako je zaključiti da se na male i srednje gradove, pretežito uz obalu, odlučuju mlade obitelji.
Lani je u odnosu na 2017. godinu 25 gradova u RH imalo pozitivno kretanje stanovništva. U relativnom brojkama najveći je postotak rasta opet u morskim gradovima, njih čak devet među prvih deset, ali se je na drugo mjesto smjestila i Donja Stubica. U apsolutnim brojkama tri su grada s kontinenta, uz Donju Stubicu, među prvih deset su i sve popularniji gradovi za život u Zagrebačkoj županiji – Sveta Nedelja i Samobor.
Prema relativnim brojkama, nakon Novalje, najveći rast doseljenih i rođenih imali su Donja Stubica, Solin, Kastav, Biograd na Moru, Poreč, Pag, Krk, Novigrad i Stari Grad. U apsolutnim brojkama nakon Solina, najveći rast zabilježen je u Dubrovniku, Poreču, Samoboru, Kastvu, Donjoj Stubici, Novalji, Biogradu na Moru, Krku i Svetoj Nedelji.
Solin: Već godinama vodeći grad po rastu broja stanovnika
Grad Solin je već nekoliko godina među vodećima u RH po prirodnom prirastu i migracijama, pa onda i kretanju stanovništva. Tako je u sedmogodišnjem razdoblju u tom Gradu porastao broj stanovnika za 10,22 posto, gledaju li se mirgracije i prirodni prirast zajedno, odnosno 2.446 stanovnika je više rođenih nego umrlih i više useljenih nego iseljenih.
Lani je u odnosu na godinu ranije bilo 366 više stanovnika, useljenih ili rođenih, a u relativnom brojkama više ih je bilo 1,41 posto, što je taj Grad svrstalo na treće mjesto.
– Grad Solin gradi dva nova dječja vrtića, vrijednost investicije je 30.000.000 kuna. Za rad Dječjeg vrtića “Cvrčak” , koji je u većinskom vlasništvu Grada Solina, za 2019. godinu izdvojeno je 28.582.000 kuna. Za sufinanciranje rada privatnih vrtića (pet vrtića i jedan Obrt za čuvanje djece), u 2019. godini osigurano je 2.404.000 kuna. Ukupno za financiranje predškolskog odgoja u 2019. godini planirano je 30.986.000 kuna, što čini gotovo trećinu izvornog proračuna Grada. Za financiranje osobnih pomoćnika u nastavi osnovnih škola u ovoj godini, Grad je izdvojio 120.000 kuna. Za provođenje mjere cjelodnevnog i produženog boravka učenika u osnovnim školama na području grada Splita i Solina izdvojit će se 170.000 kuna. Za pedagošku 2019./2020. godinu dodijeljene su jednokratne novčane pomoći za nabavku udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola- Za učenike od 1-4 razreda osnovnih škola ta je pomoć 400 kuna, za učenike 5-8 razreda 700 kuna, a za učenike srednjih škola 1.000 kuna. Za ovu mjeru planirano je 500.000 kuna u proračunu. Za prošlu školsku akademsku godinu Grad je dodijelio 21 stipendiju darovitim učenicima i 132 studenta za što je iz Proračuna izdvojeno 849.200 kuna, a za školsku akademsku godinu 2019./2020. planirano je 950.000 kuna. Grad Solin daje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta i to za prvo dijete 1.500 kuna, za drugo dijete 2.000 kuna, za treće dijete 3.000 kuna, za četvrto dijete 4.000 kuna, a za peto kao i za svako slijedeće dijete iznos od 5.000 kuna. Za ovu demografsku mjeru u 2019. godini planirano je 600.000 kuna. Za prijevoz učenika s posebnim potrebama koji pohađaju škole i ustanove na području Grada Splita planirano je u ovoj godini izdvojiti 120.000 kuna. Grad Solin uveo je mjeru “financijska pomoć obiteljima sa četvero i više djece”, koju je u 2018. godini koristilo 95 obitelji, a za istu je Grad Solin u 2019. godini planirao izdvojiti 700.000 kuna. Pored ove mjere uvedena je mjera “novčana potpora za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta od 1-3 godine života djeteta”, koju je u 2018. godini koristilo 128 obitelji, a za istu je Grad Solin u 2019. godini planirao izdvojiti 700.000 kuna. Mjesečni iznos financijske pomoći i za jednu i za drugu mjeru iznosi 700 kuna. Krajem sljedeće godine realizirat će se gradnja 17 stanova iz programa poticane stanogradnje, a priprema se i druga lokacija za gradnju – izjavio nam je gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.
Novalja: Stanovništvo se vraća iz inozemstva
Novalja je jedini grad iz Ličko-senjske županije, koji posljednjih godina bilježi znatan rast stanovnika, a prema procjenama mogao bi se taj rast uskoro popesti na 20 posto u desetogodišnjem razdoblju. Od 2011. do 2018. godine taj je rast prema službenim podacima o kretanju stanovništva 10,02 posto, što ga je svrstalo na drugo mjesto među hrvatskim gradovima. Lani je pak predvodio s rastom od 2,34 posto u odnosu na preklani, odnosno gledajući apsolutne brojke riječ je o 92 stanovnika u plusu.
Kako nam kaže gradonačelnik Anto Dabo gospodarski trendovi su pozitivni, turistička sezona se produljuje, pa potreba za radnom snagom je i izvan sezone. Cilj je, kaže, zadržati sezonske radnike u Gradu, odnosno da se za stalno dosele. Grad je krenuo u projekt poticajne stanogradnje. Iako, svake godine je sve veći broj slučajeva ne samo da stanovnici doseljavaju, nego se i vraćaju oni koji su otišli izvan zemlje. U tijeku je projekt proširenja vrtića, a do sljedeće godine niti jedno dijete ne bi trebalo biti na listi čekanja. U odnosu na 6-7 godine prije, dvostruko se više ulaže u predškolsko obrazovanje, oko dva milijuna kuna, a tu su i druge pogodnosti od naknade za novorođene bebe, stipednije i dr.
Poreč: Grade se nove škole i vrtići
U sedmogodišnjem razdoblju u Poreču je bilo 806 više rođenih nego umrlih i više useljenih od iseljenih, lani u odnosu na preklani 223 osobe, odnosno 1,29 posto.
– Glavni pokretač razvoja, dobrih životnih prilika i kvalitetnog življenja je upravo porečko gospodarstvo, koje zapošljava velik broj ljudi i obiteljima osigurava sigurnu egzistenciju. Sve je to rezultiralo porastom broja stanovnika za čak 18 posto od 2011. godine. Poreč je, u prosjeku, najmlađi grad u Istri; lani je rođeno 10 posto više beba nego godinu prije te smo među prvih pet gradova s najvećim prirodnim prirastom u zemlji. Zbog toga je, naravno, povećana potražnja za vrtićkim i jasličkim mjestima i sve je više školskih razreda. To su nam slatke muke na koje odgovaramo ulaganjima – nakon gradnje dviju škola, u ovoj smo godini već otvorili jaslice u Velom Maju, trenutno gradimo vrtić u Dračevcu i do kraja godine planiramo započeti gradnju vrtića u Žbandaju. Naravno da veliko povećanje broja stanovnika u kratkom periodu mijenja i naše prioritete u gradskim projektima – okrećemo se gradnji škola, vrtića i jaslica i trenutno nam je prioritet za svu djecu osigurati jednake, kvalitetne uvjete i dovoljno mjesta u svim ustanovama. Dodatno, prioriteti su i povećana davanja u zdravstvu i hitnoj medicinskoj pomoći, socijalnoj skrbi, obrazovanju i skrbi za stare, kao i ulaganja u komunalnu opremljenost grada i njegovo širenje te prostorno planiranje – kaže gradonačelnik Loris Peršurić.
Supetar: Velik rast broja obrtnika, veće potpore za novorođene bebe, razvoj nautičkog turizma…
Sa 8,25 posto u sedmogodišnjem je razdoblju u tom Gradu povećan broj stanovnika kroz novo doseljene i rođene, a u odnosu na iseljene i umrle.
– U periodu od 2013. pa naprijed Grad Supetar je povećao ulaganja u komunalnu i društvenu infrastrukturu pogotovo u dijelu poslovne zone Žedno drage gdje su izgrađeni dodatni sadržaji (trgovački centri i sadržaji) što je utjecalo prvenstvo na porast broja zapošljavanja, povećanje kvalitete života i dostupnog sadržaja.
Kontinuirano smo povećavali ulaganja u gospodarstvo i male obrtnike i to s novim mjerama među kojima se ističu subvencije obrtnicima i poduzetnicima, ulaganje u sadni materijal i poljske putove. Grad smo koji zahvaljujući kontinuiranim mjerama i ulaganjima ima jedan od najvećih rasta obrtništva u RH. Blizina kopna, blizina Grada Splita, produljenje sezone, ali i porast broja stanovnika, sve je to imalo utjecaj na porast broja obrtnika.
Velika novina u našem Gradu je i razvoj nautičkog turizma. Više od 100 vezova koje imamo na raspolaganju, zahvaljujući izgradnji ljetnog veza, omogućilo je produljenje sezone. Grad Supetar donio je i novi prostorni plan koji je omogućio izgradnju novih turističkih sadržaja, tako da je u tijeku izgradnja novog kampa, očekujemo i nove hotele, a evo imali smo i otvaranje prvog kongresnog centra u Supetru.
Zahvaljujući svim ovim mjerama i odlukama u 2018, godine bili smo Grad s najvećim porastom zapošljavanja u RH. Ovi podaci su zaista zasluženi i sigurno nisu slučajnost. Od Grada slučaja iz 2013., blokade u visini proračuna i milijunskih sudskih sporova, danas smo jedan od najrazvijenijih gradova u državi, drugi u našoj županiji (nakon Hvara), grad koji je zahvaljujući racionalnom poslovanju vratio dugove, udvostručio proračun i ove godine potpisao preko 35 milijuna kuna EU sredstava. Zahvaljujući svemu tome ove godine smo se našli među pet najboljih gradova u RH sto se tiče kvalitete života i demografije .
Usporedno s tim Grad je pokrenuo i program “Sritna dica-sritan grad” kroz koji smo stvaranjem i provedbom jedne konkretne i zaokružene politike željeli se usmjeriti na demografski rast i razvoj naše gradske i otočne zajednice. U okviru tog programa Grad Supetar je povećao potpore za novorođenu djecu, uveo asistente za rad s djecom s posebnim potrebama već u vrtiću, nabavu radnih materijala i pisanki za osnovnoškolce, stipendije i potpore za upis u srednju školu Brač. Zahvaljujući investicijama u predškolski odgoja (novo izgrađene jaslice, rekonstrukcija zgrade vrtića, produljeni rad sa djecom ,upisana sva djeca u vrtić) jamči i sigurnost za roditelje .
Sve navedeno je dovelo do toga da Supetar postaje otočko središte i grad ugodnog življenja – komentira gradonačelnica Supetra Ivana Marković.
Novigrad: Prioritet je ulaganje u obrazovanje
Novigrad u Istri imao je u sedmogodišnjem razdoblju rast stanovnika od 7,62 posto, a lani u odnosu na 2017. godinu 0,99 posto.
– Vjerujemo kako je to dobrim dijelom rezultat naših napora da svojim sugrađanima pružimo što kvalitetnije uvjete za život, posebice mladim obiteljima, poput rješavanja egzistencijalnih pitanja stanovanja i zaposlenja, uvođenja nad-standarda u predškolski odgoj i obrazovanje djece, te općenito podizanja društvenog i komunalnog standarda u našem gradu. Niz je pritom konkretnih socijalnih i drugih mjera kojima se pomažu djeca, mladi i mlade obitelji, a sve s ciljem da ih se zadrži ili privuče u naš grad. (Su)financiranje opreme za novorođenčad i hrane za dojenčad, subvencija za drugo dijete u vrtiću, participacija troškova vrtića, besplatni udžbenici, sufinanciranje troškova srednjoškolskog prijevoza, novčane nagrade odličnim učenicima i studentima među najvišima u RH, sufinanciranje nad-standarda u vrtićima i školama, izgradnja nove talijanske osnovne škole, projekti subvencionirane stanogradnje u režiji Grada, od kojih je jedan već realiziran, a drugi je pokrenut – samo su neki od programa kojima Grad Novigrad-Cittanova nastoji potaknuti pozitivnu demografsku sliku na svom području, izjavio nam je gradonačelnik Anteo Milos.
Umag: Stipendiraju studente iz cijele zemlje
‘Mjerljivi uvjeti kvalitete života, s niskim troškom u odnosu na pogodnosti, čine Umag jednim od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog izgrađenog i održivog sustava. Ovo što se u Umagu događa u posljednje vrijeme rezultat je strateškog promišljanja koje je započelo 2010. godine, a čiji su rezultati sada polako vidljivi. Polazeći od ulaganja u obrazovanje, koje je čak veće od europskog prosjeka, te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag ponosno prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života., ističe gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.
Inače, Umag je prvi grad u Hrvatskoj koji počinje stipendirati studente deficitarnih zanimanja iz čitave Hrvatske. Za početak je će biti pet stipendista za koje je osigurano 150 tisuća kuna, odnosno između 800 i 900 kuna mjesečno. Studenti koji ih dobiju nakon završetka studija imat će obvezu pet godina raditi i živjeti u Gradu Umagu, a Grad će ih dodatno motivirati i olakšati im ovu odluku tako što će im osigurati stan.
Samobor: Smanjuje se nezaposlenost i povećava zaposlenost
Grad Samobor je lani u odnosu na preklani brojao 167 više doseljenih i rođenih u odnosu na iseljene ili umrle. U našem izboru ušli su u finale našeg godišnjeg izbora Najboljih gradova, u dvije kategorije, gospodarstvu i kvaliteti života.
Iz godine u godinu bilježe sve manju nezaposlenost i veći broj zaposlenih, a jedan su od gradova s najvećim izdvajanjima za poduzetnike.
Jedini su veliki grad bez prireza, ove su godine izdvojili za zapošljavanje i samozapošljavanje 265 tisuća kuna, potpore iznose od 4.000 do 6.000 kuna za svaku novozaposlenu osobu s navršenih 30 godina starosti te od 5.000 do 7.000 kuna za svaku novozaposlenu osobu do navršenih 30 godina starosti.
Povećali su i poticaje za poduzetnike na preko milijun kuna, stoga ni ne čudi da su i prema podatcima Fine u samom vrhu po broju poduzetnika, s njih 1.390 registriranih. Kako bi dodatno potaknuli poduzetništvo i privukli investitore, Samobor i dalje nastavlja predvoditi u izdavanju građevinskih dozvola koje se mogu dobiti u rekordnih 11 dana.
Jedna od mjera su bespovratna sredstva za kapitalna ulaganja subjekata malog gospodarstva, za koju su namijenili 300 tisuća kuna. A novine su od ove godine smanjenje praga za minimalno ulaganje na 75.000 kuna bez PDV-a te davanje potpore u iznosu od 20 posto od ukupnog iznosa izvršenog ulaganja, a do maksimalnog iznosa od 50.000 kuna.
Na kraju rujna registrirano je 908 aktivnih obrta, a ove godine otvoreno ih je 49.
U top tri su grada prema izdvajanju naknadi za novorođenčad, riječ je o iznosu od 3.180 kuna, a ulažu se i značajna sredstva u vrtiće.
Među vodećim je gradovima po izdvojenim sredstvima za nagrade najboljim učenicima i njihovim mentorima. U proračunu je za nagrade osigurano 80.000 kuna. U ovoj je školskoj, odnosno akademskoj godini, povećan broj učeničkih i studentskih stipendija, kao i iznosi stipendija.
Sveta Nedelja: Ukinuli prirez, smanjili komunalnu naknadu, a komunalni doprinos smanjili ili ukinuli
Ukupan broj stanovnika povećava se iz godine u godinu, a posljednje dvije godine zapažen je znatni porast, posebice mladih obitelji. Lani je u odnosu na 2017. godinu
Najveće porezno rasterećenje koje je jedinica lokalne samouprave provela u Hrvatskoj, dogodilo se upravo u ovome Gradu. Između ostalog, ukinut je prirez (sa 6% na 0%), komunalna naknada smanjena je za većinu građana u rasponu od 2% do 30%, komunalni doprinos za stanogradnju je ukinut za gradnju tri i više stanova (s 40 kn/m3 na 0 kn/m3), a smanjen za gradnju jednog do dva stana za 50% (s 40 kn/m3 na 20 kn/m3), za gradnju niskoenergetskih kuća za 80% (s 40 kn/m3 na 8 kn/m3), pasivnih kuća za 90% (s 40 kn/m3 na 8 kn/m3).
Sveta Nedelja povećala je visinu naknade za novorođenčad koja iznosi tri tisuće kuna jednokratno, dok se iznos naknade od tri tisuće kuna uvećava za svako iduće uzdržavano dijete u obitelji u iznosu od dodatnih tisuću kuna. Osim naknada za novorođenčad, sufinancira se predškolski odgoj u ustanovama na području grada i izvan područja grada. Osigurana je cijena vrtića do 550 kuna u gradskom vrtiću, dok se privatni vrtići sufinanciraju sa 1.000 kuna mjesečno po djetetu. Svojim učenicima subvencioniraju 25% mjesečne prijevozničke karte, dok preostalih 75% subvencionira Vlada RH, što bi značilo da je učenicima osnovni javni prijevoz u potpunosti besplatan. Redovnim studentima subvencioniraju 75% cijene mjesečne prijevozničke karte. Sukladno Odluci o dodjeli Javnih priznanja, novčanim naknadama nagrađuju se najuspješniji učenici, studenti, sportaši, muzičari i slično. Za nagrade su u ovoj godini osigurana sredstva u visini od 150.000 kuna – kaže gradonačelnik Dario Zurovec. (Lidija Kiseljak)