Analize TOP 10

ANALIZA Podaci konsolidiranih proračuna za razdoblje od 2017. do 2019. godine

Svi gradovi u ovome mandatu značajno povećavali proračunske prihode – evo tko su rekorderi…

Vodećih deset gradova po visini proračunskih prihoda po stanovniku, ukupnim i prosječnih, u razdoblju od 2017. do 2019. godine nalaze se uz obalu. U trendu rasta prihoda prevladavaju, pak, gradovi na kontinentu. U promatranom razdoblju došlo je do znatnog povećanja proračunskih prihoda u svim gradovima, ponajprije zbog novog sustava fiskalnog izravnanja. Prosječni prihodi po stanovniku su bili između 3 i 6 tisuća kuna, a njih samo 17 je imalo prihode veće od 9.000 kuna. 

U svim gradovima u razdoblju od 2017. do 2019. godine došlo je do porasta proračunskih prihoda. Kako je nedavno pokazalo istraživanje Instituta za javne financije, posebno u 2018. i 2019. godini se je povećao broj gradova s rastom prosječnih prihoda po stanovniku. U te dvije godine gradovi su prosječno ostvarili između 3.000 i 6.000 kuna prihoda po stanovniku. Ipak, manji je broj onih koji su imali više od 9.000 kn prihoda po stanovniku, a kako je naša analiza pokazala u razdoblju od 2017. do 2019. to je samo 17 gradova. Analizu smo napravili na temelju podataka konsolidiranih proračuna koje objavljuje Ministarstvo financija.

Najvjerojatniji razlog povećanja proračunskih prihoda je novi sustav fiskalnog izravnanja koji se primjenjuje od 2018. godine. No, isto tako, gospodarstvo se oporavljalo, pa su i povećani prihodi po osnovi komunalnih doprinosa te poreza i prireza na dohodak. U gradovima uz more tu je i boravišna pristojba ili pak porez od prometa nekretnina, s obzirom na to da je rasla potražnja za nekretninama uz more.

Vodeći po ukupnim prihodima po stanovniku, kao i prosječnim ukupnim prihodima po stanovniku u razdoblju od 2017. do 2019. godine su gradovi Dubrovnik, Umag, Novalja, Poreč, Opatija, Rovinj, Novigrad, Krk, Hvar i Nin. Najveći prosječni ukupni prihodi, za oko 13,5 tisuća bili su u trogodišnjem razdoblju u Dubrovniku, za tisuću manje u Umagu i Novalji, oko 12 tisuća kuna prosječni prihodi su bili u Poreču, oko 11,8 tisuća u Opatiji i Rovinju, oko 11,4 tisuće u Novigradu i Krku te Hvaru i Ninu oko 11,3 tisuće kuna.

Kada je riječ o trendu rasta proračunskih prihoda, u apsolutnim brojevima i postocima, prevladavaju gradovi Kontinentalne Hrvatske. U postocima, najviše je proračunske prihode povećao Grad Klanjec, za 254,96 posto, Stari Grad za 182,89 posto, Vrlika 181,13 posto, Otok 167 posto, Pleternica 149,72 posto, Lipik 138,13 posto, Lepoglava 130,73 posto, Garešnica 129,94 posto, Slunj 127,56 i Hrvatska Kostajnica 126,19 posto. U apsolutnim iznosima najveće je povećanje prihoda po stanovniku bilo u Starom Gradu, oko 8,6 tisuća kuna, Vrliki oko 8,3 tisuće, Klanjcu 5,7, Slunju 5,4 tisuće kuna, Virovitici 4,5 tisuće, Visu tek nešto manje, oko 4,2 tisuće Belom Manastiru, Lipiku i Otoku, te nešto manje od 4,2 tisuće Dubrovniku.

Dubrovnik: Rastom gospodarske aktivnosti do rasta prihoda

Sa 13.492 prosječnih prihoda po stanovniku u razdoblju od 2017. do 2019. godine te gotovo 40,5 tisuća ukupnih prihoda po stanovniku Dubrovnik je vodeći grad te u vodećih deset po rastu prihoda po stanovniku od 4,1 tisuće kuna u tri godine.

‘I u promatranom razdoblju (2017.-2019.) u kojem je, jednim dijelom, uslijed rasta gospodarskih aktivnosti dolazilo do povećanja proračunskih prihoda, ova gradska uprava je kreiranju proračuna i raspodjeli proračunskih sredstava pristupala odgovorno i racionalno, vodeći se prioritetima, a sukladno zacrtanom planu i programima rada. Naime, uz Dubrovnik se u proteklom razdoblju, a prije dolaska ove gradske uprave, vezivala posve nerealna slika proračunskog izobilja. Istovremeno,  turistički razvoj suvremenog Dubrovnika nisu pratila potrebna ulaganja u komunalnu i prometnu infrastrukturu, a isticao se i neravnomjeran razvoj različitih područja u administrativnom obuhvatu Grada, posebice u prigradskim naseljima. Stoga je ova gradska uprava najveću pažnju posvetila upravo ulaganjima u komunalnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja, cestogradnja, komunalno uređenje, sportska infrastruktura) te u obrazovanje (izgradnja novih vrtića i škola). U posljednje četiri godine zabilježen je i zaokret prema dostupnim fondovima Europske unije te je u 2020. godini Grad Dubrovnik uspio premašiti iznos od milijarde kuna osiguranih iz EU fondova i drugih nacionalnih izvora. Razdoblje korona krize i gotovo potpuni izostanak turističkog prometa posebno su se teško odrazili na proračunske prihode, ali pokazali smo da znamo biti financijski odgovorni i u najtežim financijskim vremenima za Grad od Domovinskog rata’ – komentira gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i dodaje da upravo snažnim privlačenjem sredstava iz izvanproračunskih izvora nastavljen je investicijski zamah i u razdoblju pandemije, a u sredstvima EU fondova Grad vidi priliku za realizaciju brojnih razvojnih projekta i u budućnosti.

Umag: Dobro upravljanje financijama i imovinom

Sa 12,5 tisuća ukupnih prosječnih prihoda i 37,5 tisuća ukupnih prihoda po stanovniku slijedi Grad Umag.

‘U zadnjih desetak godina ostvarili smo najveći rast i razvoj u povijesti grada te smo upravljanje gradom usmjerili na sustav koji dnevno radi na učinkovitosti i prihodovnoj strani proračuna. Rezultat je to višegodišnjeg promišljanja i ustroja gradske uprave, od sustava upravljanja financijama do upravljanja imovinom. Uzmemo li u obzir razdoblje od 2016. do 2019., možemo zaključiti kako je najznačajnijih porast vezan uz prihode od komunalnih doprinosa te poreza i prireza na dohodak, što upućuje na povećanje investicija te broja zaposlenih u Umagu, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da smo postavili temelje za budući kontinuirani gospodarski razvoj. U Umagu su se tako posljednjih godina otvorili novi trgovački centri, a time i puno radnih mjesta, neke su tvornice proširile svoja poslovanja i povećale proizvodnju, a od navedenog su benefit osjetili svi građani Umaga. Nadalje, u razdoblju 2016.-2019. porasli su za čak 50% prihodi od boravišne pristojbe, što dokazuje kako je Umag sve poželjnija destinacija, a koja je stvorila uvjete za dolazak većeg broja gostiju u sezoni i izvan same sezone. Treća bitna stavka je svakako i porez na promet nekretninama. Interes za nekretninama u Umagu nije oslabio ni u vrijeme globalne pandemije te nas ohrabruje činjenica da je tržišna aktivnost kupoprodaje na našem području zapravo uvijek „živa“. Nadalje, sustave upravljanja proračunom usmjerili smo na alternativne izvore punjenja proračuna i EU fondove te sve dostupne državne izvore. Rezultat toga je gotovo dvostruki porast proračuna u posljednjih 10 godina.’ – komentiraju u Gradu i dodaju: Naravno, i za Grad Umag je 2020. godina bila doista izazovna, padovi u prihodima bili su zaista osjetljivi, a bili smo primorani donijeti i neke teške odluke ne bi li održali stabilnost financija. No, i u 2020. godini ostvarili smo preko 8 milijuna kuna pomoći iz EU fondova za projekte u obrazovanju, a velike investicije poput izgradnje novih škola i vrtića nisu nikad dovedene u pitanje. Sve u svemu možemo reći da stabilnost i odgovornost predstavljaju naše linije vodilje. Gradimo grad budućnosti, grad po mjeri građana, grad u kojem govore rezultati, a to je jedino bitno i mjerljivo.

Opatija: Niz mjera pomoći zbog korone

Sa 11,8 tisuća prosječnih ukupnih prihoda po stanovniku i 35,4 tisuća ukupnih prihoda po stanovniku u vodećih deset gradova u razdoblju od 2017. do 2019. godine nalazi se i Opatija.

Najveći dio prihoda odnosi se na prihode od poreza – dohotka i porez na promet nekretnina, pa komunalne naknade i doprinosa te prihodi od pomoći kao što su EU, nacionalni fondovi i ostale pomoći i prihodi od imovine…

Naglašavaju da, iako se javna davanja nisu mijenjala, Grad  lani donio niz mjera pomoći, odnosno oslobođenja od plaćanja javnih i nejavnih davanja kako bi pokušali ublažiti ekonomske posljedice s kojima se susreću gospodarstvenici i građani Opatije uslijed krize prouzrokovane pandemijom COVID-19. Od mjera oslobođenja od plaćanja u 2020. su primjerice komunalna naknada za poslovne prostore i hotele za poduzetnike koji su obustavili djelatnost, mjesečna zakupnina zakupnicima gradskih prostora, porez na korištenje javnih površina, spomenička renta za poduzetnike te plaćanja roditelja za boravak djece u vrtićima i produženom/cjelodnevnom boravku u osnovnim školama za vrijeme u kojem ustanove nisu radile.

Prijedlogom proračuna za ovu godinu planiran je nastavak ekonomskih mjera pomoći gospodarstvenicima Grada Opatije u iznosu od 2 milijuna kuna (umanjenje komunalne naknade za poslovne subjekte i zakupa gradskih prostora) iako je zbog trenutne epidemiološke situacije nejasno i hoće li to biti dovoljno.

Proračun za 2021.godinu i nadalje je socijalan i razvojan te prati strateške ciljeve Grada Opatije. O tome govore značajna izdvajanja za javne potrebe. Proračun je i razvojan što se očituje u nastavku realizacije kapitalnih projekata posebice u dijelu revitalizacije nedovoljno valoriziranih prostora Grada kao i u osiguravanju uvjeta za poticanje povoljnijeg poduzetničkog okruženja. Proračun je također usmjeren na korištenje sredstava EU fondova kao i nacionalnih prvenstveno kroz projekte UA Rijeka, ali i druge projekte koji će omogućiti realizaciju značajnih kapitalnih ulaganja. Unatoč postojećoj ekonomskoj situaciji prioritet je bio da se u Proračunu Grada Opatije zadrži postignuta razina standarda u području predškolskog odgoja, socijalne skrbi, školstva, kulture, sporta i komunalne infrastrukture.

Klanjec: Bez obzira na koronu, lani se prihodi nisu smanjili

Sa 254,96 posto Grad Klanjec je vodeći po rastu proračunskih prihoda  u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Gradonačelnik Zlatko Brlek osvrnuo se je na lanjsku godinu, koja je kao i sve i njih pogodila zbog korone, ali koja se ipak nije odrazila na prihode i zacrtane projekte.

‘Prihodi proračuna grada Klanjca u 2020. godini se nisu smanjili u odnosu na 2019.godinu, nego su u 2020.godini ostali na istoj razini ili nešto veći, prije svega zahvaljujući svojim poduzetnicima i obrtnicima, koji su unatoč krizi vrijedno radili i zapošljavali, Grad je u 2020.godini financirao sve rashode kao i prethodnih godina. Od turizma nemamo nekih značajnijih prihoda, a porez na potrošnju koji je manje ostvaren nego prethodnih godina, zbog korone, ne predstavlja neki značajan prihod. Najvažniji prihod nam je od poreza i prireza na dohodak i on se nije smanjio. Sve one koji nisu radili zbog mjera stožera Grad je oslobodio plaćanja najamnina, a oslobođeni su i plaćanja komunalne naknade za šest mjeseci, te smo i na taj način kao jedinica lokalne samouprave  pokušali pomoći našim obrtnicima i poduzetnicima prevladavanje ove krize. Dakle, Grad je financirao proračunske korisnike (dječji vrtić, kulturni centar i gradsku knjižnicu ostale vrtiće koje pohađaju djeca s našeg područja, zatim osnovnoškolsko obrazovanje, socijalu, vatrogastvo, prijevoz, učeničke i studenske pomoći, tekuće i investicijsko održavanje komunalne infrastrukture.’ – rekao je gradonačelnik Brlek.

Od većih projekata izdvaja se gradnja dječjeg vrtića i javne rasvjete, asfaltiranje cesta, WiFi, nedavno su nabavljeni novi spremnici za otpad…

Lipik: Ovogodišnji proračun bez obzira na situaciju uravnotežen

Sa 138,13 posto Grad Lipik je među vodećim gradovima u razdoblju od 2017. do 2019. po rastu proračunskih prihoda. Gradonačelnik Vinko Kasana također se je osvrnuo na lanjsku godinu.

‘Kao i svaki grad, i Lipik je osjetio posljedice korone. Zbog smanjenja prihoda imali smo rebalans proračuna u kojem smo određene troškove umanjili. Prilikom sastavljanja proračuna za 2021. godinu Grad Lipik se trudio da proračun bude uravnotežen, odnosno da bude usmjeren u razvoja, ali i da bude socijalan. Nastavili smo sa subvencijama koje smo do sada davali. Pomažemo osobama u teškom materijalnom položaju, pomažemo mladim obiteljima, roditeljima novorođenčadi, poduzetnicima kao i drugima koji je potrebna pomoć.

U proračunu za ovu godinu naglasak je i na razvoju zbog velikoga broja projekata koje provodimo. Ove godine završena je energetska obnova društvenih domova (njih 5), provodi se velik dio aktivnosti projekata prekogranične suradnje Development through DIHS, završena je Izgradnja poduzetničke infrastrukture u poduzetničkoj zoni Lipik II te su započeli infrastrukturni radovi kroz projekt Terme Lipik, naš najveći projekt. Trudili smo se pri sastavljanju proračuna, s obzirom na neizvjesnost koju nam nose nove porezne reforme, voditi računa o svakoj stavci i ne stopirati razvoj te se nadamo da će trenutna kriza uskoro završiti kako bi se sve vratilo u normalu.’ – komentira gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

Stari Grad: Turizam je bio važan u punjenju proračuna

Stari Grad je vodeći bio u trogodišnjem razdoblju po rastu proračunskih prihoda po stanovniku u apsolutnim brojevima, a koji je iznosio 8.624 kune.

‘Rast prihoda većim je dijelom rezultat ‘povlačenja’ EU sredstava i stvaranja pretpostavki za investicije u turizmu koje su nakon dva desetljeća stagnacije, u velikom zamahu. Da smo udarili dobre temelje za budućnost govore podaci da smo 2018. i 2019. završili s rekordnim proračunima i realizacijama. U odnosu na prethodne godine to su ogromna povećanja. Takvo nam je poslovanje i posljedično stanje proračuna uvelike dalo stabilnost i omogućilo nam da lakše funkcioniramo u okolnostima pandemije.  Većina projekta se u ovom razdoblju  financira upravo europskim sredstvima , te  sredstvima državnog i županijskog proračuna putem raznih natječaja na koje smo uspješno prošli (rekonstrukcija dječjeg vrtića, uređenje društvenog  Doma, uređenje gradske knjižnice, opremanje kino dvorane, izgradnja sustava odvodnje na području Grada, rekonstrukcije cesta, uređenje dječjih igrališta…). Financiranjem projekata kroz natječaje, vlastite smo prihode usmjerili na poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice  ( uveli stipendiranje , povećanje naknada za novorođenčad, nabavka školskog materijala, božićnice umirovljenicima, pomoć privatnom sektoru u vrijeme pandemije, sufinanciranje sadnog materijala poljoprivrednicima… ), ali i za kupnju 25 000 m2 zemljišta za izgradnju komunalne zone, kupnju zgrade Vinarije u Starome Gradu (4.000.000,00kn) za čije ćemo uređenje i revitalizaciju također aplicirati na EU fondove , kupnju 2000m2 zemljišta u Dolu za izgradnju mjesnog trga i igrališta. Grad Stari Grad ima obvezu isplate naknade privatnim vlasnicima za zemljišta oduzeta za vrijeme vladavine bivše države tzv. Naknade za deposedirana zemljišta , te se u razdoblju od 2017. do 2019.  viškom prihoda zatvorio dio predmeta, što je i jedna od glavnih aktivnosti i u budućem razdoblju.’ – komentira gradonačelnik Antonio Škarpa.

Beli Manastir: Dio programa regeneracije malih gradova

S rastom od 4,2 tisuće kuna proračunskih prihoda po stanovniku smjestio se je u top deset gradova i Grad Beli Manastir.

‘MRRFEU je Odlukom o pilot područjima za provedbu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima od 18. veljače 2015. godine, između ostalih odabralo i Grad Beli Manastir. Ovaj Program, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda, omogućio je Gradu Belom Manastiru da u periodu od 2017. godine do danas provede nekoliko vrijednih infrastrukturnih projekata kao što su Rekonstrukcija Društvenog doma Branjin Vrh, Izgradnja socijalnih stanova, Prometno uređenje Grada i gradskog naselja Branjin Vrh, Izgradnja PEER centra u naselju Šećerana, Dogradnja objekta osnovne škole u svrhu osiguranja uvjeta za produženi boravak učenika, Izgradnja kuće kulena u naselju Branjin Vrh i izgradnja novog gradskog bazena. Navedeni Program traje do kraja 2023. godine, te nas u tom razdoblju očekuju još dva veća infrastrukturna objekta kao što su izgradnja gradskog stadiona i izgradnja objekta sa skladišnim kapacitetima na području Poslovne zone Zapad u Belom Manastiru. Vrijednost navedenih projekata i njihov izvor financiranja iz spomenutih europskih fondova  pridonijela je rastu ukupne visine proračuna Grada u navedenim godinama u odnosu na period prije 2017. godine. U svrhu provedbe ovog Projekta, Grad Beli Manastir je bio u obvezi izraditi Intervencijski plan koji nam služi kao podloga za planiranje odnosno izradu proračuna za svaku godinu posebno.’ – komentiraju u Gradu. (L.K.)

 

Moglo bi vas zanimati

Nije njihova obveza, ali većina gradova ulaže u podizanje zdravstvene skrbi i standarda...

Komiža, Valpovo, Klanjec, Zabok – evo gdje je bojkot trgovina bio najjači u...

Dvije trećine gradova povećalo izdvajanja za sport – evo tko najviše…

Valpovo, Komiža, Ivanec, Požega… Ovo su gradovi koji su 24.1. najjače bojkotirali trgovine...