Zabok, Pag, Vis, Mali Lošinj, Krk, Stari Grad, Opatija… predvode listu gradova koji su u 2025. izdvojili najviše sredstava za vatrogastvo “po glavi stanovnika”. Isti dvojac vodećih, Zabok i Pag, uz Ilok, Vis, Knin i Beli Manastir… u vrhu su i po udjelu ulaganja u protupožarnu zaštitu iz sredstava proračuna, a čak 109 gradova povećalo je na tom polju izdvajanja u odnosu na 2024., pri čemu najveći nominalni rast nakon Zagreba bilježi Split, a postotni Makarska, pokazuje naša najnovija analiza…
Na Dan svetog Florijana, 4. svibnja, kada se obilježava Svjetski dan vatrogasaca, u sklopu redovitih analiza portala Gradonačelnik.hr, temeljenih na podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, fokus je stavljen na izdvajanja hrvatskih gradova za vatrogastvo i usluge protupožarne zaštite u 2025. godini. Riječ je o jednoj od ključnih javnih funkcija, čija učinkovitost izravno ovisi o razini lokalnih ulaganja, ali i spremnosti gradova da sustavno jačaju kapacitete vatrogasnih postrojbi u svojim sredinama.
Uloga vatrogasaca daleko nadilazi gašenje vatre i požara. Prema Zakonu o vatrogastvu, riječ je o djelatnosti koja obuhvaća preventivne mjere zaštite od požara i eksplozija, spašavanje ljudi i imovine, tehničke intervencije u prometnim nesrećama, ali i djelovanje u ekološkim i drugim kriznim situacijama na kopnu, moru, jezerima i rijekama. Posljednjih godina upravo su izvanredne okolnosti dodatno naglasile važnost snažnog i operativnog sustava – od potresa u Zagrebu i na području Sisačko-moslavačke županije, kada su vatrogasci iz svih dijelova zemlje sudjelovali u više od 10 tisuća intervencija, do sve češćih ekstremnih vremenskih nepogoda koje zahtijevaju brzu i koordiniranu reakciju vatrogasnih službi iz cijele RH.
Podaci potvrđuju da hrvatski gradovi kontinuirano povećavaju ulaganja u ovaj segment javne sigurnosti. Ukupna izdvajanja za vatrogastvo i protupožarnu zaštitu rasla su iz godine u godinu, s 97,4 milijuna eura u 2021., na 99,8 milijuna u 2022., potom više od 111,5 milijuna u 2023., pa 144,4 milijuna u 2024. i – rekordnih 181,5 milijuna eura u 2025. godini. U razdoblju od 2021. do 2025. gradovi su za vatrogastvo izdvojili ukupno oko 634,6 milijuna eura, što jasno upućuje na dugoročni trend rasta ulaganja i sve veće prepoznavanje važnosti vatrogasnog sustava, osobito u kontekstu klimatskih promjena i sve češćih kriznih situacija.
Sredstva se pritom usmjeravaju u ključne segmente njegova funkcioniranja – od plaća profesionalnih vatrogasaca i potpore dobrovoljnim društvima, preko nabave i održavanja vozila i opreme, do ulaganja u infrastrukturu, edukacije i operativnu spremnost raspoloživa ljudstva. U pozadini tih ulaganja nalazi se razgranat sustav koji okuplja preko 146 tisuća članova, i članica, uključujući profesionalne i dobrovoljne vatrogasce i vatrogaskinje, operativce, terensku logistiku, mladež i podmladak. U Republici Hrvatskoj djeluje gotovo tri tisuće profesionalnih vatrogasaca, uz više od 34 tisuće operativnih članova dobrovoljnih društava, što taj značajan sustav čini jednim od najvažnijih stupova sigurnosti kod nas.
A svakodnevne intervencije dodatno potvrđuju koliko je takav sustav nužan. Požari, poplave, eksplozije, prometne nesreće i posljedice nevremena dio su situacija u kojima vatrogasci reagiraju bez odgode, iz dana u dan, nerijetko iz sata u sat, često u uvjetima visokog rizika. Nedavna velika oluja na području Zagreba i okolice, tijekom koje su odradili oko 1.500 intervencija, ilustrira razinu opterećenja i kompleksnost zadataka s kojima se suočavaju, od uklanjanja stabala i oštećenih dijelova objekata do tehničkih intervencija i spašavanja.
U takvim okolnostima, stabilno financiranje i kontinuirano jačanje kapaciteta vatrogasnih postrojbi i zajednica ostaju jedan od temeljnih preduvjeta učinkovite zaštite građana i imovine, a da hrvatski gradovi sve jasnije prepoznaju tu nemalu odgovornost potvrđuju podaci o iznosima ulaganja i rastu izdvajanja…
Pogled na tablice i podatke Ministarstva financija o proračunskim izdvajanjima za protupožarnu zaštitu pokazuje kako su i u 2025. godini u samom vrhu, prema izdvajanjima po stanovniku, ostali manji gradovi, predvođeni Zabokom koji je za vatrogastvo izdvojio 343,59 eura „per capita“. Slijede Pag s 329,50 i Vis s 286,40 eura, dok se među deset vodećih nalaze i Mali Lošinj s 218,03 eura, Krk s 208,58 eura, Stari Grad s 204,29 eura i Opatija s 203,72 eura. U vrhu su i Biograd na Moru s 181,82 eura, Đurđevac s 181,44 eura, Rovinj s 174,35 eura. Blizu su Pazin, Ivanić-Grad, Umag, Labin, Buzet, Crniš, Vodice, Pleternica… Iznad 200 PC eura izdvaja sedam gradova, od 100 do 200- njih 35, između 50 i 100 eura – 40 gradova. Top 10 jasno pokazuje dominaciju manjih sredina, među kojima se posebno ističu priobalni i otočni gradovi, što je očekivano s obzirom na povećane potrebe za protupožarnom zaštitom tijekom turističke sezone i izrazito visokih temperatura.
Poprilično sličan obrazac vidljiv je i kod izdvajanja u odnosu na ukupni proračun, gdje se na tronu ponovno nalazi Zabok s 23,15 posto proračunskog udjela namijenjenog vatrogascima. I tu iza njega slijedi Pag s 15,30 posto, a potom Ilok s 12,65 posto, dok Vis bilježi 12,62 posto protupožarnih proračunskih izdvajanja. Među deset vodećih još su Knin s 11,43 posto, Beli Manastir s 11,31 posto, Buzet s 10,64 posto, Pleternica s 10,50 posto, Ploče s 10,40 posto i Imotski s 10,09 posto udjela. Nadomak su Daruvar, Ivanić-Grad, Drniš, Delnice, Trogir, Mali Lošinj, Sinj, Benkovac… Riječ je o gradovima koji značajan dio svojih proračuna usmjeravaju upravo u sigurnost i operativnu spremnost vatrogasnog sustava, pri čemu u samom vrhu ponovno prevladavaju mali i srednji gradovi. Točno 10 gradskih središta izdvaja iznad 10 posto udjela, od 5 do 10 posto- 44 grada.
Kada se promatra nominalni rast izdvajanja u odnosu na 2024. godinu, najizraženiji skok, nakon Zagreba (+5.529.380 eura) kojeg nismo uvrstili u našim ljestvicama zbog nešto drugačijeg administrativnog segmenta i prema ostalima ipak nekonkurentne i teško usporedive veličine proračuna, bilježi Split s „plus“ 2,55 milijuna eura, a slijedi Samobor s rastom od 2,17 milijuna eura. Među vodećima su i Osijek s +1,69 milijuna eura i Čakovec s +1,60 milijuna eura, dok značajan rast bilježe i Makarska, Zabok, Varaždin, Bjelovar, Dubrovnik i Rijeka, s povećanjima u rasponu od oko 800 tisuća do preko milijun eura. Ne zaostaju mnogi niti Zadar, Velika Gorica, Karlovac, Rovinj, Pleternica, Vis, Dugo Selo, Koprivnica, Sisak, Stari Grad, Pula, Omiš, Kutina, Mali Lošinj, Umag… Ukazuje nam to na snažan investicijski zamah i kod većih urbanih sredina, gdje rast protupožarnih i drugih izvanrednih potreba za žurnim intervencijama prati i rast proračunskih izdvajanja. Preko 1 milijun eura povećanja bilježi 7, između +500.000 i 1.000.000 – 11, od +100.000 do 500.000- 47 gradova. Pozitivan trend ima 109 hrvatskih gradova, a 16 njih nažalost negativan.
U postocima, najviši rast izdvajanja za vatrogastvo u 2025. u odnosu na prethodnu godinu ostvarila je pak Makarska s više od 1.000 (respektabilnih i rekordnih 1013,31) posto povećanja, kojoj su u najbližoj pratnji- Vis sa 734,39 posto i Stari Grad s 295,72 posto porasta ulaganja. Među deset gradova s najvećim povećanjem izdvajanja u postocima, s rastom od približno 80 do gotovo 200 posto, nalaze se i Dugo Selo, Popovača, Samobor, Bakar, Čakovec, Kastav i Pleternica. Blizu su im: Zlatar, Novi Marof, Slunj, Vrgorac, Zabok, Oroslavje, Ivanec, Bjelovar, Pakrac… Preko 100 posto povećanja imalo je sedam gradoba, od 50 do 100 posto- 11, između 10 i 50 posto- 75 gradova. Ti skokovi upućuju na značajne promjene u proračunskim prioritetima pojedinih naših gradova, ali i na potrebu dodatnog jačanja sustava u nekim sredinama.
Posve očekivano najviše su novca lokalnom vatrogastvu izdvojili Grad Zagreb– 24.472.405 eura, Split-10.336.749 eura, Rijeka – 7.554.689 eura, Osijek- 5.835.631 eura, Zadar – 5. 656.945 eura … Tu je onda i Dubrovnik- 5.438. 760 eura, potom Pula- 4.252.773 eura, pa su Varaždin- 3.940.581 eura, Karlovac – 3.668.495 eura, Samobor- 3.557.556 eura, Koprivnica – 3.527.845 eura, Šibenik – 3.480.306 eura, Velika Gorica – 3.380.277 eura, Čakovec – 3.244.788 eura…
Ukupno gledano, podaci za 2025. potvrđuju nastavak rasta ulaganja u vatrogastvo, uz izražene razlike ovisno o veličini grada, geografskom položaju i specifičnim rizicima kojima su izložena određena područja. Dok manji i priobalni gradovi prednjače u izdvajanjima po stanovniku i udjelu u proračunu, veći gradovi sve snažnije povećavaju apsolutna novčana ulaganja, čime u vremenu punom financijskih i kriznih izazova dodatno, više ili manje dostatno, učvršćuju operativnu spremnost svojih vatrogasnih sustava. (Pero Livajić)
Herojska intervencija: Kroz metar snijega spasili obitelj s bebom iz zametenog vozila
Makar nam pojam možda tako sugerira, nisu samo požari, njihovo sprečavanje i gašenje, u opisu vatrogasnog posla. Čitav niz je uspješnih i hvalevrijednih intervencija na različitim poljima. Pravi pothvat u ekstremnim vremenskim uvjetima izveli su vatrogasci Plitvičkih Jezera, spasivši ove zime obitelj s malom bebom, koja je ostala zametena u kombi vozilu na području Plitvica. Nakon zaprimljene dojave u 13:08 da je u šumi na predjelu Krbavica zametena obitelj u vozilu, kako u svom izvješću navodi Hrvatska vatrogasna zajednica, na intervenciju je odmah upućena dežurna smjena tri vatrogasca JVP Plitvička Jezera i jedan vatrogasac DVD-a Plitvička Jezera s ukupno dva pickup vozila. Zbog visokog snijega, na mjestima preko 80 cm, vatrogasci su se dva kilometara pješice probijali kroz šumski put do zametenog automobila, gdje su stigli u 14:26, u međuvremenu su podignuti strojevi Komunalca i traktor iz Krbavice koji su se uspjeli probiti do kombija i izvući obitelj na sigurno, zajedno s vatrogascima. Obitelj je u 15:30 zbrinuta na toplo i sigurno u Đačkom domu Korenica.
