Hrvatski gradovi u prošloj su godini za vrtiće izdvojili 81,5 milijuna eura više nego u godini ranije, odnosno, 496.509.219 eura. Ukupno je 115 gradova povećalo izdvajanja za predškolski odgoj u odnosu na 2022. godinu; najviše sredstava „per capita“ uložio je Krk dok je po udjelu u proračunu na prvom mjestu Drniš. Što se tiče trenda povećanja izdvojenih sredstava, u 2023. je, u odnosu na 2022., davanja najznačajnije „podebljao“ Split, promatramo li apsolutne brojke, a prema postotnom povećanju vodeća je Pleternica.
O demografskim boljkama, činjenici da je iz Hrvatske u posljednjih desetak godina iselilo oko deset posto stanovništva kao i da pozitivan prirodni prirast imaju svega četiri grada, šira je javnost već dobro upoznata. Jedinice lokalne samouprave stoga upiru snage ne bi li raznim demografskim mjerama osigurale bolje uvjete mladim obiteljima i tako ih zadržale, a jedna od važnijih je dostupan i priuštiv dječji vrtić. Kako je početkom godine izvijestio i Središnji državni ured za demografiju i mlade, izazovi s kojima se naše društvo susreće u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja su niska obuhvaćenost djece programima, izrazita i rastuća regionalna nejednakost po tom pitanju, zatim nepriuštivost trenutnog sustava velikom broju roditelja kao i nepristupačnost postojećeg sustava djeci nezaposlenih roditelja te kvaliteta, odnosno, razlike u kvaliteti dostupnog programa.
Predškolski odgoj i obrazovanje u suštini su prepušteni okolnostima i mogućnostima lokalnih zajednica koje se međusobno uvelike razlikuju, a podatak koji to izrazito dobro podcrtava je, kako navodi Ured, da se u nekim slučajevima u ovu djelatnost usmjerava čak 30 posto proračuna što i te kako govori o financijskim teškoćama s kojima se pojedini gradovi i općine susreću.
Da se odlučnost u rješavanju nabrojanih izazova unutar predškolskog sustava ipak povećava govore i brojke budući da iz godine u godinu rastu izdvajanja za ove svrhe. Lani je tako izdvojeno 81,5 milijuna eura više nego u 2022. godini. Grade se, proširuju i opremaju vrtići, ulaže u kvalitetu programa, (su)financiraju produženi boravci, osiguravaju pomoćnici za djecu s teškoćama, povećavaju plaće djelatnicima predškolskih ustanova, itd.. Mnogi što već realizirani što pokrenuti projekti rezultat su uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova.
Napomenimo i kako u Hrvatskoj trenutno deset gradova svim predškolcima, koji zadovoljavaju uvjete upisa, osigurava potpuno besplatan vrtić, a riječ je o Umagu, Belišću, Sinju, Trilju, Vrlici, Obrovcu, Pločama, Velikoj Gorici, Slavonskom Brodu i Čabru.
Na temelju podataka FINE odnosno Konsolidiranim izvještajima o rashodima po funkciji JLS-a za 2023. godinu, analizirali smo izdvajanja hrvatskih gradova za predškolski odgoj te rangirali deset najboljih prema izdvajanju per capita, udjelu u proračunu te trendu povećanja u odnosu na prethodnu godinu, izraženom u apsolutnim i postotnim iznosima.
Iz podataka proizlazi kako je za predškolsko obrazovanje više od 100 eura po stanovniku u prošloj godini izdvojilo 111 gradova, više od 200 eura dalo je njih 31, a 10 najbolje rangiranih uložilo je u ove svrhe između 263,16 i 584,51 euro. Uvjerljivo prvi je Grad Krk s 584,51 euro per capita, s iznosima između 316,05 i 343,79 eura slijede Pazin, Novigrad, Poreč i Opuzen. Listu još čine Novi Vinodolski, Rovinj, Cres, Opatija i Drniš koji su po stanovniku u 2023. godini izdvojili između 263,16 i 285,80 eura.
Gledamo li udio u proračunu, preko 10 posto svog budžeta za ovu je namjenu izdvojilo 86 gradova dok je 10 najbolje rangiranih dalo između 21,70 i 33,13 posto proračuna. Vodeći je Drniš s 33,13 posto budžeta, a slijedi ga Opuzen koji je izdvojio 32,49 posto za predškolski odgoj. Treći je Solin s 26,32 posto, a niz nastavljaju Pleternica, Duga Resa, Metković, Prelog, Sinj, Donji Miholjac i Daruvar čiji se udjeli kreću između 21,70 i 25,31 posto.
Prošle godine 115 gradova povećalo je izdvajanja za predškolski odgoj u odnosu na 2022. godinu, a u apsolutnim brojkama povećanja su, očekivano, najveća u velikim gradovima iako su se lani među njima našli jedan srednji i jedan mali grad, odnosno, Poreč i Pleternica. Preko milijun eura više nego u godini ranije lani je dalo 12 gradova, a raspon se kod 10 najbolje plasiranih kreće od 1,4 do 4,1 milijuna eura više. Najviše je svoja izdvajanja povećao Grad Split i to za 4.138.144 eura, slijede ga Osijek, Samobor, Dubrovnik, Sisak, Rijeka i Zadar s uvećanjima između 2.054.872 i 2.992.822 eura, a ovu listu zatvaraju Poreč, Pleternica i Čakovec koji su sredstva namijenjena vrtićima uvećali iznosima od 1.360.137 i 1.700.141 euro.
Po trendu povećanja uloženih sredstava u postocima sastav je nešto drugačiji, naime, njime dominiraju mali gradovi među kojima su dva srednja i jedan veliki – Duga Resa i Poreč te Samobor. Za više od 10 posto svoja su ulaganja u predškolski odgoj lani povećala 94 grada, preko 20 posto više nego u 2022. godini izdvojio je 51 grad, više od 30 posto dala su 24 grada dok je preko 40 posto naraslo izdvajanje kod njih 11 . Uvećanje kod 10 najbolje rangiranih kreće se između 44,17 i 202,24 posto. Vodeća je u ovom slučaju Pleternica koja je za vrtiće lani povećala izdvojena sredstva za 202,24 posto, druga je Vrlika s povećanjem od 97,73 posto, slijede ih Đurđevac i Orahovica s povećanjima od 66,49 odnosno 61,61 posto, potom Duga Resa pa Vrbovsko koji su ulaganja u predškolski odgoj uvećali za 57,69 odnosno 50,01 posto. Među 10 prvih našli su se još Samobor, Otočac, Lipik i Poreč s uvećanjima između 44,17 i 49,59 posto.
(V.H.)