Analize TOP 10

ANALIZA PODATAKA FINE O IZVRŠENJU PRORAČUNA GRADOVA

Zaštita okoliša sve je značajnija stavka u gradskim proračunima – evo tko izdvaja najviše…

Prema analizi podataka FINA-e o izvršenju proračuna gradova u 2022. (podaci za 2023. još nisu objavljeni), 18 gradova za zaštitu okoliša je iz proračuna izdvojilo iznad 10 posto sredstava, dok je njih 28 izdvajanja povećalo i za preko 100 posto. Najviše su novca ipo stanovniku na tom polju u promatranoj godini izdvojili Bakar, Mali Lošinj, Novalja, Nin, Opatija, Obrovac…, po udjelu izdvajanja iz ukupnog budžeta su u istom tazdoblju prednjačili- Bakar, Mali Lošinj, Ogulin, Metković, Novalja, Duga Resa…, prema nominalnom povećanju izdvajanja – Varaždin, Split, Bakar, Mali Lošinj, Bjelovar…, a postotnim porastom u odnosu na 2021. – Bakar, Mali Lošinj, Đurđevac…

Prije 52 godinu, sada već davne 1972., usvajanjem Programa UN-a za okoliš (UNEP), zaštita okoliša postala je jedna od zahtjevnijih proračunskih stavki lokalnim i nacionalnim upravama, a buđenje građanske svijesti o važnosti življenja u što zelenijem okruženju i usmjeravanje javnih politika u tom pravcu prioritet odgovornijih političara.  Većina projekata vezanih uz zaštitu okoliša u novije doba odnosi se u EU i našoj zemlji na saniranje odlagališta neopasnog otpada, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, provođenje raznih edukacija…

U Republici Hrvatskoj su utvrđene smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno povećanjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, završetak određivanja područja mreže Natura 2000, davanje prednosti provedbi vodnih projekata… Gospodarenje otpadom, definitivno, postaje sve važnija i važnija tema, pogotovo na razini jedinica lokalne samouprave koje su direktno odgovorne za njegovo što bolje funkcioniranje, planiranje i provedbu na svojim područjima. Ključni problem čini im što sustav gospodarenja nije zaokružen pa se i oni najnapredniji u smislu odvojenog prikupljanja otpada prije ili kasnije nađu pred zidom i nemaju gdje sa prikupljenim otpadom jer su rijetki Centri za gospodarenje otpadom iako smo za tu namjenu raspolagali s čak 475 milijuna eura.

Na terenu odvajanja i recikliranja, imali smo cilj od 50 posto do 2020. a došli smo na 30-40 posto na razini RH. Istina je da se naročito u zadnje tri-4 godine taj postotak povećava, idemo krupnim koracima, ali još smo prilično udaljeni od postavljenog cilja. U 2022. reciklirano je konkretno 34 posto ili 630.882 tone otpada. Naredni su ciljevi 55 posto do 2025., pa nešto optimističnijih 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i iz drugih izvora…

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2022. (u očekivanju izvješća za 2023.), stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (svih vrsta osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 posto, odvojeno je sakupljeno 844.387 tona. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43 posto čime se nastavlja trend daljnjeg porasta. U posljednje dvije godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija, kao posljedica nečistoća koje su u značajnom udjelu prisutne u tako sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad. Uz to, na 10 posto do 2035. treba smanjiti i odlaganje otpada. Napose na odlagalištima koja moraju biti sanirana i zatvorena nakon otvaranja centara za gospodarenje otpadom, a Planom za 2023. – 2028., predviđa se njih 11, kojih su u funkciji 4, koliko ih se trenutno i gradi, dok se za tri tek priprema dokumentacija.

Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih proračuna iz 2022. godine izdvojili za čistoću svog okružja, aktivnosti, mjere, programe i projekte u cilju zaštite okoliša…

A prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu na prvom mjestu među deset najbolje rangiranih gradova našao se Bakar s 25.25 posto, jedini iznad 20 posto, a osim njega, preko 15 posto proračuna u ove su svrhe izdvojili Mali Lošinj – 18.53 posto, Ogulin- 16.90 posto, Metković i Novalja- po 15.78 posto udjela. U Top 10 su i: Duga Resa, Nin, Obrovac, Senj i Opuzen, između 13.70 i 14.86 posto udjela izdvajanja. Iznad 10 posto imalo je 18 gradova, od 5 do 10 posto- 31, a između 1 i 5 posto proračunskog udjela- 62 hrvatska grada.

Promatramo li izdvajanja za zaštitu okoliša po stanovniku, u 2022. najbolje je i tu rangiran -Bakar s 2.836,13 kuna per capita, zatim u poretku opet slijedi Mali Lošinj čiji stanovnici su izdvojili 2.445,94 kuna po glavi, a na trećem  mjestu je Novalja s tek nešto manje, odnosno 2.390,10 prosječno izdvojenih kuna. Među deset prvih na popisu su i Nin, Opatija, Obrovac, Novi Vinodolski, Varaždin, Opuzen i Ogulin, čija izdvajanja per capita se kreću između 1.024,64 i 1.946,77 kuna. Iznad tusuću kuna po stanovniku izdvajalo je ravno 10 gradova, od 500 do 1.000 kuna – 28 gradova, između 100 i 500 – 65 gradova.

Po nominalnom trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na 2021. prednjači Grad Varaždin, koji je za zaštitu okoliša izdvojio čak 28.780.264 kune više nego u prethodnoj godini, odnosno, umjesto nekadašnjih 24.568.917 dao 53.349.181 kunu u 2022. Preko 20 tisuća kuna porasta imali su i Split i Bakar, a Top 10 u apsolutnim brojkama čine i: Mali Lošinj, Bjelovar, Zadar, Kutina, Đurđevac, Metković i Ploče, između 6.039.539 i 16.450.735 kuna povećanja. Od 5.000 do 10.000 kuna „zelenog“ porasta bilježi 7 gradova, od 1.000 do 5.000 kuna- 31, „plus“ u odnosu na godinu ranije imalo ih je 74, a „minus“ – 52…

Kad promatramo postotni trend povećanja u odnosu na 2021., na vodećoj je poziciji već istaknuti Bakar, s 2899,73 posto porasta, slijedi Mali Lošinj-829,04 posto, zatim- Đurđevac koji je za 817,40 posto povećao izdvajanja u zaštiti okoliša. Iznad 500 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i: Kutina, Kaštela i Ploče, a Knin, Cres, Split i Duga Resa su također ostvarili poziciju u deset najviših porasta izdvajanja. Preko 100 posto povećanja upisalo je njih 28, od 1 do 100 – 45 gradova.

Dakako da je u 2022. najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao Zagreb- 269.604.867 kuna, kojega su iznosom pratili: Varaždin – 53.349.181 kuna,  Dubrovnik- 31.314.847 kuna,  Osijek- 29.870.097 kuna, Zadar – 29.042. 975 kuna, Split – 26.916.530 kuna, Rijeka- 24.318.864 kune, Bakar-21.477.978 kuna… Izračun se nije vodio u eurima, nego upravo u kunama koja je tada bila važeća hrvatska valuta… (Pero Livajić)

Bjelovar: U posljednje 4 godine u sustav gospodarenja otpadom uloženo je oko 15 milijuna eura

Grad Bjelovar ulazi u red gradova koji su 2022. imali najveći napredak u proračunskom izdvajanju za zaštitu okoliša u odnosu na 2021. (5. u Hrvatskoj, +13.276.521 kuna, ili 262,87 posto povećanja)…

Na tom polju s ulaganjima su uspješno nastavili i mogu se s punim pravom pohvaliti čitavim nizom programa i projekata. Pa je tako Grad u 2023. godini u proračunu u stavci za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, uz ostale projekte, završio projekt izgradnje i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada, vrijednog oko 6 milijuna eura. Projekt je to koji povećava količinu odvojeno-sakupljenog komunalnog otpada i smanjuje količina komunalnog otpada na bjelovarskom odlagalištu Doline, sufinanciran sredstvima Europske unije  85 posto, tj. 4,9 milijuna eura iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije, a 15 posto financirano je iz gradskog proračuna Bjelovara.

Provodi se i projekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Lani je završena Studija procjene geotermalnog potencijala na području Grada Bjelovara u vrijednosti 30.692,15 eura. Također, izrađuje se upravo – i prema planu trebala bi biti gotova do 30.travnja 2024.- tehnička dokumentacija za korištenje geotermalne energije na području Velikog Korenova, ukupne vrijednosti 309.320,04 eura.

U 2024. godini izgrađena je bušotina Korenovo GT – 1 u naselju Veliko Korenovo. Projekt je vrijedan 4.4 milijuna eura, 1.3 milijuna eura sufinancira Kraljevina Norveška, Island i Lihtenštajn, a milijun eura Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije RH. Bušotina je na dubini od 1290 metara dubine, gdje je voda u ležištu 83 stupnja. Temperatura na površini je 70,1 stupanj. Geotermalna energija dobivena iz bušotine koristit će se u toplinarske svrhe za snabdijevanje planiranog bazenskog kompleksa u Velikom Korenovu toplinskom energijom, buduće Poslovne zone Korenovo, ali i planirane stakleničke poljoprivredne proizvodnje na području Velikog Korenova. Cilj je povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, povećanje sigurnosti opskrbe i naposljetku smanjenje emisije CO2.

Svake godine Grad Bjelovar provodi u Grgincu i monitoring zatvorenog saniranog odlagališta neopasnog otpada. Potrebno je spomenuti da je u 2020. godini završena gradnja drugog reciklažnoga dvorišta na prostoru odlagališta otpada Doline, ukupne vrijednosti projekta 6.624.616,01 kuna, tj. 879.237,64 eura. U tome je značajno sufinanciranje 85 posto iz EU Operativnog programa konkurentnosti i kohezije, u iznosu od 4,5 milijuna kuna, tj. 597.252,64 eura.

U reciklažno dvorište građani mogu odložiti papir, karton, plastiku, metalni otpad, limenke, stare baterije i akumulatore, staklo, elektronički otpad i slično. Otvaranjem drugoga reciklažnog dvorišta Grad Bjelovar je ispunio i zakonsku normu prema kojoj mora imati najmanje dva takva mjesta za odlaganje otpada s obzirom na broj stanovnika. Isto tako, ovo reciklažno dvorište, s kojim upravlja Komunalac, dio je Centra za recikliranje otpada – sortirnice za odvojeno prikupljeni otpad i kompostane za biološku komponentu komunalnog otpada.

-Sortirnica, kompostana, novi spremnici za otpad, kamioni, proširenje odlagališta Doline, dva reciklažna dvorišta, samo su dio velikog ulaganja. U posljednje četiri godine u cjelokupni sustav gospodarenja otpadom uloženo je oko 15 milijuna eura, što je Bjelovar stavilo među najbolje gradove na tom polju- rekao nam je gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak. Prošle je godine, inače, završen i idejni projekt za šetnicu uz vodotok Bjelovacke u vrijednosti 16.636,14 eura, a u 2024. godini u planu je izrada glavnog projekta.

Grad Bjelovar provodi i periodične kontrole mjerenja kvalitete zraka kroz godinu, uz napomenu da je Grad aplicirao i na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša za postavljanje uređaja za mjerenje kvalitete zraka. Zaključen je i projekt za nabavu spremnika za odvojeno sakupljanje otpada za dječje vrtiće u vrijednosti 17.447,50 eura.

Također, Grad Bjelovar je nositelj projekta Zelena mreža koji se odnosi na ozelenjivanje grada sadnjom novih stabala i postavljanje urbane opreme, vrijednost projekta je 336.081,25 eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Gradu je odobrio 235.389,00 eura.  Projekt se nastavlja i za 2024., pa bi se u sklopu projekta trebalo posaditi 365 novih stabala, postaviti 55 klupa, tri javne česme, 26 koševa za otpatke i 12 za selektiranje otpada…

Postupak nabave je u tijeku za provođenje u tekućoj godini aktivnosti iz projekta izobrazno informativnu kampanju u kružnom gospodarenju otpadom. Vrijednost 37.500 eura. Izrađen je akcijski plan prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP). U 2024. odobren je i projekt izgradnje Sportsko-rekreacijskog parka. To je pilot projekt razvoja zelene infrastrukture Grada Bjelovara sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. ukupne vrijednost projekta 3.477.312,46 eura.

-Na koncu, Grad je prijavio još dva projekta Fondu na javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina za zaštitu okoliša. To su: Sadnja stabala i izgradnja kišnih vrtova u Eko parku u Bjelovaru i Sadnja drvoreda uz sve glavne prometnice ulaza u Grad Bjelovar, kao i na području samog Grada…

Novi Vinodolski: Izgrađeno reciklažno dvorište, sanirano odlagalište otpada…

Grad Novi Vinodolski nalazi se u Top 10 hrvatskih gradova prema izdvajanju za zaštitu okoliša „po glavi stanovnika“ (7.u RH, 1.294,33 kune u 2022.). U „gornjem domu“ se smjestio i prema udjelu proračunskog izdvajanja na tom polju (15. u poretku, 12 posto iz ukupno raspoloživih sredstava), ali i prema napretku u izdvajanju za zaštitu okoliša u 2022. u odnosu na 2021. (+3.392.992 kuna, +153,61 posto, 21. i 22. pozicija između 128 gradova)…

Programsko razdoblje 2014.-2020. u Novom Vinodolskom je donijelo realizaciju nekoliko značajnih projekata u području zaštite okoliša i očuvanja ljudskog zdravlja. To su: projekt završne sanacije i zatvaranja odlagališta otpada  „Duplja“ vrijedan 836.153 eura, zatim izgradnja reciklažnog dvorišta vrijedna 771.444 eura i Aglomeracija Novi Vinodolski-Crikvenica-Selce vrijedna gotovo 367.636.276 eura. Potonji projekt u nadležnosti je komunalnog poduzeća VIO Žrnovnica koji je još uvijek u tijeku i vrlo je značajan s obzirom da će uvelike doprinijeti očuvanju okoliša i unaprjeđenju turizma.

Nadalje, uz sufinanciranje iz Kohezijskog fonda, u protekloj su godini konačno izgradili i  stavili u funkciju reciklažno dvorište, napominju nam.

-Održivost našeg društva ovisi o zajedničkom angažmanu, a preduvjete smo stvorili, ne samo kroz mogućnost recikliranja već i kroz cijeli sustav prikupljanja otpada na području grada. S ciljem očuvanja morskog dna i života u moru, s učenicima Osnovne škole Ivana Mažuranića i volonterima iz ronilačkih klubova Novi i Dive side u 2023. godini proveli smo akciju ”Čuvajmo more, čuvajmo Novi Vinodolski”, a ove godine u akciju čišćenja povodom Dana planeta Zemlje uključit će se i naša dva lovačka društva Košutnjak i Gradina. Izuzetno je važno da svi skupa podižemo svijest o važnosti očuvanja i zaštiti okoliša i prirode, i da shvatimo na koji način ljudsko loše postupanje negativno utječe na budućnost. Također, kroz edukativne letke i online brošure nastojimo educirati naše stalne i povremene stanovnike, a držimo kontinuitet u standardnom izdvajanju, koje se odnosi na tekuće troškove održavanja čistoće javnih površina i ostale komunalne infrastrukture te izvanredna čišćenja ilegalnih deponija raznog otpada. U 2024. za to imamo planirano ukupno 281.000 eura, a većina se sredstava- – kazuje nam gradonačelnik Tomislav Cvitković- utroši kroz gradsko komunalno trgovačko društvo Ivanj.

Cres: Među prvima uveli suvremeni sustav gospodarenja otpadom u RH

Grad Cres zauzima visoku poziciju (8.mjesto) u pozitivnom trendu izdvajanja za zaštitu okoliša i značajnom porastu (+359,88 posto)  izdvajanja u 2022. u odnosu na izdvajanja iz Proračuna u 2021…

Izdvajanja za zaštitu okoliša uključuju razne aktivnosti na području Grada. Primjerice, tu je uz ostalo uključena sanacija divljih odlagališta i izgradnja reciklažnog dvorišta u naselju Valunu, ali i sufinanciranje projektne dokumentacije za izradu novih kanalizacijskih priključaka na predjelu Grabar. Tu isto tako spadaju i poslovi deratizacije i dezinsekcije, financiranje aktivnosti raznih udruga kojima je djelatnost usmjerena na zaštitu okoliša i čiji rad Grad Cres svesrdno podržava, kao što su: Sredozemna medvjedica, Ruta, ROGMO, Cres Insula Activa, Smergus, Grabrovica i SRD Parangal.

U promatranoj 2022. godini Grad je bio nositelj dva projekta u području zaštite okoliša, sufinancirana europskim sredstvima. To su bili itekako važni projekti „Čiste plaže“ i CLINEMI. Projektu „Čiste plaže – utvrđivanje porijekla i količine morskog otpada na creskim plažama” bio je cilj utvrditi  količine, vrste i intervale nakupljanja otpada na plažama i analizirati porijekla nakupina i uzroke koji utječu na njihovo nastajanje na plažama. U sklopu projekta CLINEMI, u kojem su sudjelovale i jedinice lokalne samouprave s Krka i Lošinja,  pripremljena je strateška dokumentacija koja će omogućiti daljnje investicije u sektoru ekološki prihvatljivog prometa na području otoka Krka, Cresa i Lošinja.

-Grad Cres predvodnik je energetske tranzicije u Hrvatskoj, a među prvima je uveo suvremeni sustav gospodarenja otpadom zahvaljujući kojem se od 2017. godine na otoku više ne odlaže komunalni otpad već se odvozi u županijski centar. Svjesni smo da je Cres još uvijek ekološki sačuvan otok, bez prevelike izgradnje, te ga takvom želimo zaštiti za sljedeće generacije, stoga provodimo razne projekte kojima je cilj očuvanje okoliša, a uspješni smo i u povlačenju europskih sredstava za njihovo provođenje- ističe nam Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa.

Moglo bi vas zanimati

Nije njihova obveza, ali većina gradova ulaže u podizanje zdravstvene skrbi i standarda...

Komiža, Valpovo, Klanjec, Zabok – evo gdje je bojkot trgovina bio najjači u...

Dvije trećine gradova povećalo izdvajanja za sport – evo tko najviše…

Valpovo, Komiža, Ivanec, Požega… Ovo su gradovi koji su 24.1. najjače bojkotirali trgovine...