Europska komisija prošle je godine pokrenula izbor Europske prijestolnice pametnog turizma s ciljem jačanja inovativnog razvoja u gradovima, jačanja njihove privlačnosti kao turističkog odredišta i produženja sezone, ali i poticanja brige za sve skupine turista, osobito ranjive… U ovogodišnjem izboru sudjelovalo je 35 gradova iz 17 zemalja članica EU-a, a proces prijava za izbor prijestolnica za 2021. kreće već u veljači 2020.
Na prijedlog Europskog parlamenta, Europska komisija je 2018. operativno pokrenula novu inicijativu kojom se koncem svake godine biraju dva grada kao „Europske prijestolnice pametnog turizma” za godinu koja slijedi.
Inicijativom se nastoji ojačati inovativni razvoj u gradovima EU-a i pripadajućoj im okolici, povećati njihova privlačnost kao turističkog odredišta, potaći briga za sve skupine turista (osobito ranjive, po bilo kojem kriteriju), smanjiti sezonalnost te tako općenito poticati održivi gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Cilj je isto tako uspostaviti okvir za razmjenu najboljih praksi među gradovima koji u ovom projektu sudjeluju ili će sudjelovati, te za različite vidove suradnje među njima, uključujući potencijalna nova poslovna i druga partnerstva.
Za potrebe ove inicijative, odredište pametnog turizma (smart tourism destination) definira se kao ono koje olakšava pristup turističkim i ugostiteljskim proizvodima, uslugama, prostorima i najboljim praksama putem alata temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT-u).
Nadalje, ‘pametno odredište je zdravo socijalno i kulturno okruženje koje se fokusira na društveni i ljudski kapital grada te uvodi inovativna i inteligentna rješenja’. U skladu s tom sveobuhvatnom definicijom, u inicijativi se prikazuju i ocjenjuju uzorne prakse turističkih odredišta u provedbi inovativnih i pametnih rješenja u četiri kategorije: Dostupnost (Accessibility), Održivost (Sustainability), Digitalizacija (Digitalisation) te Kulturna baština i kreativnost (Cultural Heritage and Creativity).
Helsinki i Lyon odabrani su na prvom natjecanju za europske prijestolnice pametnog turizma odnosno nose titulu za ovu godinu, a na netom održanom proglašenju u Helsinkiju, Göteborg i Malaga su postali novi laureati i tu laskavu titulu nositi će u 2020. godini.
Inače, u ovogodišnjem natjecanju sudjelovalo je ukupno 35 gradova iz 17 zemalja članica EU. Sudjelovati mogu svi gradovi iz zemalja EU-a koji prema Eurostatovim podacima imaju više od 100.000 stanovnika i ispunjavaju još neke ne pretjerano zahtjevne tehničke uvjete.
Sve potrebne informacije za sudjelovanje potanko su objašnjene u Vodiču za podnositelje zahtjeva. Ukratko, treba u obliku četiri eseja opisati i predstavili svoje najbolje prakse i mjere provedene u okviru svake od četiri navedene kategorije. Kako bi se omogućio sveobuhvatan uvid i međupovezanost svih kategorija, traži se i da napiše uvodni esej u kojem će se predstaviti rezultati grada kao turističkog odredišta općenito.
Gradovi moraju opisati konkretne primjere mjera provedenih u okviru prethodno navedene četiri kategorije, a ocjena se onda provodi na temelju četiri kriterija za ocjenjivanje, i to: a) Koliko su provedene mjere stvarno inovativne i „pametne“? b) Koliko su provedene mjere održive tijekom vremena? c) Jesu li provedene mjere prilagođene različitim društvenim skupinama (osobito ranjivim)? d) Koliko su provedene mjere doprinijele poboljšanju imidža grada kao turističkog odredišta? Koliko su te mjere bile učinkovite? Koji su mjerljivi učinci provedenih programa ?
Ocjenu donosi stručni ocjenjivački sud na način da se ocjenjuje svaka kategorija po svakom kriteriju. Dakle, sveukupno je 16 (četiri kategorije i četiri kriterija) ocjenjivačkih jednakovrijednih “polja”, gdje se svako boduje od 0 do 5 bodova. Jasno je tako da je maksimalan broj bodova 80. Nakon što su svi prijavljeni gradovi ocijenjeni, deset prvoplasiranih ulazi u drugu fazu kad se biraju konačni pobjednici po kategorijama i sveukupni pobjednici.
Osim sto je uz Malagu postao nova Europska prijestolnica pametnog turizma, Göteborg je recentni pobjednik i u kategoriji Održivost. U kategoriji Dostupnost pobjednik je Breda, Ljubljana je najbolja u kategoriji Digitalizacija te Karlsruhe u kategoriji Kulturna baština i kreativnost. Uz pobjednike, među najboljih deset bili su još: Bratislava, Bremerhaven, Nica, Ravenna i Torino.
Spomenimo i to da su u stručnom ocjenjivačkom sudu, predstavnik Europske komisije i predstavnik Europskog parlamenta kao supredsjednici te još pet izabranih članica, a da im stručnu podršku dodatno pruža 16 stručnjakinja i stručnjaka iz različitih EU zemalja i područja turističkog djelovanja. Niti prve niti ove godine, prema dostupnim podacima na službenoj web stranici projekta, nije bilo ni jednog predstavnika Republike Hrvatske ni u stručnom ocjenjivačkom sudu niti među odabranim stručnjacima. Isto tako, među finalistima u obje godine nije bilo hrvatskih gradova, a je li se ijedan uopće prijavio za ovo natjecanje, nije vidljivo na službenoj stranici projekta.
Moglo bi se svakako zapitati, je li broj od minimalno 100.000 stanovnika kao isključivi kriterij za sudjelovanje, najsretnije rješenje i zašto neki (turistički) grad od primjerice 30.000 stanovnika ne bi mogao biti prijestolnica „pametnog“ turizma? Naravno, treba to gledati i u kontekstu odobrenih sredstava za ovaj projekt i drugih bitnih povezanih okolnosti. Projekt je nov i protekom vremena moguće su prilagodbe sukladno feedbacku koji će provoditelji dobi(va)ti od zainteresiranih subjekata odnosno javnosti. No, već sad, gledano izvan kriterija i odrednica samog natjecanja, javno dostupna publikacija Zbirka najboljih praksi (Compendium of Best Practices) je svakako veliki dobitak ovog projekta. U njoj su navedeni brojni uspješni primjeri konkretnih mjera u „pametnom“ turizmu koje su poduzeli i poduzimaju gradovi koji pomno planirano, sveobuhvatno i kontinuirano izgrađuju i usavršavaju pametna turistička odredišta. Navedimo ovdje samo kao primjer nekoliko rješenja ovogodišnjih pobjednika.
Malaga već godinama posebnu pozornost posvećuje reorganizaciji javnog prijevoza, proširenju pješačkih zona te posebnoj brizi za ranjive skupine poput slijepih i slabovidnih osoba. Tako primjerice u javnom prijevozu imaju vlastitu aplikaciju putem koje je moguće upotrebljavati glasovne najave, određene radnje obaviti čak i pomoću Brailleovog pisma odnosno postavljeni su dodatni zasloni za znakovni jezik, a neke turističke informacije dostupne su u tzv. proširenoj stvarnosti. Poznatim godišnjim događajem pod nazivom “Bijela Noć“, Malaga postavlja visoke standarde kako bi omogućili svima sudjelovanje u obilasku grada i njegovih atrakcija. Koristi se posebno razvijena aplikacija koja uz sve informacije o programu, satnici, načinu dolaska na mjesta događaja, nudi i informacije o potencijalnim preprekama za hendikepirane osobe i kako ih najjednostavnije savladati.
Najveća atrakcija Malage su plaže, a sad ih je već osam u potpunosti opremljeno pristupnim rampama i popločanim stazama do morske obale za osobe koje nisu samostalno pokretne. Isto tako dostupne su za te osobe i posebno uređene svlačionice, prostori za odmor, a u nekim slučajevima tu su i obučene osobe za pomoć pri kupanju. Sve je to dio programa „Uživaj u plaži“, kojim grad želi privući što više turista s invaliditetom i stvoriti svima potpun doživljaj grada i njegovih sadržaja.
Bez obzira što su plaže njihov glavni adut, Malaga godinama ulaže značajna sredstva kako bi svoju turističku ponudu skrenula s putanje „plaže i sunce“ i pružila puno bogatiji sadržaj. U posljednja dva desetljeća ovaj grad je povećao izložbeni prostor u novim umjetničkim galerijama i muzejima, s 400 m2 na fascinantnih 35.000 m2. Obnovljeni su, preuređeni i prenamijenjeni negdašnji gospodarski objekti u kulturne svrhe te su muzeji i galerije postali glavna djelatnost posjetitelja. S pravom se zato može reći da je to grad gdje umjetnost „živi“.
Göteborg provodi dugoročno osmišljene mjere kako bi osigurao budućim generacijama, svojim stanovnicima i turistima da nastave uživati u gradu i njegovim „pametnim“ sadržajima. Grad je bio pionir u izdavanju tzv. „zelenih obveznica“. Čak 92% gradskih hotela i 100% prostora za sastanke su ekološki certificirani. Događaji koji se odvijaju u gradu vrednuju se posebnim alatom “Kalkulator uspješnosti događaja” koji je nastao kao rezultat lokalnih tehnoloških i znanstvenih partnerstava, kojim se vrednuju održani događaji s gospodarskog, društvenog i gledišta očuvanja okoliša. Sve nabrojane i mnoge druge inicijative dovele su do toga da je Göteborg, tijekom posljednje tri godine, proglašen najodrživijim svjetskim odredištem prema Global Destination Sustainability Indeks-u.
Bez obzira koliko različitih inovativnih aktivnosti poduzimali u svojim sredinama, svim turističkim radnicima u našoj zemlji bilo na lokalnoj ili nacionalnoj razini, ova zbirka može biti dragocjeno vrelo ideja i poticaja u njihovom daljnjem radu. Isto tako, i nastavnom osoblju turističke struke na svim razinama, može biti pomoć i putokaz kako poticati nove generacije da promišljaju „pametni“ turizam kao conditio sine qua non budućeg uspješnog bavljenja turizmom u cijelosti.
Kažimo na kraju da proces prijava za odabir novih europskih prijestolnica kreće u mjesecu veljači, tako da naši gradovi koji mogu sudjelovati u ovom natjecanju i koji se imaju čime podičiti u ovom području, već mogu početi s pripremama eseja koji su osnovni temelj za vrednovanje. (Nenad Zonjić)
