Najbolji gradovi za gospodarstvo su Samobor, Opatija i Hvar, za demografiju i mlade Vukovar, Labin i Crikvenica, a najbolji gradovi za život su Varaždin, Sveta Nedelja i Rab. Grad koji je u proteklih godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života je Opuzen, a EU fondove je najuspješnije koristio Grad Rijeka. Rijeka je pobjednik i u  Smart City kategoriji među velikim gradovima, a najpametniji srednji i mali gradovi su Zaprešić i Krk. U Eco City kategoriji titulu najboljega i ove je godine osvojio Osijek…

Svečanim proglašenjem i podjelom plaketa pobjednicima u četvrtak je u Opatiji i službeno završen ovogodišnji izbor za Najbolji grad kojega, petu godinu zaredom, gradonačelnik.hr organizira u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos. Za razliku od prethodnih godina, ove smo godine na istom eventu proglasili pobjednike i dodijelili nagrade u svim kategorijama – gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i Smart i Eco city, a drugu godinu zaredom proglasili smo i grad koji je ostvario najveći napredak na polju kvalitete života.

Proglašenju najboljih gradova su nazočili i premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić,  ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU  Nataša Tramišak, ministar pravsuđa i uprave Ivan Malenica…

Baš kao i prošle godine, i ove je godine u našem izboru čak šest gradova – Samobor, Labin, Varaždin, Krk, Rijeka i Osijek, uspjelo obraniti titulu najboljega, a najveći uspjeh ove je godine ostvario Grad Rijeka pobjedom u čak dvije kategorije. Grad Rijeka odnio je, tako, naslove Prvaka EU fondova i najpametnijeg velikog grada u zemlji. Labinu je ovo, pak, četvrta po redu pobjeda i naslov najboljeg srednjeg grada za demografiju i obrazovanje u zemlji, te jednog od najboljih gradova za život u Hrvatskoj. Razloga za zadovoljstvo itekako imaju i u Samoboru – treći put zaredom osvojili su titulu najboljeg grada za gospodarstvo u zemlji i jednog od najboljih gradova za život. Varaždinu je ovo, pak, druga pobjeda za redom u kategoriji svih kategorija – kvaliteti života, a prve godine našeg izbora osvojili su i titulu najboljeg grada za gospodarstvo u zemlji. Krk ove godine ponovo slavi u Smart-city kategoriji, a ušli su u samo finale, među pet najboljih u kategoriji obrazovanje i mladi. Osijek, pak, drugu godinu zaredom slavi u Eco-City kategoriji, a ove su se godine po prvi put u finale plasirali i u kategoriji EU fondovi.

Uz Samobor, koji treću godinu zaredom slavi kao najbolji veliki grad za gospodarstvo u zemlji, u ovoj kategoriji pobjedu je ove godine, nakon godine pauze, ponovo odnio Hvar kao najbolji mali grad za gospodarstvo. Hvaru je ovo četvrta godina zaredom u kojoj se plasira u samo finale izbora u kategoriji gospodarstvo, a treći put su ušli i među pet najboljih malih gradova za život u zemlji. Naslov najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo ove je godine pripao Opatiji. 

U kategoriji obrazovanje i mladi četvrtu godinu zaredom titula najboljeg srednjeg grada pripala je Labinu. Po prvi put, otkako smo pokrenuli naš izbor, upravo u ovoj kategoriji slave Crikvenica kao najbolji mali grad i Vukovar kao najbolji veliki grad za demografiju, odnosno obrazovanje i mlade. 

U kategoriji svih kategorija titulu najboljeg velikog grada za život i ove je godine obranio Grad Varaždin. Otkako smo pokrenuli izbor za Najbolji grad Varaždin je svake godine u finalu kategorije kvaliteta života i gospodarstvo. Nakon prošlogodišnjeg ulaska u finale, Grad Rab ove je godine i pobijedio u kategoriji malih gradova, a prvi naslov najboljeg srednjeg grada za život nakon tri godine finala ovaj put je pripao Svetoj Nedelji. Uz to što i u našem izboru iz godine u godinu potvrđuju status jednog od najboljih gradova za život u zemlji, Sveta Nedelja svih dosadašnjih godina je slavila i kao najbolji srednji grad za gospodarstvo, a nakon četiri uzastopne pobjede ovo je prva godina da im je pobjeda izmakla.

U našoj najmlađoj kategoriji, ‘Najveći napredak’ ove godine slavi Opuzen kao grad koji je u proteklih godinu dana napravio najveći pomak na polju kvalitete života.

Uz Rijeku, drugu godinu zaredom u Smart-city kategoriji slavi i Grad Krk kao najbolji od malih gradova, a nakon prošlogodišnjeg plasmana u finale ove godine po prvi put slavi i Zaprešić kao najpametniji srednji grad u zemlji. 

Evo tko se sve uspio plasirati u finale 5. izbora za Najbolji grad

Podsjetimo, u finale ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad u kategoriji gospodarstvo uspjeli su se plasirati još Bakar, Mali Lošinj, Orahovica i Rab (mali gradovi), Kastav, Poreč, Rovinj i Sveta Nedjelja (srednji gradovi), te Koprivnica, Krapina, Pula i Varaždin (veliki gradovi). 

U kategoriji obrazovanje i mladi među pet najboljih malih gradova i ove se godine plasirao Cres, grad koji je protekle tri godine osvajao titulu najboljega, te Buje, Komiža i Krk. U kategoriji srednjih gradova u finale su ušli Umag, koji je slavio prve godine našeg izbora, te Poreč, Rovinj i Vrbovec. U kategoriji velikih gradova u finalu su se borili dosadašnji pobjednici Velika Gorica i Pazin, te Čakovec i Bjelovar koji iz godine u godinu zahvaljujući svojim ulaganjima i visokim standardima drže mjesto među pet najboljih gradova za obrazovanje i mlade. 

Kad je kvaliteta života u pitanju, u finale su se po prvi put ove godine plasirali Biograd na moru i Klanjec, a nakon prošlogodišnje pauze, tu su ponovo i Hvar i Novalja. Od srednjih gradova, po prvi put su do finala dogurali Kastav i Opatija, a Poreč i Rovinj potvrdili svoj dugogodišnji status jednih od najboljih gradova za život u zemlji. Po prvi put su se u finalu kategorije svih kategorija našli i Koprivnica i Pazin, a Dubrovnik i Zagreb još su jednom potvrdili da su među pet najboljih. 

Kategorija EU fondova jedina je jedinstvena, tu nismo gradove dijelili na velike, srednje i male već se svi natječu zajedno, a uz Rijeku, za titulu Šampiona EU fondova ove su se godine po prvi put natjecali Osijek i Slavonski Brod, Belom Manastiru ovo je drugo finale zaredom, a Zagrebu treće.  

U Smart-city kategoriji ove su godine u finale u kategoriji malih gradova ponovo ušli Donji Miholjac, Hvar i Zlatar, a po prvi put ovako visoko uspjela se plasirati Korčula. Od srednjih gradova u finalu je prvi put Makarska, a tu su još Sveta Nedjelja i Poreč, te Koprivnica koja je titulu najboljega osvajala protekle dvije godine. Kad su pak, veliki gradovi u pitanju svoj status jednog od najpametnijih gradova u zemlji i ove su godine potvrdili Dubrovnik i Karlovac, a po prvi put ulazak u finale izborili su Slavonski Brod i Zadar. 

U finale izbora u Eco-city kategoriji ove su godine ušli Križevci koji su pobjedu odnijeli prije dvije godine, Koprivnica koja je slavila prije tri godine, Poreč koji je u finalu bio i prošle godine i po prvi put – Zadar. (M.P.D., foto: Damir Skomrlj/CROPIX)

  

Metodologija: Službeni podaci i brojke temelj su izbora za Najbolji grad

 Izbor najboljih hrvatskih gradova kojeg gradonačelnik.hr već petu godinu zaredom provodi u suradnji s Hanza mediom, agencijom Ipsos i Apsolonom prvi je izbor u Hrvatskoj u kojem se temeljem objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradovi. Ovo je izbor u kojem ne presuđuje dobar imidž i PR, čak niti izvrsni projekti i mjere koje su gradovi lansirali posljednjih godina, a kojih je zaista jako puno i kojima pokazuju da se reforme i pozitivne promjene itekako mogu pokrenuti i s lokalne razine, ne čekajući uvijek intervenciju i mjere s državne razine. 

Temelj ovog izbora su brojke, službeni i javno dostupni podaci za trogodišnje razdoblje, ove godine to je razdoblje od 2019. Do 2021. Godine. Uvijek analiziramo trogodišnji period kako bi minimalizirali neuobičajena godišnja odstupanja i oscilacije. Kako bi izbor bio što vjerodostojniji, gradove smo podijelili i nagrade dodjeljujemo u tri kategorije – mali (do 10.000 stanovnika), srednji (10.000-35.000 stanovnika) i veliki gradovi (gradovi sjedišta županija i oni s preko 35.000 stanovnika). 

  U pet kategorija – gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i najveći napredak, nagrade dodjeljujemo temeljem proračunskih i javno dostupnih službenih podataka. Uz to, temeljem prijava samih gradova stručni žiri bira najbolje na području zaštite okoliša i pametnog upravljanja – Eco i Smart City gradove.   

I dok se Eco City nagrada dodjeljuje temeljem konkretnih projekata koje su sami gradovi prijavili, u Smart-City kategoriji gradovi se rangiraju i temeljem posebne metodologije koju je izradila tvrtka Apsolon.  

Izbor najboljih u ostalih pet kategorija temelji se, kao što smo naveli, na nizu  kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja – konsolidiranim podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, Indeksu razvijenosti koje objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja, te podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog  zavoda za zapošljavanje, koji su sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirani i pretvoreni u indekse. Na taj način, po istim kriterijima, uspoređujemo gradove, rangiramo ih i dobivamo finaliste, odnosno pobjednike našeg velikog izbora. 

U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo tako su, primjerice, analizirani i uspoređeni pokazatelji – od prosječnog dohotka, stope siromaštva, nezaposlenosti, zaposlenosti, indeksa nezaduženosti, bruto plaća, izdvajanja samih gradova za gospodarstvo, itd… Kad je u pitanju izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, računa se na temelju izdvajanja za obrazovanje, za obitelj i djecu, stipendije, školarine, u obzir su uzeti i vrtićki standardi, itd… Nagradom svih nagrada može se, pak, smatrati ona u kategoriji Kvaliteta života i to zato što su direktan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali sami građani kroz istraživanje koje iz godine u godinu provodi Ipsos i u kojemu građani odgovaraju na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, uspoređujemo pokazatelje gradova po čak 30 različitih indikatora i dobivamo poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja. 

Najveći napredak računamo, pak, tako što uspoređujemo poredak gradova u kategoriji kvaliteta života u odnosu na godinu ranije, a u finale ulazi pet gradova koji su napravili najveći skok.  

Što se, pak, tiče kategorije Prvak EU fondova, prilikom računanja ove nagrade korištena su dva pokazatelja. Zbrojene su sve direktne i indirektne pomoći EU-a za razdoblje od 2019. do 2021. godine, te je uzet njihov prosjek. Kao prvi pokazatelj ta vrijednost je prikazana per capita za pojedini grad, te je rangirana. Drugi pokazatelj je udio po zbroju svih povučenih sredstava (direktnih i indirektnih) za sve gradove, prikazanih kao udio u totalu povučenih svih sredstava pojedinog grada, što je onda rangirano. Na kraju se sa istim ponderom vrijednosti za oba pokazatelja uzeo prosjek dva navedena ranga, te ponovo odredio najuspješniji grad. Kao i uvijek, kada su analize uspješnosti gradova u korištenju EU fondova u pitanju, treba naglasiti da su kao baza korišteni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna, u kojima su vidljiva samo sredstva koja su povukli sami gradovi, a ne i njihova poduzeća i institucije.

Evo tko je pobijedio u izboru za Najbolji grad 2021.

Kao i ove godine, i prošle godine je čak šest gradova – Krk, Rovinj, Cres, Labin, Sveta Nedjelja i Virovitica, uspjelo obraniti titulu najboljega. Najveći uspjeh je, pak, u tom izboru ostvario Grad Sveta Nedjelja kojemu je to bila četvrta uzastopna pobjeda i naslov najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo u zemlji. Uz to, ušli su u samo finale i u kategoriji svih kategorija – kvaliteti života.

U prošlogodišnjem izboru  kategorije Smart i Eco City bile su odvojene u zaseban izbor. Naslov najpametnijih gradova lani su osvojili Rijeka, Koprivnica i Krk, a Osijek je slavio u Eco-City kategoriji.

Najboljim gradovima za gospodarstvo u zemlji lani su proglašeni Mali Lošinj, Sveta Nedjelja i Samobor. Uz Cres i Labin, koji su po treći put proglašeni najboljim gradovima na području demografije i obrazovanja, prošle godine je  po prvi put slavio i Grad Velika Gorica kojemu je ovo prvi naslov najboljega nakon što je protekle tri godine bio u samom finalu.

U ‘kategoriji svih kategorija’ – Kvaliteti života, Grad Krk trijumfirao je kao najbolji grad za život po treći put zaredom, Rovinj je slavio drugu godinu zaredom, a titulu najboljeg u kategoriji velikih gradova lani je – nakon tri godine u finalu, osvojio Grad Varaždin.

U jedinstvenoj kategoriji ‘Šampion EU fondova’ i ove je, pak, godine, kao najbolji i najuspješniji na polju korištenja EU fondova trijumfirao Grad Virovitica. Križevci su, pak, grad koji je prvi ponio titulu grada s najvećim napretkom.

U finale prošlogodišnjeg izbora za najbolji grad plasirali su se: Krk, Hvar, Komiža, Varaždinske Toplice (mali grad, gospodarstvo), Rovinj, POreč, Umag, Dugo Selo (srednji grad, gospodarstvo), Varaždin, Pula, Krapina, Koprivnica (veliki grad, gospodarstvo), Krk, Buje, Novigrad, Komiža (mali grad, obrazovanje i demografija), Crikvenica, Poreč, Rovinj, Umag (srednji grad, obrazovanje i demografija), Čakovec, Pazin, Šibenik, Bjelovar (veliki grad, obrazovanje i demografija), Novigrad, Mali Lošinj, Supetar, Rab (mali grad, kvaliteta života), Zaprešić, Poreč, Sveta Nedelja, Labin (srednji grad, kvaliteta života), Zagreb, Čakovec, Samobor, Velika Gorica (veliki grad, kvaliteta života), Metković, Sinj, Klanjec, Sisak (najveći napredak), Beli Manastir, Petrinja, Rijeka, Zagreb (EU fondovi).