Promatramo li izdvajanja za kulturu po glavi stanovnika, prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2022.  najviše je izdvojio Grad Benkovac, potom Pleternica, Dubrovnik, Našice, Novska… Kada gledamo udio izdvajanja iz ukupnih sredstava proračuna, lidersku poziciju zauzima Pleternica. Nešto manji udio imale su Našice, pa Novska, Benkovac, Stari Grad, Ludbreg, Pakrac, Sveti Ivan Zelina… U odnosu na 2021. najviše je kada se radi o nominalnim brojevima napredovao Dubrovnik, iza njega Benkovac, Pleternica, Sveti Ivan Zelina, Split, Požega, Velika Gorica…  Prema postotnom porastu na vrhu su Vis, Mursko Središće, Benkovac, Sveti Ivan Zelina, Hrvatska Kostajnica, Glina, Garešnica, Pleternica, Sveta Nedelja… Daleko najviše je za kulturu iz proračuna, očekivano, isplatio Grad Zagreb, no metropolu izuzimamo iz naših analiza.

Minula godina bila je prva godina oporavka nakon globalne pandemije koronavirusa koja je uvelike utjecala na prioritete u izdvajanju proračunskog novca, kako onog na višim, nacionalnim i inim raznim razinama, tako dakako i na onim nižim, regionalnim i lokalnim, pa onda i iz gradskih budžeta.

I kultura se kao neizostavni dio kvalitete života malo po malo ipak vratila i vraća na velika vrata  hrvatskih gradova. I tim tempom, po svemu, ubrzano i nastavlja.

Primjerice, proračun Ministarstva kulture i medija za aktualnu 2023. uvećan je čak 37 posto u odnosu na 2022. , pri čemu se najveće povećanje odnosilo na projekte obnove kulturnih zdanja u potresima stradalih lokaliteta, no i na realizaciju niza programa i investicija. Pri tome su se na raspolaganju našla i brojna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO-a). U sklopu njega je za potporu kulturnim i kreativnim industrijama osigurano pozamašnih 250 milijuna kuna (33.2 milijuna eura)…

U okviru višegodišnje financijske perspektive za tekuću godinu osiguralo se 80 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za ulaganje u obnovu temeljne kulturne infrastrukture, budući se odlučilo u ovom programskom razdoblju – kako su naveli u Ministarstvu – ne ići s velikim novim projektima, nego dignuti razinu svih objekata koji već djeluju – knjižnica, centara za kulturu, muzeja i kazališta. Tu su energetska obnova, digitalna prilagodba i prilagodba prostora osobama s invaliditetom, uz iskazana očekivanja kako ćemo na kraju petogodišnjeg razdoblja imati značajno unaprijeđenu temeljnu kulturnu infrastrukturu u svakom dijelu RH.

Planom i programom obuhvatio se i završetak i otvaranje niza investicijskih projekata, pa u širokom spektru tek spomenimo dovršetak izgradnje knjižnice u Vinkovcima, predstavljanje Hrvatskog športskog muzeja u Ilici, u Zagrebu, Malo rimsko kazalište i zgradu Arheološkog muzeja Istre u Puli, završetak radova na obnovi kompleksa samostana Svetog Nikole u Zadru, otvorenje Muzeja vinogradarstva u Pitvama…

Da su kulturne i kreativne industrije važne i za gospodarsku konkurentnost i privlačnost regija, a kulturna baština značajan element imidža i identiteta gradova i regija, kao i da je turizam u gradovima često usmjeren upravo na nju, potvrdila je i Europska komisija koja pak u Novoj europskoj agendi za kulturu prepoznaje da su upravo gradovi i regije u EU-u predvodnici razvoja utemeljenog na kulturi i da su baš oni – kako su naveli – logični partneri za eksperimentiranje, predviđanje trendova i istraživanje modela socijalnih i gospodarskih inovacija. Sredstva su dostupna u sklopu brojnih EU programa u suradnji s nacionalnim, regionalnim i gradskim tijelima, ali i nadležnim međunarodnim organizacijama, na razmjeni najboljih praksi u području kulture i regionalnog razvoja.

Dodajmo kako je u svrhu kvalitetnijeg apliciranja i povlačenja novca i kao potpora dionicima kulturnih i kreativnih sektora svih vrsta i veličina pokrenut i vodič za financiranje CulturEU na čijim stranicama mogu pronaći detaljan i informativan pregled svih relevantnih programa EU-a povezanih s Kreativnom Europom, vodećim programom Europske komisije, koji je u razdoblju 2014. – 2020. sektoru pružio financijsku potporu u iznosu 1.8 milijardi eura, dok u razdoblju 2021. – 2027. omogućava u novoj podršci dodatnih – 2.440.000.000 eura.

Mi smo, kao i uvijek, analizirali podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna i istražili kakva je situacija u gradovima i koji najviše ulažu u kulturu- prošle su godine, tako, izdvajanja za kulturu povećala čak 94 grada – njih 20 za preko 50 posto, a preko 100 posto u -12 gradova!

Rekorder po povećanju izdvajanja je Grad Vis koji je u kulturu lani uložio 60 puta više nego u 2021. Prošla godina samo je, inače, još jedna u nizu godina u kojima gradovi povećavaju izdvajanja za kulturu- u 2022 godini iz gradskih je proračuna za kulturu isplaćeno ukupno 1.939.621.334 kuna ili oko 257.5 milijuna eura, u 2021. za istu je namjenu izdvojeno – 1.750.269.203 kuna ili oko 232.4 milijuna eura. Nadalje, u 2019. godini isplaćeno je za kulturu –  630.6 milijuna kuna, što je za 21.3 posto više nego u godini ranije kada je, u odnosu na 2017. povećanje iznosilo 20.7 posto, a ulaganje u kulturu doseglo 520 milijuna kuna…

Kao i prošlih spomenutih godina ulaganja su bila sličnih uobičajenih tematika- u redovan rad kulturnih ustanova, izgradnju domova kulture, knjižnica i čitaonica, obnovu i uređenja kina i muzeja, različitih multifunkcionalnih dvorana, provedbu programa, projekata, manifestacija i drugih aktivnosti velikog kulturnog i društvenog značaja.

Promatramo li izdvajanja za kulturu po glavi stanovnika najviše je sredstava u 2022. isplatio Grad Benkovac- 2.231,85 kuna, potom Pleternica – 2.165,98 kuna, Dubrovnik-2.100,39 kuna, Našice – 1.814 kuna, Novska – 1.409,46 kuna, Rijeka – 1.406,27 kuna, Opatija – 1.377,91 kunu, Stari Grad – 1.356,67 kuna, Mali Lošinj – 1.250,99 kuna i Korčula – 1.220,97 kuna. U Top 10 čak 7 gradova su iz primorskih županija, što se može objasniti i bliskom vezom turizma s kulturnim dobrima i manifestacijama. Iznad 2 tisuće kuna ‘per capita’ izdvojila su za lokalnu kulturu 3 grada, preko 1.000 kuna- njih 13, između 500 i 1.000 kuna- 50, ispod 500 kuna PC- 74 hrvatska grada. Daleko najviše je za kulturu iz proračuna, očekivano naravno, s obzirom na debljinu raspoloživog ‘budžeta’, isplatio Grad Zagreb- 720.592.839 kuna, ispred Rijeke -151.826.074 kune, Splita – 123.078.736 kuna, Dubrovnika – 87.296.565 kuna, Osijeka – 49.709.529 kuna…

Kada gledamo udio izdvajanja iz ukupnih sredstava proračuna, lidersku poziciju zauzima Pleternica – 32.9 posto udjela. Nešto manji udio imale su Našice – 32.43 posto, iznad petine proračuna za kulturnu tematiku je izdvojila i Novska – 20.28 posto udjela u blagajni grada. Treće mjesto u tom izračunu postigao je prije spomenuti Benkovac – 18.43 posto udjela, potom su u Top 10 i Stari Grad- 18.04 posto, Ludbreg – 17.63 posto, Pakrac – 17.03 posto, Sveti Ivan Zelina – 16.94 posto, Dubrovnik – 16.82 posto i Korčula – 15.04 posto udjela. Preko 10 posto izdvajanja za kulturu u proračunu imao je 21 grad, između 1 i 10 posto ukupnog udjela – 101.

Po trendu povećanja izdvojenih sredstava, u odnosu na 2021., najviše je kada se radi o nominalnim brojevima napredovao Dubrovnik čija su davanja porasla za 17.348.235 kuna (69.948.330 kuna – 87.296.565 kuna). Iza njega slijedi Benkovac – ‘plus’ 15.505.810 kuna, zatim Pleternica (+11.260.981 kuna), Sveti Ivan Zelina (+9.838.122 kune), Split (+8.959.021), Požega (+6.181.127 kuna), Velika Gorica (+5.825.828 kuna), Poreč (+5.382.966 kuna), Dugo Selo (+4.199.547 kuna) i Šibenik (+3.768.148 kuna). Povećanje iznad 10.000 kuna imala su 3 grada, između 1.000 i 10.000 – 38 gradova, u pozitivnom porastu su bila 94 grada, u ‘minusu’ – 32. Napomenimo da smo tu izostavili Grad Zagreb, zbog neusporedivo većeg proračuna, ali i specifičnog administrativnog statusa koji ima hrvatska metropola…

Prema postotnom porastu na vrhu se po rekordnom povećanju izdvajanja za kulturu, u odnosu na godinu prije promatrane nam, našao Vis (+6.202,59 posto), a mjesto na tablici u 10 najboljih imali su i Mursko Središće (+348,22 posto), Benkovac (+254,26 posto), Sveti Ivan Zelina (+240,36 posto), Hrvatska Kostajnica (+221,72 posto), Glina (+183,87 posto), Garešnica (+167,56 posto), Pleternica (131,99 posto), Sveta Nedelja (+131,80 posto) i Rab (+122,93 posto porasta). Povećanje ulaganja u kulturu iznad 100 posto bilježilo je 12 gradova, između 50 i 100 posto – točno 10, ispod 50 posto – 77. Među gradovima s negativnim postotnim trendom izdvajanja kod njih šest  ‘minus’ je izdvajanja prelazio 50 posto u odnosu na 2021.

Benkovac: Kroz Intervencijski plan i projekte koje provodi  grad doživljava kulturni procvat 

Grad Benkovac isplatio je najviše sredstava promatramo li izdvajanja za kulturu u 2022. po glavi stanovnika- – 2.231,85 kuna. Drugi su po trendu povećanja izdvojenih sredstava, u odnosu na 2021.- ‘plus’ 15.505.810 kuna, treći po postotnom porastu izdvajanja (+254,26 posto) i kada gledamo udio izdvajanja iz ukupnih sredstava proračuna- 18.43 posto udjela…

Niz je aktivnosti, mjera, programa i projekata koje su provodili tijekom 2022. u području kulture, kao i planiranih projekata i aktivnosti u 2023. i narednim godinama. Trenutno su pri završetku Intervencijskog plana Grada Benkovca kroz Program ukupne integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima za čije provođenje su osigurana  sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Provode ga Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na 5 pilot područja-malih gradova između kojih je i  Benkovac sa svojim projektima koji doprinose društveno ekonomskom razvoju Grada. Projekti su sufinancirani 85 posto iz EU sredstava, te preostalih 15 posto iz nacionalnih sredstava i sredstava gradskog proračuna.

Veliki broj projekata se odnosio na obnovu, izgradnju, revitalizaciju objekata kulture, kulturno-povijesnih cjelina, provedbu brojnih kulturnih projekata koje su provodile udruge i ustanove u kulturi, a valja spomenuti kako je kroz proteklo razdoblje proveden projekti Stara Gradska jezgra- I i II faza, kroz koje su obnovljene dvije zgrade Gradske uprave kojih je jedna iz 19. stoljeća, a koje su zaštićeno kulturno dobro, zatim gradska šetnica u sklopu zaštićene kulturno povijesne cjeline, kulturni centar za manjine, ljetna pozornica pored Gradske knjižnice i Doma kulture Benkovac. Dovršetkom tih projekata u 2022. godini znatno je unapređena društvena i kulturna infrastruktura,  stvorene su mogućnosti za organizaciju kvalitetnijih i sadržajnijih kulturnih događanja i aktivnosti, a ukupna vrijednost radova iznosila je 1.485.065,25 eura.

Radi bolje turističke promidžbe prostora Grada Benkovca proveden je projekt Turističke tematske rute, kroz koji se uredilo 6 biciklističkih ruta i 18 odmorišta s vidikovcima i informacijskim panelima, klupama i stolovima, pergolama, a na nekima su obnovljeni i suhozidi. Sve su rute označene prometnom i biciklističkom, ali i informativnom signalizacijom radi bolje prezentacije kulturno povijesne i prirodne baštine grada. Izrađena je prilagođena mobilna aplikacija za korisnike u kojoj su označili rute i odmorišne točke, prirodne i kulturne znamenitosti  na rutama, lokalne proizvode, događanja, restorane, kafiće, servise te ostale atrakcije zanimljive lokalnom stanovništvu i turistima.Ukupna vrijednost projekta je  383.060,44 eura, kod čega su osigurali 306.448,35 eura bespovratnih sredstava.

Projekt Revitalizacija i uređenje Zavičajnog muzeja jedan je od najvrijednijih projekata čijom provedbom je Benkovac dobio moderno uređen i opremljen muzej, uz stalni postav koji se nalazi unutar kompleksa srednjovjekovnog kaštela Benković iz 15. stoljeća, kao najprepoznatljivijeg obilježja Grada Benkovca.

Realizacijom ovog projekta Grad Benkovac i ustanova u kulturi Zavičajni muzej Benkovac dali su velik doprinos prije svega očuvanju kulturno-povijesne baštine, prezentaciji povijesti i kulture Benkovca i benkovačkog kraja- koji su zasjali u potpuno novom svjetlu- svim posjetiteljima, a posebno pozicioniranju Benkovca kao važne i nezaobilazne točke na karti kulturnih i turističkih destinacija. Zavičajni muzej Benkovac realizacijom ovog projekta značajno će poboljšati uvjeta rada, a obnovljeni prostori nudit će brojne mogućnosti za organizaciji izložbeno-galerijskih i drugih glazbeno scenskih kulturnih događanja.   Ukupna vrijednost projekta je 1.013.308,35 eura, kod toga bespovratna sredstva iz fondova EU iznose- 861.312,10 eura.

Veliki doprinos sveukupnom unapređenju i razvoju kulturnih djelatnosti i kulture u naseljima na području Grada Benkovca imati će projekt Mreža domova kroz koji su izgrađeni društveni domovi u četiri veća naselja- u Nadinu, Smilčiću, Vukšiću i Lisičiću- koji će doprinijeti obogaćivanju kulturnog i društvenog života lokalne zajednice, opstanku mladih obitelji na selu, kao i boljim životnim uvjetima u seoskim sredinama. Kako je glavni društveni cilj projekata ojačati ulogu Benkovca kao središta društvenog života Ravnih Kotara i Bukovice, pri tome i povećati životni standard građana, tako je specifični cilj ovih projekata izgradnja i osposobljavanje sekundarnih društvenih centara na području Grada Benkovca radi osiguranja geografski ravnomjerno raspoređenih uvjeta razvoja, i izgradnja društvenog kapitala lokalnog stanovništva osiguranjem društvene infrastrukture za provođenje aktivnosti društvenog, kulturnog, obrazovnog i rekreativnog karaktera. Vrijednost  projekata je 2.332.080,36 eura, uz 85 posto sufinanciranje iz EU fondova.

Rekonstrukcija i opremanje Doma kulture u Benkovcu  svakako je najvrjedniji projekt u području kulture na području Grada Benkovca. Završetkom rekonstrukcije i opremanja Doma do kraja tekuće godine, Grad Benkovac će dobiti reprezentativan objekt prilagođen građanima u cilju zadovoljavanja javnih potreba u kulturi. Realizacijom Grad stvara osnovne preduvjete za kvalitetnu i sadržajnu organizaciju kulturnog, društvenog i edukativnog života, a udruge u kulturi i posebno udruge mladih dobit će neophodne prostore za svoja djelovanja. U novom Domu kulture Benkovac će dobiti prostore za koncertna, kazališna, kino, izložbena i druga kulturna događanja. Dobit će i prostore i mogućnost za rad glazbene škole, kluba mladih, za razvoj kazališne djelatnosti, plesnih aktivnosti i svih drugih aktivnosti za široku populaciju građana. Također u novom Domu bit će smješten, te dobiti primjeren i kvalitetan prostor i Radio Benkovac.  Obnovom i stavljanjem u funkciju novog Doma kulture u Benkovcu, ustrojavanjem djelatnosti koje će se organizirati kroz ustanovu Pučko otvoreno učilište Benkovac, Grad Benkovac dobit će jednu zaokruženu cjelinu i mogućnosti za daljnji razvoj Benkovca kao središta kulturnog i društvenog života Bukovice i Ravnih Kotara.

Pučko otvoreno učilište Benkovac pored svoje edukativne djelatnosti – najavljuje nam Viši savjetnik za društvene djelatnosti Grada, prof. Mile Marić – preuzet će organizaciju kulturnog života Grada Benkovca, tijekom cijele godine, posebno organizaciju Benkovačkog kulturnog ljeta i događanja u adventskim i božićnim danima. Navedeni događaji kroz protekle godine, svojim sadržajem i raznolikošću doprinijeli su pozitivnoj slici o Benkovcu i benkovačkom kraju, te promidžbi Benkovca u zemlji i svijetu. Ukupna ugovorena sredstva za dovršenje ovog projekta iznose 3.772.936,53 eura. Projekt se sufinancira iz EU sredstava u 85 postotnom iznosu, dok se preostali dio financiranja osigurava iz nacionalnih izvora i sredstava gradskog proračuna.

-Nakon završetka svih projekata koji su se proveli kroz Intervencijski plan Grada Benkovca, te ostalih projekata koje je Grad u partnerstvu s gradskim ustanovama, udrugama u kulturi i svim drugim čimbenicima kulturnog i društvenog života Grada, proveo ili provodi koristeći u najvećoj mjeri sredstva iz EU fondova, možemo reći kako je Grad Benkovac stvorio preduvjete za svojevrsni kulturni procvat. Svi projekti u kulturi plod su dugogodišnjeg predanog rada svih čimbenika javnog kulturnog života, te vizije gradskih struktura vlasti koja se sada ostvaruje na najbolji mogući način. Vjerujemo kako će Grad Benkovac i dalje nastaviti razvijati kulturnu infrastrukturu i pružati potporu svim čimbenicima u javnom kulturnom prostoru na zadovoljstvo svih građana u lokalnoj zajednici, te turistima i posjetiteljima-   zaključni je komentar gradonačelnika Tomislava Bulića.

Opatija: Pripremaju niz kulturnih događanja u povodu 180 godina turizma

Grad Opatija našla se u Top 10 naše analize promatramo li izdvajanja za kulturu po glavi stanovnika u 2022. za što su izdvojili 1.377,91 kunu ‘per capita’, ukupno 14.632.075 kuna…

Tijekom prošle godine iz gradskog je proračuna Grada izdvojeno 843.338 tisuća kuna za Javne potrebe u kulturi i  još 552.410 kuna za održavanje kulturnih manifestacija.

Uz redovne potpore i programe gradskim ustanovama, Festivalu Opatija i Gradskoj knjižnici i čitaonici „Viktor Car Emin“ održano je i nekoliko važnih kulturnih manifestacija. Početkom travnja priređen je 14. Festival kamelija u organizaciji Udruge ljubitelja kamelija Opatije s popularnom izložbom kamelija u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer, i Etno zbirka, smještena u staroj jezgri Veprinca, pokraj lože i gradskih vrata, ponovo je otvorila svoja vrata javnosti. Rad Etno zbirke u ljetnim mjesecima organizira Kulturno društvo Leprinac, zahvaljujući kojem svi ljubitelji povijesti i etnologije, tradicije i starih običaja, mogu dobiti uvid u povijest ovog područja.

-U organizaciji Udruge Maškarani Klapski Maraton održano je popularno i uvijek dobro posjećeno, 13. izdanje manifestacije Maškarani klapski maraton, Vološćanske jazz večeri  u organizaciji Vedrana Ružića ponudile su nekoliko večeri vrhunskog jazza, a koncert je održan na vidikovcu Romano, preko puta crkve u Voloskom, Folklorni ansambl Zora sudjelovao je na međunarodnom festivalu u Ohridu, Makedonija. Priređene su i tradicionalne, prepoznatljive opatijske manifestacije Liburnicon – festival ljubitelja znanstvene fantastike i fantastike, Večer klapa va Leprince i plesna manifestacija “Naši tanci i stare užanci v Opatiji”- navode iz Grada.

Gradsko vijeće Opatije prošle je godine usvojilo Odluku o osnivanju Kulturnog vijeća Grada Opatije, a krajem godine objavljen je Javni poziv za predlaganje članova Kulturnog vijeća Grada koje je i konstituirano u 2023. tijekom koje je  naglasak stavljen na završetak radova na obnovi zgrade Ville Angioline, nulte točke nastanka opatijske turističke priče, u kojoj je danas smješten Hrvatski muzej turizma. S obzirom da iduće 2024. godine Opatija obilježava 180 godišnjicu turizma u tijeku su intenzivne pripreme za stvaranje novog postava muzeja i organizacija niza prigodnih manifestacija kojima će se obilježiti ova važna obljetnica, najavljuju nam nova kulturna događanja gradonačelnik Fero Kirigin i Gradska uprava.

Šibenik: Tvrđava kulture – sinonim za izvrsnost na području kulturnog menadžmenta

Grad Šibenik u vrhu je poretka naših gradskih središta po pitanju trenda povećanja izdvojenih sredstava, u odnosu na 2021.- (+3.768.148 kuna). U Top 10 se nalazi i po ukupnom – 44.108.832 kune-  proračunskom izdvajanju za kulturu u 2022…

-Ponosan smo što je Šibenik u nacionalnim okvirima prepoznat kao grad čija je odrednica upravo kulturni razvoj, u okviru sredstava koja iz Proračuna izdvajamo za kulturu djeluju respektabilne ustanove i udruge u kulturi, održavaju se brojni kulturni programi i manifestacije koji su postale brend našeg grada. Punih šest godina sinonim za izvrsnost na području kulturnog menadžmenta, održivog upravljanja kulturnim dobrima, produkcijom programa, interpretacijom baštine, komunikacijom i edukacijom je naša ustanova Tvrđava kulture, ustanova upravlja trima  tvrđavama – sv. Mihovilom, sv. Ivanom i Baroneom, potom Kućom umjetnosti Arsen i- od ovog ljeta- Hrvatskim centrom koralja Zlarin. Grad Šibenik potiče i podržava  programe  Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik s našim najstarijim festivalom posvećenim djeci,  Muzeja grada Šibenika  i Galerije Krševan-  kazao nam je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.

Tijekom 2022. samo su šibenske kopnene tvrđave i Kuća umjetnosti Arsen ugostile 162 tisuće posjetitelja, a priređeno je preko 290 kulturnih događanja. Na Danima hrvatskog turizma u listopadu prošle godine, KU Arsen osvojila je nagradu za Kulturnu atrakciju godine, čime je potvrđen njezin značaj za kulturni život grada.

 Uspješno su završena i dva velika europska projekta koja je Tvrđava kulture provela u suradnji s hrvatskim i stranim partnerima – FORTITUDE i EMOUndergrounds. Projekt FORTITUDE, vrijedan, 1,62 milijuna eura, Tvrđava kulture Šibenik provela je s partnerima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a u Šibenik je donio inovativan sadržaj. Dva nova, trajna i interaktivna postava koji komuniciraju povijest fortifikacija i nastanak ljetne pozornice od ideje do realizacije, implementirana su u unutrašnjost Tvrđave sv. Mihovila.

-Također, obnovljen je i informativno-prodajni prostor City Point u centru Šibenika. Zahvaljujući projektu pokrenuta je manifestacija Noć tvrđava kojoj se na šibensku inicijativu priključilo  40 i više gradova iz tri države, a koja se nastavlja i nakon završetka projekta. Kroz EMOUNDERGROUNDS, projekt vrijedan 2,5 milijuna eura, nabavljena je nova informatička oprema – VR tehnologija s posebno dizajniranim igrama koje posjetitelji tvrđava mogu isprobati prilikom posjeta. Isto tako, sredstva osigurana projektom korištena su za istraživanje povijesnih slojeva i razvoja Tvrđave sv. Mihovila. Kreirana je i mobilna aplikacija Tvrđave kulture s ciljem pružanja pravovremenih i točnih informacija prije, tijekom i nakon obilaska šibenskih tvrđava. Iz gradskog proračuna osigurana su pak sredstva za konzervatorske i sanacijske radove na spomenicima kulture te kroz program STANADI (Starine naše divne) obnova arhitektonskih detalja u staroj gradskoj jezgri- kažu iz Grada.

Od projekata koji su tek pred nama izdvojit će nam obnovu zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ Šibenik. Za navedene projekte ulaganja u kulturnu baštinu Grad Šibenik ostvario je 4.393.276,78 eura bespovratnih europskih sredstava. U završnoj je fazi i projekt obnove Gradske vijećnice,  a Grad Šibenik ostvario je i 63 tisuće eura državnih sredstava za nastavak projekta revitalizacije Dvostrukog bedema u starom predjelu grada zvanom Dolac.

Našice: Ulaganjem u kulturnu baštinu mijenjaju vizuru grada

Grad Našice u strogom je vrhu – drugi na tablici –  kada gledamo udio izdvajanja iz ukupnih sredstava proračuna za kulturu u 2022. isplaćujući iznad petine proračunskih sredstava za kulturnu tematiku- 32.43 posto, a visoko plasiran- peti- je promatramo li izdvajanja za kulturu ‘per capita’- 1.814 kuna…

U kulturnom smislu Našice su najprepoznatljivije po Dori Pejačević, prvoj hrvatskoj skladateljici koja je dio svog života provela u Našicama u dvorcu obitelji Pejačević, simbolu Našica. Sukladno baštini koja im je ostavljena Grad, Turistička zajednica Grada Našice, institucije, udruge i pojedinci svakodnevno djeluju kroz brojne kulturne i umjetničke aktivnosti kako bi prenosili svoje nasljeđe generacijama koje dolaze, ali i posjetiteljima Našica.

U 2022. godini, kada su prema podatcima Ministarstva financija izdvojeni kao jedan od gradova koji ulažu značajna sredstva u kulturu, u tijeku je bio povijesni projekt ‘Rekonstrukcija dvoraca Pejačević – Velikog i Malog’, nastavak projekata iz 2021. koji mijenja vizuru Našica, ali se njime i stvaraju preduvjeti za bogatu kulturnu i turističku ponudu grada.

Najveći dio davanja za kulturu svakako je za spomenuti projekt čija je ukupna vrijednosti 13.253.309,66 eura, odnosno 99.857.061,64 kuna, u čemu je sudjelovala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj sa 85 posto ukupno prihvatljivih troškova što iznosi 74.998.451,54 kuna. Nositelj projekta je Grad Našice, a partneri Gradska knjižnica Našice, Zavičajni muzej Našice, Turistička zajednica Grada Našice i Našička razvojna agencija NARA d.o.o., a U samo lani iz Proračuna Grada uloženo je u njega 3.165.297,73 eura odnosno 23.848.935,72 kuna. Cilj s kojim je i započet projekt, a to je unaprjeđenje  postojećeg turističkog proizvoda, odnosno predstavljanje Našica kao turističke destinacije čija se turistička ponuda temelji na bogatoj kulturnoj i glazbenoj povijesti, već sada donosi određeni rezultat. Kulturne građevine privode se kraju, neke od njih već su u upotrebi, dok su neke u procesu završnih građevinskih radova ili preseljenja.

-Dvorac Pejačević- Mali, baš kako su navikli svi posjetitelji, ponovno odjekuje poznatim notama naše Dore Pejačević, ali i drugih vrsnih skladatelja, u izvedbi učenika i učitelja Osnovne glazbene škole Kontesa Dora. Dvorac Pejačević – Veliki čeka svoje završno uređenje i početak selidbe Zavičajnog muzeja Našice i sve čuvane baštine našičkog kraja koje će napokon moći biti izložene u onom prostoru koji zaslužuju- ističu iz Grada.

U Dvorcu će se nakon kompletne renovacije moći koristiti svih 5 etaža kojih će upravo Muzej zauzimati najveći dio objekta. Obnovom potkrovlja dobiva se vrlo kvalitetan prostor za muzejske sadržaje, ali i sadržaje koje organiziraju druge našičke institucije, udruge i gospodarski subjekti. U podrumu Dvorca, koji se dosad koristio samo povremeno i na neoptimalan način, smješten je i komercijalan sadržaj ugostiteljskog prostora, koji će se moći iznajmiti, uz to podrum će dijeliti i dvije prepoznatljive našičke udruge  Hrvatsko kulturno društvo ‘Lisinski’ Našice i Gradska glazba.  No, nije se uredio samo dvorac nego i njegovo okruženje, najmlađi su dobili novo dječje igralište između Dvorca i hotela, uredila se i ljetna pozornica uz zapadnu stranu Dvorca, i ugostiteljske terase između pozornice i igrališta. Pri tome se vodilo računa o primjerenom hortikulturnom uređenju okoliša, uz omogućen pristup osobama s invaliditetom svim navedenim prostorima, a -u zapadnom dijelu podruma- izveden je i veliki sanitarni čvor, koji će biti u upotrebi tijekom odvijanja većih manifestacija u perivoju i okolišu Dvorca.

-Također u 2022. godini je Grad Našice, ako se prikazuje u kunama, također izdvojio milijunski iznos za javne potrebe u kulturi, točnije 1.231.785,75 kuna ili -163.486,06 eura. U ovu sferu kulturnog života spadaju brojni kulturni događaji, a među njima najprepoznatljiviji su Memorijal Dore Pejačević, Dani slavonske šume, te nešto noviji događaji poput Večeri vina u Perivoju i Živih slika iz života obitelji Pejačević- dodaju iz Grada.

-Grad Našice u zadnjih 6 godina mijenja svoju vizuru, a sve zahvaljujući brojnim ulaganjima u kulturnu i prirodnu baštinu. Centar grada u potpunosti je renoviran izgradnjom novog glavnog trga, naravno i obnovom prepoznatljivog simbola našeg grada dvorca Pejačević. Cjelokupnu priču obnove, ali i nove turističke i kulturne priče zaokružujemo i obnovljenim Dvorcem Pejačević – Malim, Vilom Groger, Trgom Isidora Kršnjavoga, grobljanskom kapelom obitelji Pejačević, ali i hortikulturalnim uređenim Perivoja Pejačević. Nakon teške 2020., pa i 2021. i COVID-19 pandemije koja je utjecala na broje aktivnosti u društvenom i kulturnom životu pojedinca, utjecala je i na građevinske radove u našem gradu, tako da se u 2022. godini dogodio jedan procvat od aktivnosti na rekonstrukciji naših kulturnih građevina, pa sve do organizacije brojnih događaja tijekom čitave godine, a cijelu priču o kulturnim aktivnostima u našem gradu nastavili smo u 2023. godini. U godini kada obilježavamo 100. obljetnicu smrti Dore Pejačević, prve hrvatske i druge europske skladateljice, na njenim prepoznatljivim djelima želimo stvarati i pričati kulturnu, ali i turističku priču našeg mjesta koja će vjerujemo svoj pravi procvat doživjeti u 2024. godini završetkom naših povijesnih projekata. Stoga već sada želimo pozvati sve posjetitelje i posjetiteljice koji željno očekuju otvaranje Zavičajnog muzeja Našice i Gradske knjižnice Našice da posjete Našice i u našem se gradu osjećaju dobrodošlo – rekao nam je gradonačelnik Našica, Krešimir Kašuba.

Sveti Ivan Zelina: Veliku pažnju posvećuju očuvanju tradicije i kulturnih dobara

Grad Sveti Ivan Zelina među gradovima je koji su upisali najveći napredak u izdvajanju za kulturu u 2022. Četvrti su u poretku po porastu postotnog (+240,36 posto) i nominalnog (+9.838.122 kune) porasta u odnosu na 2021., a pri samom vrhu su i prema udjelu (16.94 posto) izdvajanja za kulturu iz ukupnih proračunskih sredstava…

-Osim što Grad Sveti Ivan Zelina financira redovnu djelatnost svojih kulturnih ustanova, odnosno Pučkog otvorenog učilišta, Gradske knjižnice i Muzeja Sveti Ivan Zelina, kao i udruga u kulturi, ali i niz kulturnih programa koji se održavaju tijekom godine, jedan od značajnijih projekata u 2022. godini bila je konstruktivna obnova zgrade Muzeja Sveti Ivan Zelina čija je vrijednost iznosila 1.691.006,97 eura ili 12.740.892,05 kuna. Sredstva su u 100 -postotnom iznosu osigurana iz Fonda solidarnosti EU – napominju iz Grada.

Ove godine potpisan je Dodatak II Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava iz fonda solidarnosti Europske unije, čime je osigurano dodatnih 2.498.637,31 eura za projekt Energetska i cjelovita obnova zgrade Muzeja Sveti Ivan Zelina. S tim povećanjem, ukupno osigurana EU sredstva za obnovu zgrade Muzeja iznose 4.189.644,28 eura. Svrha projekta je energetska i cjelovita obnova zgrade Muzeja s ciljem dugoročnog očuvanja svih vrijednosti kulturnog dobra.

Sustavno se prate i uvode nove tehnologije u Kino Zelinu pa  je tako nabavljen novi kino projektor čija je vrijednost iznosila 50.000 eura s time da je od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske osiguran iznos od 39.816,84 eura. Također je uvedena nova scenska rasvjeta za koju su sredstva osigurana iz istog Ministarstva u iznosu od 13.272,28 eura, dok je Grad u nabavci sudjelovao iznosom od 10.247,72 eura.

U svrhu revitalizacije kulturne baštine, Grad Sveti Ivan Zelina potiče i sufinancira vlasnike građevina koje se nalaze na području kulturno-povijesne cjeline naselja Sveti Ivan Zelina na obnovu svojih pročelja te provodi zaštitu spomenika kulture i sakralnih objekata.

-Pored očuvanje kulturnih dobara, velika pažnja posvećuje se i očuvanju tradicije i nasljeđu.  Iz tog razloga značajna sredstva namijenjena su održavanju recitala i smotri, kazališnom amaterizmu, izdavačkoj djelatnosti…- navode nam gradonačelnik Hrvoje Košćec i ekipa iz Grada Sveti Ivan Zelina.

Dubrovnik: Kulturna baština – identifikacijski element i pokretač gospodarstva

Grad Dubrovnik imao je u 2022. najviši nominalni porast izdvajanja za kulturu iz Proračuna u odnosu na 2021.- ‘plus’ 17.348.235 kuna. Treći je bio prema izdvajanju ‘po glavi stanovnika’ – 2.100,39 kuna, u Top 10- osmi- kada gledamo udio – 16.82 posto-   izdvajanja iz proračunskih sredstava…

-Dubrovnik kao grad iznimno vrijedne kulturno-povijesne baštine veliku pažnju posvećuje zaštiti, očuvanju i revitalizaciji materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ulaganjima u programe i rad kulturnih ustanova, kao i čitavog sektora kulture- naglašavaju nam iz Grada.

U mandatu aktualne gradske uprave (2017. -…) Grad Dubrovnik značajne napore ulaže u osiguranje bespovratnih sredstava uključujući sredstva iz fondova Europske unije, a  znakovito, jedan od prvih kapitalnih EU projekata u Gradu Dubrovniku bio je Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika. Investicija je to obnove povijesnog kompleksa Lazareta, danas kulturnog centra Dubrovnika smještenog tik uz gradske zidne na predjelu Ploče – istočnom ulazu u povijesnu jezgru, a koji je u prošlosti služio kao karantena (franc. quarantaine: četrdesetak dana), međunarodna protuzarazna mjera kojom se odvajaju i nadziru ljudi, roba i transportna sredstva (brodovi) za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva. Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika dali su novu dimenziju kulturnoj sceni grada.

-Isto tako, u kontinuitetu se povećavaju i sredstva namijenjena sektoru kulture, a izdvajaju se i novi kapitalni projekti – navode nam iz Grada.

Proračun Upravnog odjela za kulturu i baštinu za 2024., a prema Prijedlogu proračuna koji je upućen Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje iznosi 14.1 milijuna eura te je za 14 posto veći od proračuna Upravnog odjela za kulturu i baštinu u 2023. godini. Programom javnih potreba u kulturi financira se redovna djelatnosti ustanova kojima je Grad Dubrovnik osnivač, pruža se potpora velikom broju aktivnih udruga civilnog društva i umjetničkih organizacija, te se potiče kreativno stvaralaštvo pojedinaca, društava ii drugih organizacija kulture grada.

Grad Dubrovnik kao osnivač ili suosnivač ukupno dvanaest ustanova u kulturi ima obvezu financirati plaće i troškove za oko 340 zaposlenih i osigurati im sredstva za rad i održavanje prostora. U proračun su uvršteni i rashodi koji se financiraju vlastitim i namjenskim sredstvima ustanova. Rashodi ustanova u kulturi zauzimaju preko 90 posto ukupnog proračuna za kulturu. Grad u proračunu osigurava i sredstva za programe koji doprinose razvoju kulturnog života zajednice, što uključuje programe samostalnih umjetnika, umjetničkih organizacija, udruga i drugih subjekata izvan gradskih kulturnih ustanova.

Samo kroz Program javnih potreba u kulturi u 2024. (koji je također upućen Gradskom vijeću) financirat će se ukupno 101 program koji je prijavilo 70 prijavitelja, a za što je osigurao 350.000 eura, odnosno 50 posto više nego u tekućoj godini (225.629 eura). Posebno su vrednovani i podržan projekti kojima se obilježava 45. obljetnica upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske baštine, kao i 15. obljetnica upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, ali i upis -u studenom -arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke republike na UNESCO-vu listu Sjećanja svijeta…

Jedan od važnijih projekata u sektoru kulture u 2024. godini je opremanje i uređenje knjižnicu u TUP-u. Naime, Dubrovačke knjižnice i Grad Dubrovnik uredit će poslovni prostor površine  503,45 m2 u koji će se smjestiti Knjižnica Gruž i depot za jedan dio fundusa Dubrovačkih knjižnica. Procijenjena vrijednost uređenja i opremanja knjižnice iznosi 1,39 milijuna eura.

-Stjecanje iznimno dragocjenog prostora nekadašnjeg industrijskog pogona Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda TUP d.d., smještenoj u srcu Gruža neposredno uz Luku Dubrovnik najveća je pojedinačna akvizicija Grada Dubrovnika u posljednjih 30 godina. Strateškom odlukom ove gradske uprave stvorena je prilika da TUP postane kontrapunkt, novo urbano središte i paralelni centar grada. U bivšem industrijskom pogonu u Gružu dom su već pronašli brojni kreativni i zabavni sadržaji poput muzeja i klubova, ali i različitih udruga, a gotovo su neiscrpne prilike za oplemenjivanje i razvoj ovog prostora. Koristi će imati prvenstveno građani Dubrovnika kojima će se nuditi paleta javnih i kulturnih sadržaja i usluga, ali i posjetitelji jer će se ponudom namijenjenoj njima dodatno rasteretiti povijesna jezgra. Cilj revitalizacije nekadašnjeg industrijskog pogona, prepoznate kao jedne od 20 najboljih projekata u Europi, je formiranje održivog modela ‘novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora’- ističu iz Grada.

Grad Dubrovnik je u studenom 2023. godine započeo realizaciju projekta preuređenja Spomen sobe poginulih branitelja u palači Sponza. Cjelovitim radovima unutrašnjeg uređenja i opremanja obuhvatit će se povijest ratnog stradanja Grada, s posebnim naglaskom na najveću žrtvu – izgubljene živote onih koji su ga branili. Projekt preuređenja Spomen sobe poginulih branitelja osmišljen je od strane renomirane hrvatske arhitektice Nikoline Jelavić Mitrović, a javnosti će biti predstavljen u sklopu ovogodišnjeg programa proslave Dana dubrovačkih branitelja i herojske obrane grada, koji se obilježava 6. prosinca. Radovi će trajati 60 dana te bi trebali biti završeni u siječnju 2024. Postojeća Spomen soba preuredit će se na način da će obuhvatiti cijelu priču ratnog stradanja Grada, njegovih stanovnika i hrabrih branitelja. Novoprojektirani kontemplativni prostor, primjeren žrtvi branitelja, bit će podijeljen u tri cjeline- središnja će prikazivati 195 poginulih dubrovačkih branitelja, čije će fotografije s imenom i ostalim važnim podacima biti aplicirane na podlozi od drva česvine i stakla te izložene na brončanim stijenkama koje će tvoriti novu jezgru unutar prostorije, a svjetiljka koja podsjeća na svjetlost svijeće, projicirat će 195 svjećica koje gore za poginule branitelje grada. Interaktivni LED display video zid koji će se ugraditi u sklopu uređenja, sadržavat će brojne ilustrativne materijale o braniteljima, poratnoj obnovi Grada i važnosti mira. Jedinstveni dio bit će središte prostorije gdje će se nalaziti podna karta stare jezgre Dubrovnika s označenim agresorskim pogodcima i sjećanje na stradale branitelje, dok će treći dio biti opremljen velikim ekranom s prikazom niza filmova i fotografija ratnih zbivanja i agresorskog razaranja Grada.

Jedan od planiranih projekata u 20234. godini je i Energetska obnova ljetnikovca Crijević-Pucić vlasnika ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar. Projektna dokumentacija je izrađena, a za realizaciju su odobrena bespovratna sredstva Ministarstva kulture i medija koja iznose 479.492,42 eura. Projektom su predviđeni radovi na povećanju energetske učinkovitosti zgrade javne namjene i ostali zavisni radovi poput obnove krovišta zgrade bez zadiranja u konstruktivne elemente nosive konstrukcije, procijenjena vrijednost radova s PDV-pm je 592.512,61 eura…

-Ključni alat u promicanju i održivoj valorizaciji kulturne baštine jest, pak, DUBROVNIK PASS (DU Pass). Radi se o digitalnoj transformaciji Dubrovačke kartice, koja je realizirana prošle godine kao jedno u nizu Smart City rješenja gradske uprave, a pokazala se izuzetno uspješnim projektom koji je ispunio zadane ciljeve: omogućiti jednostavniju kupnju i korištenje ove zajedničke ulaznice svim posjetiteljima Grada te istovremeno gradskoj upravi služi kao alat za upravljanje tokovima posjetitelja. Dubrovnik Pass kao zajednička ulaznica u najvažnije atrakcije Grada Dubrovnika obuhvaća besplatni posjet gradskim zidinama, svim gradskim muzejima i galerijama, Muzeju Franjevačkog samostana, kao i Kući Bukovac u Cavtatu te besplatni javni gradski prijevoz. Kroz različite vrste popusta, Dubrovnik Pass uključuje i brojne druge kulturne znamenitosti, kao i turističke, ugostiteljske te druge usluge, iznimno je značajan i zato što pruža široke mogućnosti nadogradnje, umrežavanja te daljnjeg strateškog razvoja kao ključnog alata za upravljanje povijesnom jezgrom Grada kao UNESCO-ovim svjetskim dobrom. Sustav je kao inovativno rješenje usklađen s EU zelenim planom. Projekt je i iznimno financijski uspješan. Primjerice, prihodi od prodaje Dubrovnik Pass-a u prvih sedam mjeseci ove godine nadmašili su ukupne lanjske godišnje prihode, kao i ukupne prihode turistički rekordne 2019. godine – naglašavaju iz Grada.

A Stradun je u listopadu ove godine službeno proglašen dijelom Blaga europske filmske kulture, naime  Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) još je u rujnu prošle godine objavio da Europska filmska akademija pokreće novi odjel za baštinu te kako se tom prigodom 22 nova mjesta dodaju na popis ‘Blaga europske filmske kulture’, a među njima je i dubrovački Stradun, čime se na tom popisu našlo ukupno 41 mjesto. Europska filmska akademija slavi mjesta koja su prepoznata kao simboli europskog filma, mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i zaštititi. U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti, dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Jedinstvena očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, a posebno njegove glavne ulice Straduna omogućuje raznovrsnost filmskog izričaja.

U skoroj budućnosti u tu ponudu bit će uključeni i objekti vlastelinskih ljetnikovaca iz dobra slavne Dubrovačke Republike smještenih na području Rijeke dubrovačke koje je od 1964. zaštićeno kao značajan krajolik prirode, najdalje je u tom procesu, s ishođenom građevinskom dozvolom, stigao projekt ljetnikovca Gučetić – Lazarević. Glavni projekt njegove cjelovite obnove i revitalizacije izrađen od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda nedavno je predstavljen u  nazočnosti ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek i gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića. Radi se o jednom od najvrjednijih i najreprezentativnijih kompleksa ladanjske arhitekture iz 16. stoljeća, a njegovom skorom revitalizacijom cilj je razviti svojevrstan društveno-kulturni centar za sve stanovnike Mokošice i posjetitelje Dubrovnika. Objekt će biti dom i budućem Memorijalnom centru Ruđera Boškovića, slavnom dubrovačkom znanstveniku, te će imati i edukacijsku funkciju, gdje će se građanima i posjetiteljima omogućiti uvid u brojnu znanstvenu, obrazovnu i istraživačku građu dok će se revitalizacijom renesansnog vrta i sanacijom ogradnih zidova ponuditi sasvim novi reprezentativni ambijent, po dovršetku izrade izvedbenog projekta, financiranje izvođenja radova obnove cijelog kompleksa planira se prijaviti na apliciranje sredstava kod dostupnih europskih fondova.

S druge strane obale, na području naselja Čajkovići, smješten je ljetnikovac Bozdari–Škaprlenda. Njegovom planiranom obnovom, a prema idejnom rješenju tvrtke Proto Arch d.o.o. , predviđena je uspostava interpretacijskog centra kao centra za posjetitelje, rekonstrukcijom ladanjske kuće formirat će se polivalentni prostor, unutar kojeg će biti moguća organizacija raznih kulturnih, prezentacijskih, izložbenih i društvenih manifestacija. Očuvat će se izvorne funkcije ljetnikovca te dodati nove, sukladno suvremenim potrebama i ciljevima osiguranja samoodrživosti objekta te cjelogodišnjeg djelovanja na korist lokalnog stanovništva kao i posjetitelja.  Zavod za obnovu Dubrovnika, kao voditelj ovih projekata, nastavlja s aktivnostima pripreme tehničke dokumentacije za rekonstrukciju kompleksa. Grad Dubrovnik je u travnju ove godine postao jedinim vlasnikom ljetnikovca Bunić-Kaboga. Gotičko-renesansno zdanje smješteno je na Batahovini, na južnoj obali Rijeke dubrovačke, a njime već upravlja Dubrovačka baština, tvrtka u gradskom vlasništvu. U potpunosti je obnovljen donacijom Batahovina Foundation u iznosu od tri milijuna eura, a prijenosom prava vlasništva Gradu Dubrovniku omogućit će se bolje i svrsishodnije upravljanje ljetnikovcem te će on i dalje biti korišten za različite javne, kulturne i društvene namjene Grada. Uz tri navedena ljetnikovca, projekt ‘Dubrovački ljetnikovci’ uključuje i druge objekte ladanjske arhitekture u vlasništvu Grada Dubrovnika poput ljetnikovca Restić, koji također zahtijeva potpunu rekonstrukciju i adaptaciju. Planovi Grada za revitalizaciju reprezentativnih primjera ladanjske arhitekture Dubrovačke Republike usmjereni su i na mrežu brodskih linija kako bi se osim diverzifikacije turističke ponude i disperzije posjetitelja smanjio pritisak na glavne cestovne pravce, favorizirali bi se plovila na električni pogon i ekološki prihvatljiva transportna rješenja morem za prijevoz putnika…

-Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, čini temelje na kojima naš grad živi i danas. Ona je naš osnovni i nevodljiv identifikacijski element, ali i pokretač gospodarstva suvremenog Dubrovnika. Stoga je naša zadaća osigurati sve potrebne uvjete za njenu zaštitu i oplemenjivanje, a održivi razvoj je imperativ i odabrani smjer u kojem se krećemo od kada je ova gradska uprava preuzela odgovornost za upravljanje gradom. Značajna sredstva ulažemo i u promoviranje suvremene kulture jer naš grad je u povijesti uvijek nudio najbolje, a tako treba biti i u budućnosti – kazuje nam Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika. (Pero Livajić)