Dok čekamo službene podatke Ministarstva znanosti a onda i DZS-a o broju djece koja su ove godine po prvi put sjela u školske klupe, mi smo – kao i svakog rujna na početku nove školske godine, istražili kakvi su trendovi i situacija u gradovima kad je u pitanju broj prvašića.

Podsjetimo prošle je godine u prve razrede osnovne škole upisano 36.906, oko dvije tisuće manje nego 2019. godine, a predviđanja su da će se ta brojka ove godine spustiti ispod 35 tisuća. Pa ipak, dio gradova ove godine bilježi porast broja prvašića. Od stotinjak gradova koje smo obuhvatili istraživanjem (poslali su nam podatke ili su ih, pak, objavili na svojim službenim stranicama), nešto manje od polovice ima veći broj upisanih prvašića nego prošle godine, dok su ostali u minusu.

Najveće povećanje – dvostruko više prvašića nego prošle godine upisano je u Visu (16:8), a gledamo li trend u apsolutnim brojkama, najveći je porast u Kutini u kojoj je ove godine upisano 39 prvašića više nego prošle – ukupno njih 201.

Više nego čitav razred više upisan je ove godine i u Bjelovaru (+35), Novskoj (+34), Ogulinu (+30), Županji (+29), Đakovu i Krku(+28), Križevcima (+24), te Gospiću i Kastvu (+21).  Dvoznamenkastu brojku upisanih prvašića više ove godine imaju i Delnice, Opatija, Pula, Drniš, Dubrovnik, Buje, Osijek, Vrbovec, Zlatar, Labin, Sinj, Ploče, Jastrebarsko, Hvar, Velika Gorica, Novigrad, te Vodnjan.

Najviše upisanih prvašića ja, naravno, u velikim gradovima – Splitu (1.550), Rijeci (922), Osijeku (865), Zadru (846), Velikoj Gorici (658), Slavonskom Brodu (552), Puli (515), Dubrovniku (457), Karlovcu (428) i Varaždinu (413).

Gledano, pak, na tisuću stanovnika, najviše ih je u Krku i Supetru (13,53 i 13,50).

A evo kako je to izgledalo i gdje je bio najveći rast prošle godine

(m.p.d., v.h., p.l.)