Gradnja domova za starije, briga za starije i nemoćne kroz projekt Zaželi, ali i niz drugih projekata koji utječu na socijalnu uključenost… tek su neke od mjera i projekata za koje gradovi izdvajaju proračunska sredstva za socijalnu zaštitu, ali uz veliku pomoć europskih i nacionalnih sredstava. Od 99 gradova koji su u 2024. godini povećali proračunska izdvajanja za socijalnu zaštitu predvode Grubišno Polje, Đurđevac, Petrinja, Zadar, Popovača, Belišće, Drniš, Varaždinske Toplice, Kutjevo i Čabar. Po stanovniku i po udjelu izdvojenih sredstava najviše je lani izdvojila Petrinja, a među vodećima su još, primjerice, Obrovac, Grubišno Polje, Vrlika, Otok, Buzet, Umag, Đurđevac, Labin, Čabar, Kutjevo, Pleternica, Sinj… Pokazala je to naša proračunska analiza gradova napravljena iz proračunskih izvješća za zadnje dostupnu 2024. godinu.
Ovaj mjesec obilježen je Svjetski dan beskućnika, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i Međunarodni dan starijih osoba. Nizom projekata i mjera pokušavaju se ublažiti problemi potrebitih, povećati inkluzivnost, pospješiti smještaj starijih u domovima…
U programu rada Vlade RH 2024. – 2028. predviđeno je kreiranje ciljanih i učinkovitih mjera namijenjenih najranjivijim skupinama društva kako bi se stopa rizika od siromaštva smanjila ispod 15 posto. Planirano je povećanje socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade s trenutnih 160 na 200 eura do 2028. godine. Naknada za ugroženog kupca energenata nastavit će se isplaćivati u uvećanom iznosu od 70 eura. Osigurat će se i ravnomjeran pristup integriranim uslugama socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja za djecu i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a smanjivat će se i energetsko siromaštvo.
Također, nastavlja se provoditi Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027. godine, s ciljem osiguravanja uvjeta i alata za učinkovito smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšanja svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva, kao i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji. Hrvatski nacionalni ciljevi za smanjenje siromaštva, usklađeni s Europskim stupom socijalnih prava do 2030. godine uključuju smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298 tisuća, uključujući 40 tisuća djece. Republika Hrvatska se također obvezala na ciljeve Europskog jamstva za djecu, čiji je cilj osigurati da sva djeca imaju pristup osnovnim pravima i uslugama, s posebnim projektima usmjerenima na poboljšanje pristupa zaštiti djece i ranom odgoju i obrazovanju.
Novim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine, koje su na snazi od 1. travnja 2025., unaprijeđena je skrb za beskućnike tako što je omogućeno da beskućnik ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u 100 posto iznosu iako je smješten u prihvatilište ili organizirano stanovanje, dok su ranije imali pravo na 50 posto iznosa. Skrb o njima je u nadležnosti je jedinica lokalne i područne samouprave, a Ministarstvo svake godine, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama izrađuje Plan zbrinjavanja beskućnika u zimskim uvjetima, pri čemu se prikupljaju podaci o raspoloživim smještajnim kapacitetima te o dodatnim mogućnostima smještaja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima.
Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava FEAD-a osiguralo 39,4 milijuna eura za financiranje projekata humanitarnih organizacija kroz koje je pružena pomoć u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći za više od 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u istom je razdoblju Ministarstvo iz sredstava ESF-a financiralo niz projekata u vrijednosti većoj od 655 milijuna eura namijenjenih aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina. U lipnju ove godine objavljen je Poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, u okviru kojeg će se financirati projekti koji će podupirati socijalnu uključenost ranjivih i socijalno osjetljivih skupina.
Akcijskim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine realizirana su 73 programa za beskućnike u iznosu od 2,9 milijuna eura, kojima je obuhvaćeno više od 4 tisuće beskućnika. Novim Akcijskim planovima bit će predviđene mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, kao i ostvarivanju jednakih prilika i bolju uključenost u zajednicu, koje će uključivati i ranjivu skupinu beskućnika.
U tijeku je i izgradnja te opremanje osamnaest centara za starije osobe diljem Hrvatske, čijom će se izgradnjom povećati kapaciteti, ali i poboljšati skrb za najstarije građane. Među njima su, primjerice, centar u Grubišnom Polju, Dubrovniku, Dugoj Resi, Đurđevcu, Senju, Našicama, Pleternici, Vrgorcu, Drnišu, Velikoj Gorici… Sljedeće godine objavljen će biti novi natječaj i nova šansa za povlačenje europskog novca za domove za starije.
Kroz projekt Zaželi sklopljeno je 514 ugovora vrijednih 460,7 milijuna eura osiguranih iz europskog socijalnog fonda, a najveći dio odnosi se na ugovore koje su sklopili gradovi ili pojedine udruge i društva iz gradova.
Upravo niz mjera, ali i projekata domova za starije rezultiralo je time da je lani čak 99 gradova povećalo izdvajanja za socijalnu skrb. Za gotovo 23 milijuna eura ukupno su gradovi povećali izdvajanja u 2024. u odnosu na 2023. za socijalnu zaštitu. Nisu niti mali udjeli koje gradovi iz proračuna izdvajaju za tu svrhu. Kod prvih deset gradova ta su izdvajanja veća od 10 posto.
Najviše je po stanovniku lani za socijalnu zaštitu iz proračuna izdvojila Petrinja (844 eura), a vodeća je i po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna (17,49 posto). Po kriteriju izdvajanja per capita slijedi Obrovac koji je za socijalnu zaštitu izdvojio 321 euro po stanovniku, Grubišno Polje 307 eura, Vrlika blizu 241 euro, Otok 210 eura, Buzet 192 eura, Umag 186, Đurđevac 182 eura, Labin 167 i Hrvatska Kostajnica 157 eura. Nakon Petrinje, po udjelu izdvojenih proračunskih sredstava za socijalnu zaštitu, slijede: Grubišno Polje sa 17,5 posto, Obrovac sa 17 posto, Otok s nešto više od 15,5 posto, Buzet s 14 posto te nešto manje od toga Vrlika, Čabar i Kutjevo, Pleternica 11 posto i Sinj blizu 11 posto.
U apsolutnom iznosu, najviše je proračunska sredstva za socijalnu zaštitu u 2024. godini u odnosu na 2023. povećala Petrinja, za 10,15 milijuna eura, Zadar za 3,8 milijuna eura, Rijeka za blizu 1,5 milijuna, Grubišno Polje za 1,44 milijuna eura, Split za 1,36 milijuna, Đurđevac za 970,9 tisuća, Pula za 738,7 tisuća, Dubrovnik za 725,5 tisuća, Poreč za 629,8 tisuća i Popovača za 586 tisuća eura. U postocima po rastu predvodi Grubišno Polje, koje je povećalo izdvajanja za socijalnu zaštitu za 680 posto, Đurđevac za 263 posto, Petrinja i Zadar za oko 150 posto, a za više od 100 posto povećanje su imali i gradovi: Popovača, Belišće, Drniš, Varaždinske Toplice, Kutjevo i Čabar. (L.K.)
