“Od mjesne zajednice do statusa Grada, od minimalnih financijskih sredstava do zavidnog proračuna za 2025. godinu – to najbolje govori o ekspanziji razvoja. Novalja je zadržala duh, otočnost i radišnost svojih ljudi, ali je danas neprepoznatljiva, naravno – na bolje”.
Uoči ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad, kojeg tradicionalno organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos, donosimo intervjue s najdugovječnijim gradonačelnicima u Hrvatskoj. Svakog tjedna predstavljamo jednoga od njih – ljude koji već desetljećima utječu na razvoj svojih gradova i određuju smjer njihova budućeg rasta. Nakon Darija Vasilića (Krk) i Ivice Kirina (Virovitica), treći u nizu je Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje. Na lokalnim izborima u svibnju 2025. godine ponovno je osvojio povjerenje svojih sugrađana i mandat na čelu Grada. Dabo je prvi gradonačelnik Novalje nakon što je 1993. dobila status samostalne jedinice lokalne samouprave, a dužnost je obnašao tijekom pet uzastopnih mandata, potom se na funkciju vratio 2021. te nastavio voditi grad i u aktualnom, sedmom mandatu. Pod njegovim je vodstvom Novalja prošla put od skromnog proračuna u iznosu 250 tisuća eura do današnjeg teškog preko 21-og milijuna te se pozicionirala kao jedan od najboljih malih gradova za život i poslovanje u zemlji. Projekte poput izgradnje vodovoda do Luna, poslovne zone Čiponjac ili Doma zdravlja građani i danas prepoznaju kao prekretnice u razvoju. U razgovoru ističe važnost strateškog promišljanja turizma, infrastrukturne projekte koji su obilježili razvoj otoka, kao i viziju daljnjeg rasta u smjeru energetske održivosti i podizanja životnog standarda stanovništva.
Gospodine Dabo, u vašem dugačkom gradonačelničkom stažu koje biste trenutke, faze ili čitave mandate izdvojili kao najzahtjevnije i najizazovnije i zbog čega?
-Kad me pitate koje momente ili pak čitave mandate u svom stažu gradonačelnika bih izdvojio, smatram da su svi jednako važni. Prvi jer je povijesni, jer je Novalja nakon 1965. ponovno dobila status jedinice lokalne samouprave i od mjesne zajednice u sastavu Općine Pag stvorila preduvjete utemeljenja i razvoja samostalne jedinice lokalne samouprave. Problemi tog prvog mandata bili su manjak stručnog kadra, upravne pravne strukture i visina prvog samostalnog proračuna koji je tad iznosio 250 000 eura, u odnosu na danas kada iznosi 21.294.473,68 eura. Međutim, taj mandat ima svoje značajke i draži jer je bio željno očekivan kod stanovnika Novalje i polučio je silnu energiju, zanos i oslobodio velike ljudske potencijale te utemeljio daljnji put stasanja novoustrojene jedinice lokalne samouprave. Također bih pripomenuo, za mene osobno, značaj šestog mandata koji se dogodio nakon osam godina mog izbivanja iz politike i obnašanja čelne uloge ovoga grada. S time da je on obilježen kontinuitetom i napretkom prijašnjih pet mandata. Svi mandati isprepleteni su izazovima i osluškivanjem bila građana, ali svih obilježava jasna vizija, energičnost, povezanost sa središnjom državnom vlašću na rješavanju gorućih pitanja na planu komunalne infrastrukture, svekolikog prometa te utemeljenja i izgradnje institucija potrebitih za razvoj Novalje. Također, istaknuo bih i poboljšanje životnog standarda građana.
Čime se najviše ponosite? Koje projekte i rezultate smatrate najznačajnijima i zašto?
-Značajni su svi projekti jer su bili potrebni, ali bih istaknuo učinke prvog mandata, kada smo se kao mlada novoustrojena jedinica lokalne samouprave hrabro odlučili na realizaciju vodovoda od Novalje do Luna. Isto tako, 1997. godine položena je druga podmorska cijev za otok Pag, čime smo osigurali dostatne količine pitke vode potrebne za razvoj otoka. Projekt je realiziran sredstvima Svjetske banke, a financirali su ga Hrvatske vode i jedinice lokalne samouprave Novalja i Pag. Kad je u pitanju razvoj gospodarstva, svakako najznačajniji iskorak bio je utemeljenje i oživotvorenje poslovne zone Čiponjac, koja je osigurala velike razvojne mogućnosti novaljskom gospodarstvu te omogućila dislokaciju sadržaja koji su bremenili grad, poput velikih trgovačkih centara, doma zdravlja, autobusnog kolodvora te upravnih zgrada komunalnih tvrtki. Poseban značaj pridajem izgradnji Doma zdravlja Novalja, koji je realiziran 2012. godine i trajno Novalju svrstao na visoku ljestvicu pružanja zdravstvene usluge za naše građanstvo. Svakako bih pripomenuo i uređenje trgova, loža i bazilika koji su definitivno dali urbani pečat našemu gradu. Mogao bih nabrajati, ne po važnosti, jer svi su projekti bili važni, ali temelje o velikom iskoraku i procvatu Grada Novalje.
Što mislite da u Novalji još treba napraviti, ali još uvijek to niste ostvarili?
-Potencijala ima, potreba će biti uvijek, a treba poštivati prioritete. Smatram jako bitnim izradu i donošenje krunskog dokumenta strategiju upravljanja turističkom destinacijom u svezi profiliranja i daljnje budućnosti turizma kao glavne gospodarske grane. Daljnji nastavak izrade novih katastarskih izmjera na području Grada Novalje. Potpuna izrada mreže širokopojasnog interneta. Daljnja i ustrajna izgradnja komunalne i prometne infrastrukture te podizanje svijesti i standarda donošenja prostorno planskih dokumenata. Maksimalno korištenje europskih sredstava, a i sredstava s nacionalne razine također. Osigurati poticajne impulse razvoju gospodarstva. Odgovorno i obvezatno te trajno podizanje palete pronatalitetne politike kao zalog sadašnjosti i budućnosti naše zajednice. Skrbni odnos zadržavanju visokih standarda stvaranja boljih i optimalnijih uvjeta za stanovništvo. Svakako, u duhu vremena aktualizirati projekte na planu dekarbonizacije i energetske samoodrživosti te izgradnje održivih izvora poput solarnih parkova.
Kad usporedite Novalju prije preuzimanja gradonačelničke dužnosti i danas što biste naveli kao ključne razlike? Po čemu je ona sada bolje mjesto za život?
-To je nostalgija i pitanje sjećanja. „Novalja u šaci“ to je jedan nepovrat vremenu življenja. Demokratske promjene i novi teritorijalni ustroj podarili su Novalji velike razvojne mogućnosti koje je Novalja iskoristila. Od mjesne zajednice do statusa Grada, od minimalnih financijskih sredstava do zavidnog proračuna za 2025. godinu što najbolje govori o ekspanziji razvoja Grada. Usnula, uljuljkana ljepotica Novalja, tijekom proteka vremena prometnula se u respektabilno turističko odredište s visokom razvijenošću komunalno – prometne infrastrukture. Osigurane su dostatne količine i potrebe za vodom, električnom energijom i telekomunikacijskim sustavom. Danas je Novalja neprepoznatljiva, podrazumijeva se na bolje. Novalja je zadržala svoje vrijednosti poput duha, otočnosti, karakteristiku radišnih ljudi, a nadasve ukusa i visokih standarda.
Koliko je danas, u eri digitalizacije i bespovratnih sredstava, lakše upravljati gradom nego što je to bilo kad ste tek postali gradonačelnik? Koje su ključne razlike?
-Danas se pružaju velike mogućnosti i na raspolaganju su mnogi alati kako lakše upravljati Gradom. Pored nacionalnih sredstava koje maksimalno koristimo, vrijedni smo i u povlačenju bespovratnih europskih sredstava. Primjer je realizirana aglomeracija Novalja vrijedna 55 milijuna €. Sve ove efekte i blagodati pored navedenih institucija, velike zasluge pripadaju gradskoj administraciji u osmišljavanju i povlačenju bespovratnih sredstava. Bez te potpore bilo bi teško i nemoguće rješavati epohalne projekte potrebite za razvoj zajednice.
Što biste poručili i savjetovali mlađim kolegama gradonačelnicima, što je ključ uspjeha i dugovječnosti na toj poziciji?
-Poruke i savjeti. Nema jedinstvenog pristupa rješenju. Svaka osoba i sredina ima svoje specifičnosti i zasebnosti, svoje ukuse i standarde. Odlučnost, posvećenost poslu, osluškivati bilo ljudi i donositi vidovite i hrabre odluke. Ključ uspjeha je iskorištavanje ukazanih prilika, a neuspjeh neiskorištavanje prilika. Tom sam se krilaticom koristio u svom dugogodišnjem odgovornom obnašanju dužnosti čelne osobe Grada. Na kraju, sve će vam oprostiti, ali uspjeh ne. Na prkosu gradite svoju ustrajnost i još veću posvećenost obnašanju funkcije čelne osobe Grada. Za kraj, okružite se najboljim ljudima kojima možete. (V.H.)
