Lani je ukupno 88 hrvatskih gradova povećalo ulaganje u kulturu, a kod njih 13 to povećanje je veće od milijun eura. Najveći udio u proračunu za kulturu ima Pakrac, po izdvajanjima per capita predvodi Petrinja, Split je rekorder po rastu u apsolutnim brojkama, dok najveći postotni skok bilježi Sveti Ivan Zelina.
U svakom društvu mogu se pronaći sfere koje ga oblikuju dublje nego što se na prvi pogled čini, a kultura je svakako jedna od njih. Kako je to kod nas osobito vidljivo posljednjih mjeseci, radi se o prostoru u kojem se ne ogleda samo umjetničko stvaralaštvo nego i sloboda izražavanja, otvorenost prema različitostima i sposobnost kritičkog promišljanja vlastite stvarnosti. Kada se u javnom prostoru pojavljuju pokušaji ograničavanja ili isključivanja određenih glasova, postaje još jasnije da kultura nije periferna, nego da je njezina uloga temeljna za demokratski razvoj i očuvanje pluralizma. Ona povezuje generacije, otvara horizonte i podsjeća nas da zajednica bez živog kulturnog života riskira osiromašenje ne samo estetsko, nego i društveno i političko.
Prema Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2024., u okviru Ministarstva kulture i medija najznačajnija stavka rashoda, u iznosu od 125,6 milijuna eura, odnosila se na programe zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom. Taj podatak jasno govori kako država u ovoj fazi osobitu pažnju posvećuje obnovi i očuvanju kulturne infrastrukture, posebno nakon potresa i u kontekstu jačanja otpornosti baštine. Ministarstvo kulture i medija je tijekom 2024. raspisalo i niz javnih poziva i programa financiranja; od poticanja glazbenog i likovnog stvaralaštva do međunarodne suradnje i digitalizacije kulturnog sektora, što govori u prilog nastojanju da se kulturna politika ne svodi samo na održavanje institucija, nego i na otvaranje prostora suvremenom stvaralaštvu i građanskim inicijativama.
Za 2025. godinu Ministarstvo kulture i medija najavilo je kontinuitet postojećih i uvođenje novih programa. Financijski plan za razdoblje 2025.–2027. potvrđuje da se kulturna politika usmjerava na očuvanje i razvoj baštine, ali i na digitalne transformacije koje će omogućiti veću dostupnost kulturnog sadržaja. Posebna važnost pridaje se i korištenju sredstava iz EU fondova, poput Kreativne Europe i Mehanizma za oporavak i otpornost, koji donose dodatan izvor financiranja.
Nas je, kao i obično, zanimalo kako s izdvajanjima za kulturu stoje hrvatski gradovi, zbog čega smo zavirili u podatke FINA-e o izvršenju proračuna za 2024. godinu. Iz podataka je vidljivo kako je ukupno izdvojeno 371,8 milijuna eura, što je za 12,3 milijuna eura više nego godinu ranije. U 2023. izdvajanja su iznosila 359,5 milijuna eura, a to znači da je lani zabilježen rast od 3,4 posto. Prosječno su hrvatski gradovi u 2024. za kulturu izdvojili oko 2,9 milijuna eura, dok je u 2023. taj prosjek bio oko 2,8 milijuna eura po gradu. Ako se iz analize izuzme Grad Zagreb, prosjek izdvajanja u 2024. iznosio je 1,92 milijuna eura po gradu, dok je u 2023. bio 1,83 milijuna eura po gradu, što također potvrđuje pozitivan trend rasta.
Grad Zagreb, kao najveći grad i jedinstvena administrativna jedinica, za kulturu je u 2024. izdvojio 127,7 milijuna eura, a u 2023. 126,9 milijuna eura. Zbog svoje veličine i specifičnog statusa, Zagreb nije uključen u top ljestvice, kako bi se jasnije prikazali trendovi u ostalim gradovima.
Gleda li se udio kulturnog sektora u gradskim proračunima, on kod 78 gradova iznosi iznad pet posto, 24 grada izdvojila su više od 10 posto svog budžeta u ove svrhe dok kod deset najbolje rangiranih gradova udio za kulturu u proračunu varira između 16,4 i 30,9 posto. Prvo mjesto drži Pakrac s 30,9 posto, zatim Glina s 26,9 posto i Donja Stubica s 26,2 posto. Slijede Petrinja (21,2 posto), Stari Grad (20,9 posto), Klanjec (20,3 posto), Vrbovsko (18,5 posto), Dubrovnik (18,4 posto), Ogulin (16,7 posto) i Hvar (16,4 posto). Među navedenima dominiraju mali gradovi, dva su srednja (Petrinja i Ogulin) te jedan veliki (Dubrovnik).
Što se izdvajanja po stanovniku tiče, ukupno su 92 grada izdvojila preko 50 eura po glavi, njih 53 više od 100 eura, iznad 200 eura dalo je njih 14, top 10 gradova u ovaj je sektor usmjerilo između 231,58 i 490,65 eura. Najveća izdvajanja za kulturu per capita u 2024. godini ostvarila je Petrinja s 564 eura, slijede Dubrovnik (491 euro) i Glina (459 eura). U top 10 još su Hvar (417 eura), Pakrac (392 eura), Donja Stubica (318 eura), Stari Grad (288 eura), Vrbovsko (277 eura), Opatija (237 eura) i Krk (232 eura).
U analiziranoj 2024. godini ulaganja u kulturu povećalo je 88 gradova pri čemu je njih 57 u odnosu na izdvajanja u 2023. godini „skočilo“ za više od 100 tisuća eura, 40 gradova preko 200 tisuća eura, 30 preko 300 tisuća, a 13 za više od milijun eura. Najveći porast izdvajanja u apsolutnom iznosu imao je Split – za čak 6,08 milijuna eura više nego 2023. Slijedi Dubrovnik s rastom od 5,1 milijuna eura, Sisak 2,84 milijuna, Šibenik 2,39 milijuna te Osijek 2,27 milijuna eura. Među deset najboljih su i Sveti Ivan Zelina, Varaždin, Samobor, Kutina i Ogulin. Očekivano, veliki gradovi uglavnom dominiraju prema apsolutnom rastu sredstava za kulturu, a iznimka su tri srednje velika grada – Sveti Ivan Zelina, Kutina i Ogulin.
Promatra li se postotni rast, povećanje iznad 10 posto zabilježeno je u 74 grada, više od 50 posto narasla su izdvajanja kod 23 grada, a 10 najboljih pokazuje raspon od 92, 16 do 262,75 posto. Rekorder je Sveti Ivan Zelina s povećanjem izdvajanja od, dakle, približno 263 posto. Slijede Pregrada (255 posto), Obrovac (234 posto), Mursko Središće (192 posto) i Orahovica (148 posto). U top 10 su još Kutina, Trilj, Ogulin, Zlatar i Vrbovsko. U ovoj kategoriji očita je dominacija manjih gradova, a iznimka su opet Sveti Ivan Zelina, Kutina i Ogulin, gradovi srednje veličine.
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a.
(V.H.)
