Preko tri četvrtine gradova, njih čak 98, u 2024. je godini povećalo proračunska izdvajanja za sport, pokazala je naša najnovija analiza podataka FINA-e temeljena na konsolidiranim izvještajima o rashodima JLS-a. Najviše su proračunskih sredstava za sport po stanovniku u 2024. izdvojile Vodice, pa Vis, Glina, Varaždin, Vukovar, Novigrad, Makarska… Vodice se mogu pohvaliti i najvećim udjelom izdvojenih ‘sportskih’ sredstava iz proračuna u istoj godini, uz opet Vis, Glinu, Vukovar, Mursko Središće, Slavonski Brod, Bakar… U odnosu na 2023. za sport su sredstva nominalno najviše povećali Split, Slavonski Brod, Vodice, Karlovac…, a postotno Trilj, Glina, Vodice, Bakar, Grubišno Polje, Karlovac, Orahovica…
Sport u Hrvatskoj, iako često zanemaren u strateškom planiranju, nesumnjivo je jedan od ključnih segmenata društvenog života. Njegov utjecaj daleko nadilazi rezultate na terenu – on gradi zajedništvo, oblikuje identitet, potiče zdravlje i odražava snagu, od nacionalnog ponosa zbog uspjeha reprezentacija, do lokalnih inicijativa koje okupljaju djecu, roditelje i volontere – sport ostaje jedan od rijetkih društvenih fenomena koji istovremeno do kraja pokreće emocije i donosi konkretne društvene koristi svim ljudima i njihovim životnim sredinama.
Upravo zato, ulaganja u sport sve se češće promatraju ne kao trošak, već kao dugoročna investicija – u zdravlje građana, prevenciju bolesti, razvoj socijalnih i životnih vještina kod mladih, ali i jačanje lokalne infrastrukture, promociju destinacija i poticanje turizma. Ovu logiku sve više prepoznaje i država, ali i jedinice lokalne samouprave koje kroz izravno financiranje sportskih klubova, manifestacija i infrastrukturnih projekata imaju ključnu ulogu u održavanju i razvoju sportskih aktivnosti u svojim zajednicama…
U posljednjih nekoliko godina sport u Hrvatskoj dobiva sve više prostora i na razini nacionalnih politika. Osnivanjem Ministarstva turizma i sporta formalizirana je važna veza dviju strateških grana – turizma i sporta – koje zajedno generiraju gospodarski učinak i promoviraju zemlju na međunarodnoj razini. Ulaganja su se lani dodatno intenzivirala u olimpijskoj i paraolimpijskoj godini, u kojoj su državna priznanja sportašima povećana za 50 posto, a ukupna sredstva predviđena za sport u 2025. dosegnula su rekordnih 160 milijuna eura. Posebna pozornost pritom se daje paraolimpijcima, stipendijama za vrhunske sportaše, kao i obnovi i gradnji sportskih objekata u svim dijelovima RH.
Značajan dio tih sredstava namijenjen je lokalnim projektima, a krajem rujna prošle godine dodijeljeni su ugovori vrijedni ukupno 15 milijuna eura – deset milijuna za infrastrukturne projekte, a ostatak za organizaciju velikih međunarodnih sportskih natjecanja. Financira se širok spektar ulaganja – od nogometnih i teniskih igrališta, atletskih staza i otvorenih vježbališta do sportskih dvorana i školske infrastrukture, s naglaskom na povećanje dostupnosti sporta djeci i mladima. Paralelno s tim, lokalne jedinice pozivaju se da pripreme dokumentaciju i prijave projekte kako bi osigurale potrebna sredstva.
Podsjetimo kako Vlada od 2016. osigurava rekordna izdvajanja za sustav sporta, pa su tako ona ušesterostručena i danas iznose gotovo 170 milijuna eura. Uz to, u tom razdoblju donesen je novi zakonski i strateški okvir pa su po prvi puta započela ulaganja u velike sportske manifestacije i sportsku infrastrukturu i do sada je sufinancirano gotovo 200 velikih manifestacija u vrijednosti iznad 60 milijuna eura i preko 450 projekata sportske infrastrukture u vrijednosti oko 50 milijuna eura. U samo godinu dana ulaganja u sportsku infrastrukturu povećana su sa 9 milijuna na 25 milijuna eura, a dodatno se i za financiranje Nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza, kao i sredstva za stadione Maksimir i Poljud osiguralo 15 milijuna eura . Proteklih dana u e-Savjetovanje puštene su Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, kojima se potiču porezni obveznici da sve više sudjeluju u financiranju sportskih organizacija. Propisuje se smanjenje poreznih osnovica za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa Također, ono što je naročito važno, višestruko su povećana ulaganja u programe lokalnog sporta kroz koje je omogućeno bavljenje sportom za više od 400.000 građana, a kroz županijske sportske zajednice osiguravaju se plaće za trenere i sportsku opremu za djecu i mlade do 18 godina za što je i tu već izdvojeno gotovo 15 milijuna eura.
Na temelju najnovijih podataka koji obuhvaćaju izdvajanja gradova za sport u 2024. godini, vidljivo je da gotovo podjednako ulažu i primorski i kontinentalni gradovi, s tim da obalni u prosjeku izdvajaju nešto više po glavi stanovnika, što se može povezati s većom prisutnošću sportskih priredbi u turističkoj ponudi. Ipak, upravo manji i srednji gradovi, makar u apsolutnim iznosima razumljivo niži, često ulažu veći postotak svog proračuna u sport, što dodatno potvrđuje njihovu posvećenost razvoju lokalne sportske infrastrukture i sportskim aktivnostima…
Naše analize kojima kontinuirano pratimo učinkovitost i transparentnost lokalnih vlasti pokazuju da sve više gradova prepoznaje upravo sport kao snažan alat društvenog razvoja. Kroz izgradnju terena, dvorana, vježbališta i sadržaja za rekreaciju, lokalna samouprava izravno utječe na kvalitetu života građana, zdravlje zajednice i privlačnost gradova kao mjesta za život, odmor i bavljenje aktivnim turizmom, a ti nam pokazatelji svjedoče da se paradigma promjene već događa – sport u Hrvatskoj sve više izlazi iz okvira povremenog entuzijazma i prerasta u područje strateškog planiranja i sustavnog ulaganja.
Lani se 11 gradova iskazalo značajnim povećanjem ulaganja u odnosu na prethodnu godinu, iznad 100 posto, a uz to zanimljivim se pokazuje i da je isto toliko gradova za ovu stavku uložilo preko deset posto godišnjeg proračuna.
Po ukupnom postotnom izdvajanju za sport iz gradskog ‘budžeta’ u vrhu su se, rekli smo, našle Vodice, koje su za tu granu osigurale 26,42 posto sredstava, ispred ‘drugoplasiranog’ Visa s 24,39 posto proračunskog udjela, zatim Gline (17,45 posto), Vukovara (13,20), Murskog Središća (12.67), Slavonskog Broda (12,39), a pozicije u Top 10 zauzimaju i Bakar, Varaždin, Valpovo i Vrbovsko, od 12,04 do 11.32 posto udjela izdvajanja. Blizu su i Solin (10,13), Sinj (9,97), Makarska (9,55 posto udjela)… Između 5 i 10 posto izdvojila su iz svojih blagajni u sport -33 grada, njih 61 namijenilo je za sport i sportaše od 2 do 5 posto, između 1 i 2 posto udjela – 15 hrvatskih gradova.
U promatranom razdoblju, za sport je i po stanovniku daleko najviše izdvojio Grad Vodice, 574 eura ‘per capita’. Iznad 500 ‘sportskih’ eura po glavi stanovnika imao je i Vis (507,72), a preko 200 eura – su još uložili Glina (297,91), Varaždin (240,82), Vukovar (238,34) i Novigrad (222,15 eura). Među 10 najizdašnijih u toj rubrici su i: Makarska (199,75), Rovinj (186,26), Poreč (177,81) i Dubrovnik (176,91). Nadomak su im: Vrbovsko, Bakar, Slavonski Brod, Labin, Musrko Središće, Korčula, Buje, Umag (169,02 – 133,97)… Ukupno 26 gradova pritom je prosječno ‘po glavi stanovnika’ u potporu sportu usmjerilo preko 100 eura, njih 42 između 50 i 100, a 61 ispod 50 eura…
Listu onih koji su u 2024. povećali u postotku svoja ulaganja u sport u odnosu na 2023. predvodi Grad Trilj, jedini preko 500 posto, odnosno uistinu impresivnih i rekordnih 2.917,52 posto rasta proračunskih izdvajanja (13.516 – 407.845 eura). Daleko niži, ali isto tako popriličan, postotak bilježe za njim Glina (400,11 posto), Vodice (273,83 posto), Bakar (228,84 posto), Grubišno Polje (202,61 posto), dok su u Top 10 i: Karlovac, Orahovica, Mursko Središće, Supetar i Delnice, od 177,55 do 117,86 posto povećanja. Iznad 100 posto porasta imalo je 11 gradova (uz nabrojane i Slavonski Brod (104,57 posto), između 50 i 100 posto povećanja – 17, od 10 do 50 posto- 62 grada. Pozitivan trend upisalo je 98, a negativan – 27 gradova.
Istovremeno, Split je i ove godine, kao i lani u odnosu na predlani, prednjačio prema nominalnom rastu izdvajanja za sport u 2024. nasuprot 2023. sa +5.115.478 eura (16.078.680 – 21.194.159), ispred najbližih u poretku: Slavonskog Broda (+4.262.929), Vodica (3.636.476), Karlovca (3.044.339), a tu su u samom vrhu i: Varaždin, Osijek, Rijeka, Glina, Vukovar i Dubrovnik, od +2.591.522 do +1.386.131 euro porasta. Blizu ‘gornjeg doma’, u Top 20 su: Zadar, Makarska, Sisak, Bakar, Solin, Koprivnica, Poreč, Umag, Pula i Bjelovar (+1.291.473 – +592.718 eura). Rast iznad 1 milijun eura imalo je12 gradova, njih 46 je postiglo povećanje između 100.000 i 1 milijun, 36 ih je evidentiralo porast od 10.000 do 100.000 eura…
Posve očekivano, najviše su ukupne iznose za sport u 2024. godini izdvojili – ne dakako nužno redom- najveći i veliki gradovi, s najvećim i visokim proračunskim brojkama, pa je Grad Zagreb– kojega smo u dijelu izračuna izuzeli iz tablica zbog neusporedivo većeg ‘budžeta’ i specifičnog administrativnog statusa- za svoje sportaše i sportašice, kao i sveukupan razvoj sporta, iz gradske blagajne ‘uplatio’ 82.617.101 eura (čak 25.774.273 više nego u 2023.), Split -rečenih 21.194.159 eura, Rijeka – 14.419.282 eura, Varaždin– 10.543.779 eura, Slavonski Brod – 8.339.564 eura, Osijek – 7.913.649, Dubrovnik– 7.352.551 eura, Zadar– 6.905.813 eura, Vukovar – 5.523.475 eura, Pula – 4.989.783 eura… Za tri grada (Drniš, Našice i Zlatar) u FINA-inim izvješćima nismo imali službene podatke o njihovim ‘sportskim’ izdvajanjima. (Pero Livajić)
