Tijekom posljednje četiri godine hrvatski gradovi za vatrogastvo su ukupno izdvojili oko 453 milijuna eura, s prosječnim godišnjim rastom od gotovo 14 posto. U promatranom razdoblju ukupno ih je 114 povećalo ulaganja, a 17 je sredstva više nego udvostručilo. Rekorder po postotnom povećanju je Trogir s impresivnih 2.305 posto, dok je po apsolutnom povećanju na vrhu Split s povećanjem od 2,36 milijuna eura. Kada se gleda izdvajanje po stanovniku, prvi je Pag s ukupnih 758,88 eura, a prema udjelu u proračunu vodeći je Zabok s prosječnih 14,76 posto.
Protupožarna zaštita jedna je od temeljnih javnih usluga, a njezina učinkovitost neraskidivo je povezana s razinom lokalnih ulaganja. Iako prirodne nepogode i izvanredne situacije ne biraju vrijeme ni mjesto, brzina i kvaliteta odgovora često ovise o stabilnosti gradskih proračuna i spremnosti lokalnih vlasti da sigurnost građana stave visoko na listu prioriteta. Od gašenja požara i spašavanja u prometu do intervencija tijekom poplava i oluja, vatrogasci su nezamjenjiv dio sustava javne sigurnosti. Iz statistike Hrvatske vatrogasne zajednice vidljivo je kako vatrogasni sustav u Hrvatskoj okuplja više od 146.000 osoba, uključujući profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, izvršne članove, mladež i podmladak. U zemlji djeluje ukupno 2.959 profesionalnih vatrogasaca, od čega ih je 2.558 zaposleno u javnim vatrogasnim postrojbama, a 401 u dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Uz njih, sustav čini i 34.222 operativna člana DVD-a. Tijekom 2024. vatrogasci su odradili više od 35.000 intervencija, a samo požarnih bilo je 11.605, što čini trećinu svih izlazaka na teren. Godine 2022., primjerice, zabilježeno je 9.521 požar na otvorenom, s izgorjelom površinom većom od 56.000 hektara. Ljetni mjeseci redovito donose pojačane opasnosti, zbog čega se tada aktivira i dodatni operativni sustav za gašenje šumskih požara.
Prema podacima FINA-e, koji se temelje na konsolidiranim proračunskim izvještajima jedinica lokalne samouprave (konto 32 – usluge protupožarne zaštite), izdvajanja za vatrogastvo na lokalnoj razini značajno su veća od onih na državnoj razini, što potvrđuje tezu o ključnoj ulozi gradova u osiguravanju svakodnevne sigurnosti građana. Kao što je slučaj i s kulturom, sportom ili socijalnim uslugama, i ovdje je jasno kako spremnost lokalne vlasti da ulaže u određeni sektor može biti presudna za kvalitetu života stanovnika.
U razdoblju od 2021. do 2024. ukupna izdvajanja gradova za vatrogastvo rasla su iz godine u godinu: 2021. iznosila su 97,4 milijuna eura, 2022. oko 99,8 milijuna, 2023. više od 111,5 milijuna, a 2024. rekordnih 144,4 milijuna eura, što je ukupno u prethodne četiri godine 453 milijuna eura. Takav rast ukazuje na sve višu svijest lokalnih vlasti o važnosti ulaganja u protupožarnu zaštitu, osobito u kontekstu klimatskih promjena i učestalih ekstremnih vremenskih uvjeta. Ulaganja su se pritom najčešće odnosila na plaće i opremu profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, održavanje i obnovu vozila, nabavu zaštitne opreme, troškove energenata i osiguranja, kao i uređenje vatrogasnih domova te edukacije i obuke. Grad Zagreb ne uvrštavamo u rang-liste zbog njegove veličine, posebnog statusa i administrativnih kapaciteta, zbog čega se ne može u tom kontekstu uspoređivati s drugim hrvatskim gradovima, međutim ovdje ćemo navesti kako je od 2021. do 2024. za vatrogastvo izdvojio ukupno 62 milijuna eura, pri čemu su godišnja izdvajanja rasla s 13,4 milijuna u 2021. na gotovo 20 milijuna eura u 2024., što predstavlja povećanje od 6,5 milijuna eura ili 48,9 posto.
Izdvajanja po stanovniku, koja zorno pokazuju koliko je pojedina sredina spremna ulagati u sigurnost svojih građana, variraju od simboličnih iznosa do gotovo 800 eura u Pagu, koji drži uvjerljivo prvo mjesto. Slijede ga Zabok, Krk, Đurđevac, Opatija i Mali Lošinj, svi s više od 500 eura po stanovniku u četvetrogodišnjem razdoblju. Među deset najboljih još su Ivanić-Grad s 482,54 eura, Novalja s 476,87 eura, Biograd na Moru s 465,16 eura i Petrinja s 443,97 eura, mahom manji gradovi, što sugerira da veličina proračuna nije nužno presudan faktor, već lokalni prioriteti i organizacijski kapaciteti.
Kada je riječ o udjelu izdvajanja za vatrogastvo u ukupnom gradskom proračunu, 40 gradova dalo je preko pet posto svog budžeta, 22 grada iznad sedam posto, a najviše se istaknuo Zabok s prosječnih 14,76 posto. Slijede ga Pag i Drniš, dok se iznad deset posto udjela kreću još i Ivanić-Grad, Imotski i Daruvar. Listu najbolje rangiranih čine još Senj s 9,4, Garešnica s 8,7, Buzet s 8,6 i Slatina s 8,4 posto.
Ukupno je prošle godine u odnosu na 2021. izdvajanja za vatrogastvo povećalo 113 gradova, od čega njih 79 za više od 100 tisuća eura. Za preko 300 tisuća eura davanja je povećao 51 grad, njih 29 za više od pola milijuna eura, a iznad milijun ukupno 13 gradova. Po apsolutnom rastu izdvajanja u promatranom razdoblju prednjači Split, koji je povećao ulaganja za 2,36 milijuna eura. Slijede Rijeka (+2,31 mil.), Zadar (+1,88), Vinkovci (+1,55), Osijek (+1,54), Pula (+1,43), Trogir (+1,41), Dubrovnik (+1,38), Koprivnica (+1,34) i Šibenik (+1,29 mil.).
Međutim, još su dojmljiviji podaci o postotnim povećanjima. Grad Trogir, primjerice, u 2021. godini za vatrogastvo je izdvojio oko 61.000 eura, dok je 2024. ta brojka narasla na više od 1,47 milijuna, što predstavlja povećanje više od 2.300 posto. Iza njega su Obrovac s rastom od 254 posto, Jastrebarsko s 228, Vinkovci 217, Sveti Ivan Zelina sa 178 posto, Vrbovsko 165, zatim Senj sa 155, slijedi Čabar sa 151 posto, Novska 142 i Sveta Nedelja 137 posto. Dakle, Obrovac, Jastrebarsko, Vinkovci i Vrbovsko više su nego udvostručili izdvajanja, potvrđujući da značajni pomaci najčešće dolaze upravo iz sredina koje vatrogastvo tretiraju kao ključnu javnu uslugu.
(V.H.)
