U 2023. godini gradovi su izdvajanja za kulturu povećali za ukupno 101,7 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije (podaci za 2024. još se obrađuju i nisu dostupni), a najviše su izdvojili Klanjec i Petrinja. Klanjec prednjači po udjelu unutar proračuna dok je Petrinja prva po svim ostalim promatranim kategorijama; izdvajanjima per capita i trendovima povećanja izdvojenih sredstava u odnosu na 2022. godinu.
U posljednjih nekoliko godina kulturni sektor suočio se s brojnim izazovima; od pandemije koja je na njega imala dubok i dugotrajan utjecaj pa do razornih potresa 2020. godine koji su nanijeli ogromnu štetu kulturnoj infrastrukturi i zaštićenoj baštini. Te krize, kako se navodi i u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, značajno su promijenile prioritete kulturne politike, usporile donošenje ključnih strateških dokumenata te zahtijevale povećana proračunska izdvajanja za obnovu oštećenih dobara. Istaknuto je kako su ciljevi Plana osigurati održivo korištenje kulturne baštine, razvijati kulturno stvaralaštvo i produkciju te unaprijediti kvalitetu života kroz kulturnu i medijsku sferu, sve u skladu s vizijom Hrvatske kao konkurentne, inovativne i sigurne zemlje prepoznatljivog kulturnog identiteta. Za postizanje tih ciljeva, naznačeno je u ovom dokumentu Ministarstva kulture, osigurana su nacionalna sredstva, koja su u izvršenju od 2016. do 2022. godine porasla za 36 posto, ali također i značajna sredstva iz različitih fondova Europske unije koji uključuju Fond solidarnosti EU, Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine u okviru instrumenta Europske unije „EU sljedeće generacije“ i programe Europske unije za iduće financijsko razdoblje.
Nas je, kao i uvijek, zanimalo izdvajanje hrvatskih gradova te smo analizirali podatke FINE, odnosno, konsolidirani izvještaj o rashodima po funkciji JLS-a za 2023. godinu.
U promatranoj godini naši gradovi ukupno su u kulturu uložili 359.500.624,00 eura što je za 101,729.831,00 euro više nego u godini ranije, kada su uložili 257.770.793,00 eura, dakle gotovo 40 posto više (39,47 posto). Što se tiče izdvajanja za kulturu unutar gradskih proračuna, više od 10 posto svog budžeta dalo je ukupno 26 gradova. Na samom vrhu ljestvice našao se Grad Klanjec, koji je za ovaj sektor namijenio impresivnih 38,18 posto. Slijede ga Našice, s udjelom od 36 posto, dok je Petrinja, grad s velikim izazovima obnove nakon potresa, pozicionirana na trećem mjestu s 35,39 posto. Slijedi Pakrac s 33,98 posto, a zatim dolaze Glina (22,88 posto) i Benkovac (22,71 posto). Gradovi poput Svete Nedelje (18,27 posto), Dubrovnika (16,51 posto), Raba (16,15 posto) i Rijeke (15,67 posto) također su pokazali kako kultura ima značajno mjesto u njihovim proračunima.
Promatramo li izdvajanja za kulturu po stanovniku, 37 gradova izdvojilo je više od 100 eura, a njih 12 više od 200 eura per capita. Petrinja je vodeća s čak 1.070,75 eura po glavi stanovnika. Glina je per capita izdvojila 673,51 euro, dok se Klanjec i u ovoj kategoriji drži prilično visoko s 546,03 eura po stanovniku. Slijedi Benkovac s 449,60 eura, a za njim dolaze Pakrac (401,23 eura) i Dubrovnik (367,91 eura). Našice su izdvojile 356,37 eura po stanovniku, dok su Hvar (227,46 eura), Opatija (223,36 eura) i Rijeka (223,28 eura) zaključili prvih deset u ovoj kategoriji.
Kada govorimo o apsolutnom povećanju izdvajanja za kulturu u odnosu na 2022. godinu i zanemarimo li Grad Zagreb koji je neusporediv s ostalim hrvatskim gradovima (a koji je, informacije radi, u 2023. ostvario povećanje od 31.338.509,00 eura u odnosu na 2022. godinu) Petrinja ponovno dominira zahvaljujući rastu od 20,7 milijuna eura, Glina je zauzela drugo mjesto s rastom od 4,37 milijuna eura, a prati ih Karlovac s 4,10 milijuna eura. Rijeka je ostvarila značajan rast od 3,96 milijuna eura, dok su Split i Dubrovnik povećali svoja izdvajanja za 3,84 i 3,70 milijuna eura. Sveta Nedelja bilježi povećanje od 2,90 milijuna eura, a iza nje su Pakrac (1,76 milijuna eura), Bjelovar (1,66 milijuna eura) i Našice (1,65 milijuna eura).
Na kraju, ako pogledamo postotni trend povećanja izdvajanja, ukupno je 107 gradova dalo više sredstva za kulturu nego u godini ranije, kod njih 29 to je povećanje iznad 50 posto, a 12 gradova može se pohvaliti povećanjem od preko 100 posto. Prva je i po ovom parametru Petrinja s rastom od čak 3.238,22 posto. Prati je Glina s povećanjem od 1.033,43 posto, dok je Klanjec ostvario povećanje od 599,46 posto. Sveta Nedelja zabilježila je porast od 420,46 posto, a Donja Stubica i Novi Vinodolski narasli su za 194,15 odnosno 169,84 posto. Pakrac bilježi 162,28 posto više, a listu deset najbolje rangiranih prema trendu povećanja izdvajanja za kulturu zaokružuju Novalja (129,53 posto), Karlovac (116,64 posto) i Ivanić-Grad (106,94 posto).
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (V.H.)