Među najljepšim parkovima u RH – mnogi će reći i najljepši – nalazi se onaj koji u svom centru i povijesnom ishodištu ima Bjelovar. Prekrasni Središnji gradski park na Trgu Eugena Kvaternika zasluženo zauzima visoko mjesto u Top 10, čak u Top 5, kao četvrti u poretku najljepših po mišljenju FB publike u velikom izboru koji je u tjedan dana kraja lipnja i početka srpnja proveo naš portal s 2.719 lajkova na stranici Gradonačelnika.hr i 4.467 klikova na svim objavama…
No, to nije i sve, jer kako bismo izbor podigli na višu razinu, uz Facebook izbor organizirali smo i stručni izbor, temeljen na stručnim kriterijima i parametrima koje smo izradili u suradnji s Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata.
Naš stručni žiri – Mario Jukić, predsjednik HDKA, Andrea Knez, potpredsjednica HDKA i Vjeran Stilinović ispred projekta Gradonačelnik.hr, imao je zahtjevan zadatak izabrati najljepše i najfunkcionalnije parkove po stručnim kriterijima. Ocjenjivali su, tako, oblikovno rješenje parka, njegovu funkcionalnost, izbor biljnog materijala, održavanje, urbanu opremu i njezino održavanje, kvalitetu i količinu sadržaja u parku te inovacije i nove tehnologije, a poziciju u Top 3, odmah iza Perivoja dvorca Erdody u Jastrebarskom i Gradskog parka iz Virovitice, zauzeo je upravo Središnji gradski park iz Bjelovara.
– Znali smo da imamo jedan od najljepših parkova u Hrvatskoj, hvala svima koji su to prepoznali -poručili su nam iz Grada. Naša čestitka!
Fascinantan park prve obrise je dobio još krajem 19. stoljeća kada su na glavnom gradskom trgu zasađene prve sadnice kestena, a park/Trg dobiva obilježja gradskog perivoja. Gradske vlasti 1907. godine pozivaju gradskog vrtlara iz Zagreba Franju Jeržabeka koji je napravio osnovu obnove i uređenja perivojnog trga, pri čemu je u samom središtu „zelenog“ trga postavljen i glazbeni paviljon, upoznaju nas iz Grada Bjelovara.
Na karti iz arhive 1795., inače, vidljivo je uređenje sajmišta van grada te se ta djelatnost seli s glavnog gradskog trga, a glavni trg (Parade Platz) počinje poprimati reprezentativni kasnobarokni izgled kojeg krasi geometrijska pravilnost i akcentiranje spomenika te hortikulturno uređenje uvjetovano pružanjem glavnih gradskih ulica koje se u središtu spajaju pod pravim kutom čineći četiri jednaka četverokuta. Svaki je četverokut bio omeđen drvoredom lipa čime je stvorena osnova budućeg gradskog perivoja…
Prvotna oblikovna osnova parka nastaje 1883. na prijedlog gradskog inženjera Rettera da se trg podijeli na četiri dijela. U 1889. sade se sadnice kestena nakon čega Trg konačno i dobiva obilježje perivoja.
Današnji izgled parka rezultat je, pak, velikog projekta obnove koji je dovršen prošle godine, za što su u Gradu Bjelovaru u park, nakon 30 godina neobnavljanja i zapuštanja, uložili oko 3,5 milijuna kuna. Dodatnih milijun kuna utrošeno je u infrastrukturnu opremu i zelene površine, pa su posađeni novo drveće – 255 stabala (30 vrsta), 15 vrsta grmlja, živa ograda – šimšir obični 232m, gotovo 500 kvadrata cvijetnjaka i preko 13 tisuća kvadrata travnjaka.
Bjelovarčani ponovno imaju park u središtu grada kojim se mogu ponositi. Park je opremljen klupama, koševima za otpad, rasvjetom i punktom s pitkom vodom. Sva oprema prati staze unutar parka čija površina u čitavom parku iznosi oko 5000 četvornih metara, a koje se pružaju ortogonalno i dijagonalno, dok se u središtu parka nalazi kameni paviljon. Posađeno je i novo drveće, koje se redovito sadi, a stara stabla, opasna za ljude, su preventivno uklonjena. Solarne klupe ističu se među inovativnim rješenjima i novim tehnologijama…
Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je prilikom završetka revitalizacije značaj gradskih tvrtki za obnovu parka. Tako su postavljene nove kante za otpatke koje je radila bjelovarska tvrtka Metalac. Za nove staze zaslužna je tvrtka PZC Bjelovar, za rasvjetu Rotor, a za zelene površine Cvjetni atelje Marina, kazao je gradonačelnik i napomenuo kako vjeruje da je bjelovarski park ponovno jedan od najljepših u ovom dijelu Hrvatske, što se i potvrdilo izborom našeg portala…
Povijesna osnova (podjela) parka je kroz prohujala desetljeća i stoljeća ostala ista. Mijenjalo se hortikulturno uređenje, u historicizmu su bile zasađene mediteranske biljke (palme, agave, banane) unutar kružnih cvjetnih gredica, dok su se u narednim godinama dodatno unosile egzotične vrste, tako da su ostale sačuvane samo četiri autohtone vrste parka. Oblikovna osnova se nije dakle izmijenila, tek 1943. je izgrađen kameni glazbeni paviljon prema projektu inženjera Ježa koji je zamijenio drveni paviljon iz 1907. Ugovorena tvrtka za održavanje zelenila održava biljne materijale i nasade, mijenja sezonski biljni materijal, nadopunjava ovisno o potrebama godišnjeg doba, navodnjava…
-Uz pet, šest parkova, nekoliko parkića i zelenih površina, ali i desetke drvoreda u samom gradu, bez okolnih naselja, za Bjelovar se može reći da je grad s dosta zelenila. Obzirom na to da je to jedno od rijetkih (većih) hrvatskih naselja koje nema rijeku, čak niti u blizini, onda ovo zelenilo još više dobiva na cijeni. Od drvoreda lipe i duda zasađenih na središnjem trgu po naređenju carice Marije Terezije 1756. kada počinje izgradnja vojne utvrde Bjelovar, koja kasnije prerasta u otvoreni grad, taj nekadašnji „Parade plac“ na kojem je vježbala vojska, igrala se djeca, održavale se priredbe, prerastao je u središnji gradski park, današnji Trg E. Kvaternika. Dudovi su nestali, ostala poneka lipa, a među desetinama novih vrsta drveća u parku danas prevladava divlji kesten, tu je i japanska dunja, platane, smreka, različite vrste borova, duglazija, tisa… U središtu parka glazbeni paviljon ljeti na otvorenom postaje središte kulturnih događanja – opisali su Bjelovar, Trg i Središnji park u HPD Bilogora.
Naveli smo već kako Trg ima oblik četverokuta. U središtu trga sada je park podijeljen stazama, ali možda niste znali kako je u početku tu bila livada s drvoredom lipa. Oko parka nalazile su se s četiri glavne strane svijeta građevine vojne uprave i stanovi za časnike: zgrada đurđevačke i križevačke pukovnije, zgrada bjelovarsko-križevačke županije, vojnog zapovjedništva (u kojoj je vojnu obuku prošao i književnik Petar Preradović) , čitaonice te crkva sv. Terezije Avilske sa župnim uredom i kolegijem crkvenog reda pijarista.
A jeste li znali da je Bjelovarski paviljon na mjestu današnjeg paviljona nekada bio bunar, čiji se oblik može vidjeti na starim fotografijama? Za vrijeme Drugoga svjetskog rata započinje izgradnja/adaptacija glazbenog paviljona koji je otvoren za građanstvo 8. rujna 1943. Izgrađen je od bračkog kamena i najveći je kameni paviljon u Europi. Četiri kamena kipa u središnjem parku podignuta su, pak, 1777. i 1778. godine i posvećena su: svetoj Tereziji Avilskoj – zaštitnici carice i kraljice Marije Terezije, svetom Jurju – zaštitniku 6. krajiške pukovnije (Đurđevačke), svetoj Jeleni Križarici – zaštitnici 5. krajiške pukovnije (Križevačke), svetom Ivanu Nepomuku – zaštitniku ispovjedne tajne, a kipovi su nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno 1949. godine, srušeni, ali sačuvani. Nakon temeljite obnove vraćeni su na staro mjesto 22. rujna 2000.
Bjelovarski park na 23.810 m2 središte je kulturno-društvenih događanja, tamo se odvija Bjelovarsko kulturno ljeto, razna su okupljanja, Uskrsni lov na jaja za najmlađe, Advent, Terezijana… Nagrada i titula jednog od najljepših hrvatskih parkova u našem izboru za Najljepši park nije i prvo priznanje kojeg je dobio ovaj park. Još 2005. godine, Hrvatska turistička zajednica u ekološko-edukativnoj akciji Volim Hrvatsku dodijelila mu je Zeleni cvijet za najuređeniji gradski trg, u istoj akciji Bjelovar je kao grad dobio priznanje i 2010.- Zeleni cvijet s brončanim znakom, za 3. mjesto poretka… (Pero Livajić)
