Opatijski Park sv. Jakova jedan je od najljepših u Hrvatskoj – evo čime je osvojio stručni žiri u našem izboru za Najljepši park….

Ne zovu je bez razloga Biser Jadrana. Elegantna i šarmantna primorska destinacija ljepotom dugo privlači i mami posjetitelje sa svih strana svijeta, Stara dama i Kraljica turizma, Opatija bajna ne oduševljava samo dužobalnim šetnicama, bogatom tradicijom, kulturom, poviješću i arhitekturom, već i prekrasnim parkovima kojih je jedan zasluženo ponio i epitet među najljepšima u RH. Park Sv. Jakova stručni žiri portala Gradonačelnik.hr uvrstio je u Top 5 najljepših i najfunkcionalnijih na temelju niza kriterija i parametara…

Tako su Mario Jukić i Andrea Knez, iz Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, uz Vjerana Stilinovića, ispred projekta organizatora nedavno provedenog velikog izbora našeg portala, uz ostalo, ocjenjivali  oblikovno rješenje parka, njegovu funkcionalnost, izbor biljnog materijala, održavanje, urbanu opremu i njezino održavanje, inovacije i novu tehnologiju, kvalitetu i količinu sadržaja unutar parka. U impozantnoj zelenoj konkurenciji, Park Sv. Jakova iz Opatije zauzeo je i podijelio visoku 4.poziciju u društvu Velike promenade iz Karlovca.

Park Sv. Jakova osnovan je 1886. godine kao zelena površina ispred hotela „Kronprinzessin Stephanie“ (danas Imperial) u sklopu jedinstvenog perivojnog rješenja oko građevina na zemljištu u vlasništvu „Društva južnih željeznica“. Autor idejnog rješenja je bio Carl Schubert, ravnatelj bečkog carsko-kraljevskog društva za izgradnju parkova u AU monarhiji. O izgledu perivoja i tada zasađenim biljnim vrstama u njemu svjedoči knjiga iz 1894. godine Der Park von Abbazia: seine Baume und Gesträuche (Opatijski park: njegova stabla i grmlje), samog autora perivoja/parka. Središnji dio promišljan je tada kao krug čije je središte naglašeno fontanom, a dio zapadno od fontane bio je oblikovan kao njegov završetak pa su u njemu zasađena atraktivna visoka stabla – jedan libanonski i dva himalajska cedra te hrast plutnjak. Povijesna osnova se sačuvala do II. svjetskog rata, ali je današnji oblik, Park Sv. Jakova dobio 1950-ih godina u tzv. slobodnom krajobraznom stilu, znakovitu za drugu polovinu 20. stoljeća. Sačuvana je u potpunosti i fontana „Helios i Selena“ kao i dio stilskih rasvjetnih tijela. Nova oblikovna osnova je započeta u 1950-im godinama.

Bogatstvo biljnih vrsta na relativno maloj površini, posebno onih koje su znakovite za Opatiju, jedno je od najznačajnijih obilježja parka Sv. Jakova. Do danas su očuvani neki primjerci zasađeni još prilikom osnivanja parka, među kojima je značajna bila skupina cedrova na zapadnom dijelu parka koja je smatrana jednom od najljepših u opatijskim parkovima.

Prostor Parka Sv. Jakova održava se na dnevnoj bazi. U sezoni se travnjaci kose jednom tjedno, ali je posla oko ukrasnih gredica, izragbljavanja samih površina ili pak oblikovanja topijara svakodnevni  posao. Površine ovog parka imaju najsuvremeniji sustav za navodnjavanje koji se automatizmom pali nekoliko puta dnevno. Kada za to postoji potreba, zaštitna sredstva koja se koriste su samo i isključivo ona koja imaju ekološke certifikate, ističu iz Grada. Cvjetne gredice se mijenjaju dva puta godišnje; tako da imamo i proljetno-ljetno i jesensko-zimsku sadnju u Parku Sv.Jakova.

Naravno, kako ne manjka niti urbana oprema, uz rubove polja i staza u parku su raspoređene stilske klupe kakve nalazimo na svim parkovnim površinama u Opatiji. Rasvjeta je riješena originalnim rasvjetnim tijelima iz vremena nastanka samog parka. Na svim frekventnim mjestima, postavljeni su koševi za otpatke, čime se čuva urednost i ljepota prostora, a oprema se održava svake godine, po potrebi se u hodu zamjenjuju dijelovi koji se više ne smatraju odgovarajućima.

Osim urbane opreme, bitno je istaknuti i parkovno-arhitektonske elemente, pa parkom  dominira neobarokna fontana iz 1889. godine, čiji je autor vrsni kipar Johann Rathausky, a ova je fontana postavljena kao glavno žarište interesa u gornjem dijelu perivoja. Popularna Fontana jedna je od najčešće fotografiranih motiva, pa se može reći da je nedvojbeni simbol stare Opatije, pored također atraktivne „Djevojke s galebom“ (kipara Zvonka Cara). Tu je i Umjetnički paviljon „Juraj Šporer“ – dominantna građevina u donjem dijelu parka izgrađena 1900. godine kao slastičarnica. Zgrada je dograđena 1908. kada je prema obalnom šetalištu izvedena velika terasa.

Park Sv. Jakov drugi je najstariji opatijski park. Proglašen je zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture 2010. Začeci nastanka parka datiraju u XII. stoljeće, kada je u zamahu gradnje benediktinskih opatija diljem Istre, na mjestu današnje crkve Sv. Jakova, izgrađen samostan (opatija) Sv. Jakova. Crkva Sv. Jakova najstarija je građevina u gradu Opatiji. Prvi puta spominje se u povijesnim spisima 1449. i bila je jedina građevina na pustoj morskoj obali, sve do početka prošlog stoljeća. Prema opatiji grad nosi ime, a 25. srpnja obilježava se Dan Sv. Jakova, a ujedno i Dan grada.

-Oko samostana su monasi u zajednici obrađivali poljoprivredne površine; živjeli su od prodaje malvazije, maslinovog ulja i kestena, te su njegovali ružičnjake, a zanimljiv je jedan od brojnih epiteta samostana analiziran kroz povijest: „de Rosacis“ ili „od vrtova ruža“. Park kao takav oblikovan je isključivo kao javni prostor oko 1880. Znakoviti elementi perivoja su: podijeljenost terena povezanog stepenicama, fontana te prostrana travnata ploha. Neobarokna fontana iz 1889. godine djelo je kipara Hansa Rathauskoga. Skulpturalna grupa predstavlja božanstvo Heliosa i Selene, kao alegoriju dana i noći. Između njih je pijetao koji simbolizira – zoru, trenutak njihova susreta. Historicističko – neobarokno stilsko obilježje parka postignuto je naglašenim i jasnim osima staze i stepenica u odnosu na plohu, prostor je oblikovan parterno i geometrijski s topiari formama. Današnje uređenje parka svojstveno je slobodnom stilu, karakterističnom za drugu polovicu XX. stoljeća. Umjetnički paviljon Juraj Šporer žarišna je točka donje terase parka. Historicistička zgrada izvorno je sagrađena 1900. godine kao slastičarnica. Prema popisu biljaka iz 2006. godine u parku se nalaze 44 biljne vrste, i to nekoliko ekskluzivnih: Abies nordmanniana (kavkaska jela), Cinnamomum tamala (divlji cimetnjak), Poncirus trifoliata (trolisna naranča), Olea fragrans (slatka maslina)… – navodi Turistička zajednica Opatije na svojim stranicama.

Park Sv. Jakova svaki advent bude dio najljepšeg adventa uz more, a prostor parka se dekorira za sva bitna događanja koja su vezana za grad. Dodajmo, kako park mnogi nazivaju i perivojem mladenaca. Budući da je to mjesto u koje iz crkve sv. Jakova baš tu u novi život izlaze i tim povodom u njemu se fotografiraju upravo vjenčani parovi, čiju ljubav u slici zagrljaja nerazdvojnih dana i noći simbolizira i središnja skulptura.

-Hvala svima onima koji su nas podržali svojim izborom i lajkovima- poručili su iz Grada. (Pero Livajić)