Park na Trgu bana Šokčevića u Vinkovcima, drugi je najljepši park u RH! Tako su odlučili pratitelji našeg portala Gradonačelnik.hr, u velikom izboru koji smo proveli koncem lipnja i početkom srpnja. U tjedan dana, koliko je trajao izbor, vinkovačka zelena oaza u centru grada polučila je čak 5.142 lajka FB publike samo na našoj FB stranici, a ukupno ju je – na svim objavama – lajkalo 7.880 pratitelja portala i društvenih mreža… Uz to, vinkovački park svojim je karakteristikama osvojio i žiri koji ga je, temeljem niza stručnih kriterija, proglasio 5. najljepšim i najfunkcionalnijim parkom u konkurenciji 20 parkova koji su se natjecali za ovu laskavu titulu…
Fanovi Parka na Trgu bana Šokčevića slike su sherali 354 puta zahvaljujući čemu ih je vidjelo preko 70 tisuća ljudi, a ukupan sjajan angažman – što lajkova, što komentara i dijeljenja – u brojci prelazi 20.000. Konačan rezultat dodatno dobiva na vrijednosti, ako se zna, kako su Vinkovčani doslovno kroz čitav tijek izbora vodili „mrtvu trku“ za naslov s prvacima iz Osijeka -Sakuntalin parkom – zaostavši na kraju za minimalnih 12 klikova.
Bila je to uistinu uzbudljiva, luda, dramatična završnica. Nevjerojatno napeta i neizvjesna borba, u slučaju gradskih središta i duel između dva prekrasna parka, ovoga puta oba slavonska, iz dva slavonska centra, u Osijeku i Vinkovcima. I – ponovimo to- opet wooow, i jedan i drugi su od prvog dana krenuli i do posljednjeg dana „vozili“ u petoj brzini, situacija se na tablici i vrhu poretka mijenjala iz sata u sat, doslovno iz minuta u minutu, klik je sustizao klik, naslov su Osječani pokupili u pravom „foto-finišu“, no oba parka i njihovi brojni podržavatelji zaslužuju naklon do poda. Bravo za Vinkovce i njihove fanove, čestitamo na fenomenalnom rezultatu i uvjerljivom drugom mjestu izbora.
-Vinkovci imaju drugi najljepši gradski park u Hrvatskoj! Tako su odlučili građani koji su svoj glas dali upravo našem parku na Trgu bana Josipa Šokčevića. Hvala svima koji ste izdvojili vrijeme i svojim angažmanom pridonijeli ovom odličnom rezultatu! – poručio je i Ivan Bosančić, gradonačelnik Vinkovaca.
A Park na središnjem vinkovačkom trgu, dakle Trgu bana Šokčevića, prostire se na oko 8.400 m2. Nastao je krajem 18. stoljeća, kada dotadašnji vojnograničarski „Paradeplatz“ dobiva obilježja klasicističkoga geometrijski oblikovanoga perivoja. U formi drvoreda sađeni su kesteni s platanama u uglovima parka (kesten se uobičajeno sadio u parkovima Austro-Ugarske), a stabla su bila udaljena od pročelja zgrada kako bi i njihova arhitektura dolazila do izražaja. Ne postoji informacija o autoru prvotne oblikovne osnove, samo o načelniku Adolfu Albrechtu za vrijeme kojega je park dodatno uređen krajem 19. stoljeća. Kako je vidljivo na katastarskoj karti iz 1898. godine, park je tada dobio svoju veliku dijagonalnu stazu koja povezuje sjeveroistočni i jugozapadni ugao parka, odnosno današnji Muzej i Gimnaziju, upoznaju nas iz Grada.
Park je, naravno, tijekom svojih preko 220 godina u više navrata obnavljan, ali je osnovni raster staza sačuvan i oblikovno naglašen prilikom zadnjeg uređenja 2019. godine, dodaju nam. Na katastarskoj karti iz 1847. vidljivo je da su osnovnim stazama tada dodane i dvije male dijagonalne staze prema crkvi i spomenik sv. Trojstvu, a krajem 19. stoljeća i velika dijagonala.
Prilikom obnove parka 1987. godine, proširena je velika dijagonalna staza, a ukinuta mala zapadna dijagonala. Od originalno posađenih stabala ostala je samo jedna preko 200 godina stara platana na jugozapadnom uglu parka, pokraj današnjeg Gradskog muzeja, koja je danas i najstarije stablo u parku. U Domovinskom ratu i ona je nastradala, ali se uspjela oporaviti (za nju je izrađen i stručni elaborat „Procjena vitaliteta stabla platane na Trgu“) i cijelom prostoru dati dodatan štih, posebnu povijesnu dimenziju, šarm i čar.
Tijekom perioda poslije 2. svjetskog rata u parku su nekritički sađene razne vrste stabala i ukrasnog grmlja (šljive, breze) i to na premalim razmacima, pa je u jesen 2018, prilikom priprema za veliku obnovu parka, srušeno dosta starih i oštećenih stabala i posađeno 30-tak novih, u skladu sa starim razglednicama.
Kroz protekla tri desetljeća dogodile su se i značajne društvene promjene, a Domovinski rat ostavio je brojne tragove granata i na tom prostoru, od kojih je veliki dio završio u vinkovačkim parkovnim stablima. Zbog oštećenja stabala, pješačkih staza, kao i zbog općenito zapuštenog izgleda parka, niz godina vršili su se pripreme za njegovu obnovu, u sklopu čega su naručene Povijesna studija, Studija obnove, te Idejni projekt obnove parka.
U povijesnoj studiji obrađena je i analizirana dostupna pisana i grafička građa. Temeljem analiza utvrđene su sastavnice parkovnog trga koje ga oblikuju, te utvrđen povijesni redoslijed nastanka pojedinih pješačkih pravaca. Analizirano je postojeće stanje parka, te determinirana postojeća stabla, što je pokazalo kako su u park s vremenom, osim početnih kestena i platana sađeni javori i lipe, te nasumično breze, jedna crvenolisna šljiva i jedna japanska sofora, poneki bez reda i plana. Također je utvrđeno i zdravstveno stanje pojedinačnih stabala, te potreba uklanjanja određenog broja suhih, bolesnih i oštećenih stabala u fazama. Jednako tako u fazama se planirala i nova sadnja, s novim, odgovarajućim razmacima mjesta sadnje drveća, kako bi se pravovremeno osigurala zamjena bolesnom drveću. Utvrđena je i potreba obnove postojećih memorijalnih sadržaja koji služe kao mjesta okupljanja.
U kolovozu 2014. godine provedena su geofizička (georadarska) istraživanja podzemnog dijela parka, s obzirom da je smješten na prostoru nekadašnjeg foruma rimskih Colonia Aurelia Cibalae, kako bi se detektirala područja arheoloških ostataka. Rezultati tih neinvazivnih istraživanja bili su podloga za provođenje ciljanih arheoloških istraživanja u 5 sondi u ljeto 2015. U jesen 2018. godine postavljen je spomenik hrvatskom banu Josipu Šokčeviću (rad ak. kipara Ivana Kujundžića), po kojemu je središnji vinkovački trg i dobio ime, a koji je, između ostalog, bio zaslužan za uvođenje u škole hrvatskog jezika…
I onda, malo po malo, u proljeće 2019. izvršena je do sada najsveobuhvatnija obnova parka. Obnovljene su staze u postojećim trasama iz 1987. godine, izgrađen sustav navodnjavanja, obnovljena velika fontana, prošireno opločenje oko spomenika sv. Trojstvu i obnovljena urbana oprema parka.
Vrijedna oko tri milijuna kuna, obnova je dala novo lice najstarijem europskome gradu u Velikom parku, kako ga zovu Vinkovčani. Idejno rješenje rekonstrukcije parka radila je krajobrazna arhitektica mr.sc. Ivanka Mlinarić iz Zagreba. Nakon što su uklonjena bolesna i oštećena stabala posađeno je 35 novih stabala, 20 sadnica pitomog kestena, 2 lipe, 2 sadnice običnog javora te 11 sadnica ukrasnog javora koji će činiti drvored ispred zgrade Hrvatskih šuma, Župnog ureda i crkve Sv. Euzebija i Poliona. Već ranije izmješteni su pojedini komunalni objekti iz parka, uz rekonstrukciju staza i cjevovoda, obnovila se i fontana. Prethodno, uz ove komunalne radove u središnjem parku proveli su se i radovi na obnovi spomenika Svetog Trojstva, a nešto ranije postavljen je i spomenik banu Josipu Šokčeviću koji je dodatno upotpunio vizuru parka i središta grada.
Kada se radi o biljnim vrstama, u parku su u početku bile samo 2 vrste (platane i kesteni), da bi kroz povijest bilo sađeno i do 21 raznih biljnih vrsta (uključujući šljive i thuje), a trenutno u parku ima 7 vrsta kod kojih je najzastupljeniji kesten (Acer platanoides, Acer saccharinum, Aesculus hippocastanum, Platanus acerifolia, Tilia grandifolia, Tilia parvifolia, Sophora japonica). Cvjetni nasadi se sezonski mijenjaju (u proljeće i jesen), i to, treba naglasiti, bez korištenja zaštitnih sredstava (pesticida, herbicida). Park ima sustav navodnjavanja koji se koristi u ljetnim mjesecima.
Pri odabiru urbane opreme vodilo se računa o povijesnom baroknom okruženju, a s obzirom da je sačuvana autentična barokna lampa iz povijesnog perioda, urbanu opremu čini 30 baroknih klupa, 2 „pametne“ klupe i 20 lampi. Na obodnim zgradama postoje i konzolne zidne barokne lampe, a naročito zanimljivo je da je kao ukrasni motiv na lampama i iznad prozora zgrade tadašnje 7. Brodske pukovnije korišten list kestena.
U parku je još i 15 metalnih koševa neutralnog dizajna, usklađenog s ostatkom urbane opreme, 4 bijele žardinjere od kompozitnog betonskog materijala po sredini glavne dijagonalne staze, te 4 zastavna jarbola. U mirnijem dijelu parka postavljena je kamena fontana za pitku vodu koja se svojim izgledom odlično uklopila u okoliš. Prilikom preuređenja parka prije tri godine, obnovljena je i fontana sa spomenikom „Hrvatska ruža“, rad akademskog kipara Ivana Križanca, kao i klupe oko nje koje su česta mjesta za odmor građana i šetača. I postojeća urbana oprema nabavljena je 2019., kada je izvršena zadnja obnova parka. Postojeće lampe javne rasvjete su tom prilikom stručno obnovljene, a oprema se održava prema potrebi, ovisno o vandalskim aktivnostima.
Park je tijekom cijele godine mjesto okupljanja i građani u njemu rado provode slobodno vrijeme, a prigodno se napose ukrašava za Advent kada se oko Kipa sv. Trojstva organizira paljenje adventskih svijeća, za Valentinovo, Uskrs, Cvjetni korzo, Vinkovačke jeseni. Tu su se nekada odvijale i određene manifestacije poput Rimskih dana, Vinkovačkog ljeta i sl., a „bukiranost“ priredbama i ne čudi s obzirom da je riječ o ozelenjenom prostoru u samom središtu grada.
U planu je prezentacija pronađenih arheoloških ostataka rimske arhitekture i to predstavlja veliki turistički potencijal kako parka, tako i grada u cjelini. Ne zaboravimo da se Vinkovci, zbog povoljnog geografskog položaja na rijeci, i pored šume, kao naseljeno područje kontinuirano nalaze već 8200 godina. Od rimskog naselja Aureliae Cibaliae, preko srednjovjekovnog imena Sv. Ilija, do današnjih Vinkovaca, sva su povijesna razdoblja i kulture ostavile na ovom području snažan utjecaj čiji je dio na sreću vidljiv i danas. (Pero Livajić)
