Digitalne gradske usluge, upravljanje prometom, otvoreni proračuni i uključivanje građana u donošenje odluka među adutima su šest ovogodišnjih finalista. Pobjednika i ove kategorije proglasit ćemo 21. listopada u Šibeniku.
Predati zahtjev bez odlaska na šalter, provjeriti kada stiže autobus, pronaći slobodno parkirno mjesto ili vidjeti na što Grad troši novac – neke su od mogućnosti koje gradovi svojim građanima pružaju kroz digitalne usluge. Koliko su uspješni u primjeni tehnologije kojom olakšavaju svakodnevicu i unapređuju rad svojih službi vrednujemo kroz posebnu kategoriju našeg izbora za Najbolji grad – Smart City, a ove godine u njoj se natječu Krk, Petrinja, Sveta Nedelja, Zadar, Zagreb i Zaprešić.
U dosadašnjim izborima priznanje je osvajalo šest gradova: Rijeka i Dubrovnik po četiri puta, Krk i Koprivnica po dva, a Pazin i Zaprešić po jednom. Pritom se od 2020. do 2022. biralo najbolje male, srednje i velike pametne gradove, dok se ovog puta traži jedan pobjednik, bez podjele prema veličini gradova. Za razliku od kategorija u kojima uspoređujemo službene statističke i financijske pokazatelje svih gradova, za Smart City gradovi sami podnose prijave. U njima predstavljaju uvedena rješenja, ostvarene koristi i projekte kojima planiraju dalje razvijati svoje usluge, a odluku o pobjedniku donosi stručni žiri.
Kako biramo najbolji pametni grad
U prijavama se vrednuju digitalne usluge i komunikacija s građanima, mogućnost sudjelovanja u izradi proračuna i donošenju drugih odluka te transparentnost trošenja javnog novca. Važna su i rješenja u prometu i parkiranju, komunikacijska infrastruktura, senzorsko prikupljanje podataka u vodoopskrbi te praćenje okolišnih pokazatelja. Gradovi predstavljaju i način na koji povezuju svoje sustave, ubrzavaju obradu zahtjeva i upravljaju energetskim i komunalnim resursima.
Poseban naglasak u otvorenom dijelu prijave stavljen je na kvalitetu rješenja i njihovu korist za lokalnu zajednicu. Uz opis tehnologije, gradovi navode mjerljive pomake, troškove provedbe, izvore financiranja i suradnju s vanjskim stručnjacima. Prijave obuhvaćaju i projekte za koje se planira europsko sufinanciranje, dok se pri žiriranju koriste i dodatni pokazatelji digitalne razvijenosti, poput dostupnosti interneta i zaposlenosti u djelatnostima povezanima s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.
Sve više javnih usluga dostupno je bez odlaska na šalter
Sve više poslova s javnom upravom građani danas mogu obaviti putem interneta, a gradovi tu mogućnost proširuju razvojem svojih digitalnih usluga. Prema podacima predstavljenima na sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju u veljači ove godine, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Udruge gradova, sustav e-Građani koristilo je 2,2 milijuna građana, a kroz državni sustav za elektroničku razmjenu podataka do tada je provedeno više od 415 milijuna transakcija. Procijenjene uštede za građane iznosile su oko 400 milijuna eura.
Na istoj je sjednici navedeno da je optički internet dostupan u približno 75 posto hrvatskih kućanstava te da oko 59 posto građana ima barem osnovne digitalne vještine. U predstavljenim podacima navodi se i više od 8.000 kilometara postavljenih svjetlovodnih niti. Za gradove je zato, uz razvoj mreža i novih aplikacija, važno ponuditi usluge koje se jednostavno koriste i putem kojih se postupak može obaviti do kraja. Ovogodišnje prijave pokazuju kako se takva rješenja šire od predaje obrazaca i uvida u račune do upravljanja prometom, praćenja infrastrukture i planiranja mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Predstavljanja kandidata u nastavku temelje se na prijavama za ovogodišnji izbor, uz dopune iz službenih gradskih objava.
Krk
Krk, dobitnik priznanja za najbolji mali Smart City 2021. i 2022., svoju kandidaturu gradi na povezivanju komunikacijske infrastrukture, komunalnih sustava i digitalnih usluga. Važan temelj je javna otočna svjetlovodna mreža, čiji projekt obuhvaća svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku, a njome upravlja zajedničko društvo Smart island Krk. Prema dostavljenoj prijavi, realizirano je približno 80 posto mreže.
Pametna rješenja koriste se u javnoj rasvjeti, parkiranju i vodoopskrbi. Daljinskim upravljanjem obuhvaćeno je 1.300 od približno 3.000 rasvjetnih tijela. Sustav omogućuje prilagodbu rada rasvjete i brže otkrivanje kvarova, a Grad priprema njegovo daljnje proširenje. Pametni parking sa senzorima omogućuje uvid u zauzetost parkirnih mjesta, dok se u vodoopskrbi mehanički vodomjeri postupno zamjenjuju modelima s daljinskim očitanjem. Građani putem Gradskog oka mogu prijaviti komunalne probleme, kroz e-savjetovanja sudjelovati u donošenju gradskih odluka, a javno su im dostupni i podaci o proračunu, rashodima i ugovorima.
Krk je vodeći partner međunarodnog projekta DYGOV, kojim se mladima želi omogućiti aktivnija uloga u oblikovanju lokalnih politika i razvoju njihove zajednice. U tu svrhu razvijat će se digitalna platforma CitiSpace i osnovati zajedničko hrvatsko-talijansko vijeće mladih. Za aktivnosti Grada Krka osigurano je 108.300 eura, od čega se 80 posto financira europskim sredstvima.
U rujnu je započeo i projekt SMART GUARD, kojim će se unaprijediti praćenje požarne opasnosti i spremnost vatrogasaca za intervencije. Za krčke aktivnosti predviđeno je 248.700 eura, a obuhvaćaju nabavu meteoroloških i mjernih postaja, dronova s termalnim kamerama i druge opreme te obuku vatrogasaca za korištenje novih tehnologija i djelovanje na zahtjevnim terenima.
Petrinja
Petrinja u završnicu ulazi s digitalizacijom gradske uprave, praćenjem prometne infrastrukture i razvojem usluga za građane. Projektom e-Petrinja, provedenim 2021., uvedeno je sedam digitalnih aplikacija, među kojima su digitalna pisarnica te registri nekretnina, narudžbenica i ugovora. Prema prijavi, projekt je vrijedio oko 48.800 eura, uz 80 posto bespovratnog sufinanciranja. Građanima su dostupni aplikacija Moja Petrinja, online javna savjetovanja te platforma za uvid u gradske financije.
Projekt Smart City Petrinja donio je webGIS sustav, odnosno digitalni preglednik prostornih podataka, koji prema prijavi obuhvaća 770 cesta ukupne duljine 277 kilometara. Uvedeni su senzori za praćenje opterećenja kolnika i sustav praćenja kvalitete zraka s javno dostupnim podacima. Takve informacije služe planiranju održavanja prometnica i praćenju okolišnih uvjeta. Projekt je vrijedio približno 127.700 eura, uz oko 63 posto bespovratnog sufinanciranja. U sustavu vodoopskrbe, prema dostavljenim podacima, senzorsko prikupljanje podataka koristi se na 80 posto mjernih mjesta.
Za daljnji razvoj usluga Petrinja je s Glinom i Topuskim prijavila projekt vrijedan oko 910 tisuća eura. Njime se planiraju zajednička digitalna platforma i mobilna aplikacija, elektronička predaja zahtjeva te dohvat podataka iz registara. Projekt je u postupku ocjenjivanja, a zatraženo je sufinanciranje od 85 posto.
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja ističe platformu Otvoreni grad, koja povezuje digitalne usluge, financijsku transparentnost i uključivanje građana u odlučivanje. Putem nje mogu se predavati zahtjevi i obrasci te pregledavati računi i dugovanja, dok sustav iTransparentnost omogućuje pretraživanje pojedinačnih isplata iz gradskog proračuna. Kroz mojProračun građani daju prijedloge za proračun, a e-Referendum služi online izjašnjavanju o važnim lokalnim pitanjima. Dostupni su i geografski informacijski sustav te digitalna prijava komunalnih kvarova. Otvoreni grad razvijan je i nadograđivan gradskim proračunskim sredstvima, u suradnji s domaćim informatičkim tvrtkama.
U prometu su uvedeni pješački prijelazi s automatskim senzorskim osvjetljenjem i signalizacijom na lokacijama u Kerestincu, Orešju i Novakima. Grad ima i besplatan javni prijevoz, dok je u suradnji s Hrvatskim Telekomom provedena izgradnja širokopojasne mreže nove generacije. Dio praćenja okoliša odnosi se na elektromagnetska polja, o kojima građani mogu dobiti informacije putem javno dostupne aplikacije razvijene u suradnji s Institutom Končar.
Među projektima digitalizacije u prijavi je naveden i projekt ePlanovi za izradu prostornog plana nove generacije, vrijedan 30 tisuća eura i sufinanciran kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.
Zadar
Zadar svoju kandidaturu predstavlja kroz povezane gradske servise i razvoj inteligentnog prometnog sustava. Kroz platformu eZadrani, povezanu s e-Građanima, digitalizirano je 26 usluga gradske uprave. Portal DigitalniZadar.hr povezuje različite gradske servise, uključujući informacije o parkiranju, radovima na cestama i prostornim podacima. Dostupni su i online dojava stanja vodomjera te elektronički računi komunalnih društava. Aplikacija Zadar Smart City, koja prema dostavljenim podacima ima više od 20 tisuća korisnika, omogućuje praćenje autobusa u stvarnom vremenu i dostupnosti parkirnih mjesta, a parkiranju služi i aplikacija ParkIN.
Grad raspolaže s više od 72 kilometra vlastite optičke mreže, kojom upravlja gradska tvrtka Inovativni Zadar. Prva faza inteligentnog prometnog sustava obuhvatila je digitalizaciju 18 semaforiziranih raskrižja i postavljanje 14 informacijskih zaslona, uz uspostavu Gradskog centra za kontrolu prometa. U rujnu je pokrenuta javna nabava za izradu dokumentacije za drugu fazu, kojom se planira proširenje sustava i naprednije praćenje i upravljanje prometom.
Za tu drugu fazu, nazvanu ITS 2, u prijavi je navedena okvirna vrijednost od 16 milijuna eura. Zasebni projekt ZUM X, procijenjen na oko dva milijuna eura, usmjeren je na sigurnost javnih prostora i proširenje mogućnosti aplikacije Zadar Smart City. Zadar sudjeluje i u projektu DoorCE, kojim se razvijaju lokalna podatkovna središta kako bi javni podaci bili lakše dostupni, razumljiviji i jednostavniji za korištenje građanima i poduzetnicima. Uz to, putem aplikacije Transparentni proračun, građani mogu pratiti gradske prihode i rashode.
Zagreb
Zagreb ove godine u finale ulazi s digitalizacijom upravnih postupaka, otvorenim podacima i modernizacijom upravljanja prometom. Prema službenim podacima predstavljenima u rujnu, digitalno se obrađuje 75 posto pismena gradske uprave, u odnosu na ranijih 40 posto. Portal iTransparentnost omogućuje uvid u više od 125 tisuća bankovnih transakcija godišnje gotovo u stvarnom vremenu, a objavljen je i katalog s više od 8.000 gradskih nekretnina. Građani mogu sudjelovati kroz e-savjetovanja, participativno budžetiranje i digitalne javne rasprave.
U prijavi je navedena modernizacija i povezivanje 197 semaforskih uređaja, dok je Grad u rujnu objavio da je s Centrom za upravljanje prometom povezano oko 200 raskrižja. Za korisnike javnog prijevoza dostupna je aplikacija Moj ZET, a informacije o privremenim regulacijama prometa objavljuju se i putem navigacijskih sustava. Grad ulaže i u sigurnost informacijskih sustava te rezervnu lokaciju za pohranu podataka i nastavak rada u slučaju incidenta.
Među razvojnim projektima ističe se Digitalni blizanac grada kao odgovor na klimatske promjene, vrijedan oko 200 tisuća eura, koji s 50 posto sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Platforma će povezati prostorne i druge gradske podatke kako bi se prepoznali dijelovi Zagreba koji se zagrijavaju više od okolnih područja, takozvani urbani toplinski otoci. Analize i računalne simulacije pomoći će u planiranju zahvata kojima bi se ublažilo pregrijavanje tih dijelova grada. Projekt traje do lipnja 2027., a objava platforme planirana je tijekom te godine
U prvoj polovici ove godine odobren je i međunarodni projekt SPHERE iz programa Obzor Europa, koji se bavi razvojem četvrti koje proizvode više energije iz obnovljivih izvora nego što je troše. Ukupna vrijednost projekta za sve partnere iznosi gotovo pet milijuna eura, a zagrebački dio od 121.875 eura financira se u cijelosti sredstvima programa. U ovom sučaju Zagreb će digitalni model koristiti za povezivanje podataka o zgradama, potrošnji energije i prometu te ispitivanje različitih mogućnosti energetskog razvoja četvrti.
Uz ove projekte, Zagreb planira sudjelovati u projektu Digitalna vrata, koji bi objedinio zahtjeve, obrasce i prijave za javne usluge na jednome mjestu. S njemačkim Ingolstadtom sudjeluje i u pilot-projektu Civic Twin Lab za razvoj digitalnog modela koji bi pomagao u pripremi za klimatske krize. Prijavljeni projekt SCALE-ZAG predviđa uspostavu središnjeg portala Open Zagreb Hub i informativnih zaslona na gradskim lokacijama, putem kojih bi građani lakše doznali kako se uključiti u odlučivanje.
Zaprešić
Zaprešić, pobjednik među srednjim Smart City gradovima 2022., ističe širokopojasnu povezanost, pametno parkiranje i otvorene gradske financije. U suradnji s Hrvatskim Telekomom dovršen je projekt optičke mreže koji obuhvaća Zaprešić i šest okolnih općina. Ulaganje vrijedno 8,53 milijuna eura omogućilo je dostupnost ultrabrzog interneta za više od 13 tisuća potencijalnih korisnika. Iz europskih fondova osigurano je približno 3,57 milijuna eura, a preostala sredstva uložio je Hrvatski Telekom. Prema prijavi, širokopojasni pristup internetu dostupan je na cijelom gradskom području, uključujući prigradska naselja.
Nadalje, najfrekventnije gradsko parkiralište opremljeno je senzorima zauzetosti i zaslonom koji prikazuje broj slobodnih mjesta, a parkiranje se može platiti mobilnom aplikacijom. Na semaforima su postavljeni brojači vremena do promjene svjetla. Četiri uređaja na gradskim trgovima prate okolišne pokazatelje poput kvalitete zraka, temperature, vlažnosti i buke. Platforma Otvoreno omogućuje pregled proračunskih prihoda i rashoda te uvid u račune i obveze prema Gradu, dok kroz participativni proračun građani predlažu i biraju lokalne projekte.
Za novu fazu digitalizacije Zaprešić je s Brdovcem, Pušćom i Dubravicom prijavio projekt vrijedan oko 1,1 milijun eura. Predviđeni su razvoj i povezivanje novih elektroničkih i mobilnih usluga te njihovo usklađivanje s državnom informacijskom infrastrukturom. Projekt je prijavljen za sufinanciranje iz europskih fondova. (V.H.)
