Zadar je u ovogodišnjem, devetom Izboru za Najbolji grad izborio finale u dvije posebne kategorije – Eco City i Smart City. Dvostruko finale potvrda je kontinuiteta ulaganja u održivi razvoj, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i u digitalizaciju gradskih usluga, pametna prometna rješenja i tehnološku infrastrukturu koja treba olakšati svakodnevni život Zadrankama i Zadranima.
Riječ je o gradu koji je već šest puta bio u završnici izbora, a titulu pobjednika osvojio je 2019. godine u kategoriji EU šampion, namijenjenoj gradovima najuspješnijima u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Zadar je u finalu bio i 2018. i 2020. godine u istoj kategoriji, 2022. u kategoriji- Smart City, 2024.- EU šampiona i 2025. u kategoriji Smart Cityja. Ovogodišnjim ulaskom u završnicu dviju kategorija nastavlja se niz dobrih rezultata u izboru koji vrednuje različite aspekte razvoja hrvatskih gradova.
Za finale u kategoriji Eco City važni su konkretni rezultati u gospodarenju otpadom, zaštiti okoliša, razvoju zelene infrastrukture i energetskoj učinkovitosti. Zadar je pritom među deset gradova s najvećim proračunskim izdvajanjima za zaštitu okoliša u prošloj godini, zauzevši sedmo mjesto s iznosom od 3.494.847 eura. Među najvažnijim iskoracima svakako je početak rada Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, kojim su stvoreni uvjeti za zatvaranje odlagališta Diklo nakon desetljeća korištenja, a snažan zamah dobila su i ulaganja u ozelenjivanje gradskog prostora. U kategoriji Smart City Zadar se, pak, oslanja na vlastitu optičku mrežu dugu više od 72 kilometra, digitalne platforme i aplikacije za građane i posjetitelje, kao i naročito na razvoj inteligentnog prometnog sustava. U tijeku su pripreme za njegovu drugu fazu, koja bi trebala proširiti obuhvat sustava na dodatne lokacije, unaprijediti upravljanje prometom i omogućiti bolju protočnost, uz posebna rješenja za prioritetni prolazak vozila hitnih službi, naglašavaju iz Grada Zadra…
Zeleni plan: 2.500 stabala i ulaganje iznad 1,2 milijuna eura
Jedan od najvidljivijih zadarskih projekata u području zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama jest Zeleni plan, predstavljen u rujnu 2025. Njime je predviđena sadnja 2.500 stabala i 1.500 sadnica nižeg raslinja tijekom dvije godine, uz ulaganje veće od 1,2 milijuna eura, uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH.
Prema podacima Grada, u nešto manje od godinu dana posađeno je oko 1.500 stabala na brojnim lokacijama, uključujući gradske četvrti i zadarske otoke, uređuju se novi drvoredi, parkovi i manje zelene površine, a odabiru se i vrste prilagođene mediteranskoj klimi, poput crnike, pinije, rogača i tamarisa. Dugoročna je ambicija tijekom mandata povećati površine pod zelenilom i zasaditi ukupno 10.000 stabala.
Važan dio tog pristupa čini i uređenje novih parkovnih prostora. Na području uz prometnicu Kažimira Zankija, od Puta Bokanjca do Žmirića, uređuje se park s pješačkim i trim-stazama, vježbalištima, dječjim igralištem i prostorima za odmor i predah. Projekt uključuje sadnju 205 stabala i 200 grmova, postavljanje kućica za ptice i sustav navodnjavanja, a za njega su odobrena sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 568.793,04 eura, odnosno 100 posto opravdanih troškova. Zelenilo se planira i kao dio infrastrukture za prilagodbu klimatskim promjenama. Na Bokanjcu se, primjerice, uz retencijsko-infiltracijske građevine planira sadnja 95 stabala, u širem projektu na toj lokaciji najavljena je sadnja ukupno 500 stabala. Retencijski bazeni služe zadržavanju vode, zaštiti vodocrpilišta Bokanjac i smanjenju rizika od poplava, pa se povezivanjem vodnog gospodarstva i ozelenjivanja nastoji ostvariti višestruka korist za okoliš i stanovnike kvarta.
Grad je usto usvojio Strategiju zelene urbane obnove za razdoblje od 2026. do 2035. Dokument obuhvaća razvoj zelene i plavo-zelene infrastrukture, zaštitu bioraznolikosti, energetsku obnovu zgrada, kružno gospodarenje prostorom, digitalizaciju i prostorno planiranje, a Strategija je važna i kao podloga za pripremu budućih projekata i prijavu na europske izvore financiranja.
U sklopu poticanja ozelenjivanja nisu obuhvaćene samo javne površine, Grad sufinancira i uređenje dvorišta višestambenih zgrada, pri čemu je moguće ostvariti do 100 posto prihvatljivih troškova, najviše 50.000 eura po prijavi. Program je usmjeren na sadnju stabala i grmlja i uvođenje sustava navodnjavanja, a rok za prijave produljen je do 31. prosinca 2026. Vrijednost postojećih stabala Grad je nedavno dodatno predstavio uključivanjem u europsku kampanju European TreeTag Campaign. Na tri lokacije postavljene su ljetos oznake na dvije platane na Trgu Petra Zoranića i brucijskom boru u Ulici Ivana Meštrovića na Brodarici. Oznake prikazuju ekološke koristi pojedinih stabala, uključujući zadržavanje oborinske vode, proizvodnju kisika i skladištenje ugljika, čime se građanima konkretnim podacima približava njihova uloga u ublažavanju ljetnih vrućina i značajnom poboljšanju kvalitete zraka.
Centar za gospodarenje otpadom i čišći javni prijevoz…
Važan iskorak u gospodarenju otpadom ostvaren je početkom rada Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje u studenome 2025. Otvorenjem Centra prestalo je odlaganje miješanog komunalnog otpada i biootpada na Diklu, čime su stvoreni uvjeti za nastavak procesa zatvaranja i sanacije tog odlagališta. Grad je tijekom 2026. najavio daljnje aktivnosti usmjerene na zatvaranje Dikla i za preostale vrste otpada.
Ulaganja u održivost obuhvaćaju i energetsku tranziciju javnog prijevoza. Gradski prijevoznik Liburnija ugovorio je nabavu 13 električnih niskopodnih autobusa ukupne vrijednosti 7,6 milijuna eura, u cijelosti financiranu EU sredstvima. Njihovo uvođenje predstavlja prvi ulazak električnih autobusa u zadarski sustav javnog gradskog i prigradskog prijevoza. Nabava novih vozila nadovezuje se na raniju obnovu voznog parka, u sklopu koje je Liburnija nabavila 25 novih gradskih i prigradskih autobusa norme Euro 6. Uz elektrifikaciju prijevoza, Grad razvija sustav javnih bicikala s osam stanica i 38 bicikala, dok je oko 17 kilometara gradskih prometnica nadograđeno biciklističkim stazama.
Dodatna ulaganja usmjerena su na energetsku učinkovitost javnih zgrada. Za četiri projekta energetske obnove Grad je osigurao sufinanciranje iz europskih izvora, a nastavlja se i ugradnja fotonaponskih elektrana na područnim školama na otocima. Za elektrane na objektima Osnovne škole Zadarski otoci u Velom Ižu, Olibu i Silbi odabrana je ponuda vrijedna 28.974 eura bez PDV-a, dok je za povezane projekte preuređenja škola i instalacije fotonaponskih elektrana odobreno ukupno 142.080 eura bespovratnih sredstava.
Zadar je, uz to, među gradovima koji zaštitu okoliša nastoje unaprijediti uključivanjem građana. Kroz projekt Zeleni telefon, u suradnji s udrugom Eko Zadar, građanima će biti dostupne informacije i savjeti o okolišnim problemima, uz mogućnost prijave problema, slanja prijedloga i upućivanja primjedbi nadležnim institucijama.
Preko 72 kilometra optičke mreže i 26 digitaliziranih usluga
U kategoriji Smart City jedan od najvažnijih aduta Zadra vlastita je komunikacijska infrastruktura, koja čini osnovu za razvoj digitalnih usluga i pametnih rješenja u radu gradske uprave i komunalnih sustava. Grad raspolaže optičkom mrežom dugom više od 72 kilometra, kojom upravlja tvrtka Inovativni Zadar, a koja povezuje 115 lokacija, uključujući gradske ustanove, škole i komunalna društva.
Za građane je posebno važan portal eZadrani, jedinstveno mjesto pristupa elektroničkim uslugama Grada. Trenutačno je dostupno 26 digitaliziranih usluga, kojima je obuhvaćeno preko 90 posto zahtjeva koje su građani ranije upućivali gradskoj upravi u papirnatom obliku. Korisnici mogu pratiti tijek rješavanja svojih predmeta, zaprimati obavijesti i preuzimati dokumente, što pojednostavljuje komunikaciju s gradskim službama. Dodatnu podršku građanima i posjetiteljima pružaju aplikacije Zadar Smart City i ParkIN, kao i portal DigitalniZadar.hr, putem kojih su dostupne informacije o parkiranju, radovima na cestama, potrošnji vode i voznim redovima javnog prijevoza. Grad pritom priprema i projekt digitalizacije evidencije gradske imovine, kako bi se objedinili podaci o nekretninama i drugim gradskim resursima.
-Digitalizacija gotovo svih gradskih servisa, razvoj aplikativnih rješenja, velike gradske optičke mreže i vlastiti Cloud sustavi strateško su opredjeljenje Grada Zadra- istaknuo je gradonačelnik Šime Erlić, govoreći o razvoju pametnog grada i koristima koje takva infrastruktura donosi građanima.
Inteligentni prometni sustav širi se na novim lokacijama
Jedan od ključnih projekata digitalne transformacije Zadra jest inteligentni prometni sustav (ITS), čija je prva faza završena 2023. Na 18 gradskih raskrižja uspostavljen je usklađeni rad semafora koji se prilagođavaju stvarnim prometnim uvjetima, uz pomoć detekcijskih i prometno-analitičkih kamera. Podaci se obrađuju u Gradskom centru za kontrolu prometa, čime se stvaraju preduvjeti za učinkovitije upravljanje prometnim tokovima i bolju informiranost vozača.
Grad je pokrenuo pripremu druge faze projekta, za koju je predviđena izrada projektne dokumentacije procijenjene vrijednosti 200.000 eura bez PDV-a. Planirano je proširenje sustava na 27 novih mikrolokacija, uz dodatno unapređenje nadzora nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, kao i razvoj funkcionalnosti za prioritetni prolazak vozila hitnih službi. Projekt ITS 2 povezan je s Integriranim teritorijalnim programom 2021. – 2027. i predviđenim financiranjem iz Europskog fonda za regionalni razvoj, njegov je cilj bolje povezati prometnu infrastrukturu i digitalna rješenja, smanjiti zastoje i pridonijeti održivijoj urbanoj mobilnosti. U istom smjeru ide i uvođenje digitalnog nadzora prometnih prekršaja...
Naime, Zadar je uveo scan vozilo koje pomoću sustava kamera evidentira nepropisno parkirana vozila, a podatke prosljeđuje prometnom redarstvu. Uz njega se postavljaju i kamere na prometnim lokacijama na kojima su zabilježeni učestali prekršaji, s ciljem učinkovitijeg nadzora i veće sigurnosti pješaka i ostalih sudionika u prometu. Pametna rješenja pritom nisu ograničena samo na promet i administraciju. Zadar razvija i tehnološki ekosustav kroz suradnju s akademskom zajednicom i IT sektorom. Infobip Shift, međunarodna developerska konferencija koja je u rujnu 2026. ponovno održana u Zadru, okupila je više od 5.000 sudionika iz tehnološke industrije, dok je konferencija MIPRO Robotics 2026. povezala vrhunske stručnjake iz robotike, mehatronike i suvremenih tehnologija. Takva događanja itekako pridonose međunarodnoj vidljivosti grada i na koncu konkretnom jačanju veza između obrazovanja, inovacija i gospodarstva.
Dvostruko finale Zadra u kategorijama Eco City i Smart City tako se oslanja na dva povezana razvojna smjera: ulaganja u okolišnu održivost i zelenu infrastrukturu, uz razvoj digitalnih usluga i tehnoloških rješenja. Od novih stabala i električnih autobusa do digitaliziranih gradskih usluga i inteligentnog upravljanja prometom, riječ je o projektima čiji se učinci trebaju očitovati u kvaliteti javnog prostora, učinkovitijem radu gradskih sustava i svakodnevici Zadrana. A svi zajedno veliki su aduti Zadru u lovu na trofej tradicionalnog, devetog po redu Izbora za najbolji grad, kojeg zajednički provode portal Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i agencija Ipsos, čiji će pobjednici biti poznati na prigodnoj svečanosti uručenja nagrada, u Šibeniku, 21. listopada. (P.Livajić)
