Prenosimo i podatke iz baze podataka, za područje Trgovine na malo, za petak 24.1. i petak tjedan ranije, 17.1.
Bakić je nadalje na temelju iste baze napravio i usporedbu iznosa računa za nekoliko dana, a oni pokazuju da je i dan kasnije, u subotu 25.1., manje potrošeno nego prethodne subote, 18.1.
U subotu 25.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 4.610.409 računa, a iznos računa iznosio je 77.129.187,39 eura, u subotu 18.01.2025. godine od 00:00 sati do 16:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 4.537.470 računa, a iznos računa iznosio je 79.058.926,65 eura, dok je u subotu 20.01.2024. godine od 00:00 sati do 16:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio 4.214.197 računa, a iznos računa iznosio 67.145.555,83 eura. Iz podataka je vidljivo da je broj računa u subotu 25.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati u odnosu na subotu 18.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati veći za 2% dok je iznos računa manji za 2%. Nadalje, u subotu 25.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati u odnosu na subotu 20.01.2024. od 00:00 sati do 16:00 sati broj računa je veći za 9% dok je iznos računa također veći za 15%.
Gleda li se samo djelatnost G-47- Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla, u subotu 25.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio 2.515.832 računa, a iznos računa iznosio je 46.600.830,71 eura, u subotu 18.01.2025. godine od 00:00 sati do 16:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.466.192 računa, a iznos računa iznosio je 48.297.590,66 eura, dok je u subotu 20.01.2024. godine od 00:00 sati do 16:00 sati ukupan broj fiskaliziranih računa bio 2.305.858 računa, a iznos računa iznosio je 41.512.760,29 eura. Iz podataka je vidljivo da je broj računa u subotu 25.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati u odnosu na subotu 18.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati veći za 2% dok je iznos računa manji za 4%. Nadalje, u subotu 25.01.2025. od 00:00 sati do 16:00 sati u odnosu na subotu 20.01.2024. od 00:00 sati do 16:00 sati broj računa je veći za 9% dok je iznos računa također veći za 12%.
Dodajmo da su u petak i neki župani javno izrekli potporu bojkotu. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, izjavio je kako podržava bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih postaja u Hrvatskoj, ali je istaknuo i da je inflacija odgovornost Vlade te da ju Vlada ne može prebaciti na trgovce.
Objasnio je kako se na taj način bojkotiraju i proizvođači, pa tako i domaći proizvođači i njihovi proizvodi, a do kojih mu je stalo. I pitanje je kako domaći proizvođač mlinaca ili tjestenine može biti konkurentan prema proizvođaču tjestenine u Italiji kada je PDV na tjesteninu u Italiji 2 posto, a u Hrvatskoj 25 posto.
Inače, već je najavljen i novi bojkot, 31. siječnja.
U Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata. (L. Kiseljak)