U razdoblju od 2021. do 2024. hrvatski su gradovi u obrazovanje uložili 5,8 milijardi eura, pokazuje analiza podataka Ministarstva financija. Po sveukupnom indeksu ulaganja, koji kombinira izdvajanja po stanovniku i udio u gradskom proračunu, najviše se istaknuo Pazin, dok je, gledano po rastu ulaganja u odnosu na početak mandata, apsolutni rekorder grad Nin koji je povećao izdvajanja za čak 876 posto.
Obrazovanje je temelj razvoja svakog društva – to je rečenica koju često čujemo, ali koja dobiva stvarnu težinu tek kad se pretoči u konkretna ulaganja. Na lokalnoj razini to znači izgradnju novih škola, obnovu postojećih objekata, opremanje učionica suvremenom tehnologijom, kao i, primjerice, osiguravanje pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama, sufinanciranje prijevoza, učeničke i studentske stipendije.. Kroz takve konkretne poteze, gradovi ne grade samo zidove, već i prilike; za bolju nastavu, ravnopravniji pristup obrazovanju i dugoročni razvoj zajednice. Način na koji lokalne vlasti ulažu u obrazovanje često najbolje pokazuje koliko im je doista stalo do budućnosti generacija koje dolaze.
Dok se na državnoj razini trenutno vodi štrajk kojim prosvjetni djelatnici traže bolje plaće i radne uvjete, podaci s lokalne razine pokazuju da su gradovi u protekle četiri godine značajno povećali svoja ulaganja u obrazovanje. Iako nisu odgovorni za plaće nastavnika ni za kurikularne politike, gradovi kroz infrastrukturne projekte, nabavu opreme i dodatne usluge stvaraju uvjete koji uvelike određuju kvalitetu svakodnevnog obrazovanja. Uz podršku europskih fondova i nacionalnih programa, ta su ulaganja sve češće usmjerena na ono što učenicima i učiteljima konkretno treba – sigurniji i ugodniji prostori, modernije učionice i sustav koji se sve više prilagođava stvarnim potrebama.
Kako je pokazala naša analiza podataka Ministarstva financija, unutar razdoblja od 2021. do 2024. godine, hrvatski gradovi su za obrazovanje ukupno izdvojili 5,8 milijardi eura, a iz godine u godinu vidljiv je trend povećanja – 2021. za obrazovanje gradovi su ukupno izdvojili 1,2 milijarde eura, 2022. 1,3 milijarde, 2023. 1,5 milijardi, a u prošloj godini ta se brojka popela na 1,9 milijardi eura. U četiri godine ovu stavku je za više od 10 posto povećalo čak 120 gradova, njih 94 za preko 50 posto, 30 gradova izdvajanja za obrazovanje je povećalo za preko 100 posto, 12 za preko 200 posto, a dva – Nin i Vrlika za preko 800 posto!
Prosječni udio izdvajanja za obrazovanje u proračunima gradova u ove četiri godine kreće se oko 24 posto, od minimalnih 4,6 posto pa do iznad 50 posto u Pazinu, Čakovcu i Vrbovcu, dok se izdvajanja po stanovniku kreću od 260 eura pa do preko 3.000 eura u Poreču, Rovinju i Umagu i rekordnih 4.884 eura u Pazinu. U top 10 gradova s najvećim proračunskim izdvajanjima još su Koprivnica, Slavonski Brod, Križevci, Vukovar, Kutina, Virovitica i Velika Gorica, a po izdvajanjima po stanovniku uz Pazin, Poreč, Rovinj i Umag u top 10 su još Vukovar, Čakovec, Labin, Makarska, Vrbovec i Koprivnica.
Gledajući ukupno, kroz skupni indeks (objedinjeno izdvajanje per capita i udio u proračunu), najjači gradovi po izdvajanju za obrazovanje su Pazin koji s izdvojenih 4.884,16 eura po stanovniku i udjelu u proračunu od 54,2 posto daleko prednjači, a za obrazovanje je u ovom razdoblju ukupno izdvojio 40.4335.993 eura, Čakovec s izdvajanjem od 2.745,58 eura per capita i udjelom od 52,2 posto te ukupno izdvojenih 74.465.644 eura, treći je Vukovar koji je po stanovniku dao 2.866,90 eura dok mu udio za obrazovanje u gradskom budžetu iznosi 45,9 posto, a izdvajanje unutar razdoblja od 2021. do 2024. godine 66.440.386 eura. Listu deset najboljih čine još Vrbovec, koji je za obrazovanje u protekle četiri godine izdvojio 33.222.404 eura, Poreč, (ukupno 53.840.222), Koprivnica (71.305.857), Rovinj, (40.537.800), Labin, (28.513.818) Slavonski Brod (105.838.531) i Križevci (39.348.525), čija se izdvajanja per capita kreću u rasponu od 2.076,55 do 2.559,31 euro, a udio iznosi od 46,9 do 50,3 posto proračuna. Dakle, tri grada, Pazin, Čakovec i Vrbovec za obrazovanje su izdvojili više od polovice vlastitog proračuna.
Kako običavamo, Grad Zagreb ne uvrštavamo u top 10 zbog njegove veličine, posebnog statusa i administrativnih kapaciteta, zbog čega se ne može u tom kontekstu uspoređivati s drugim hrvatskim gradovima. Tome u prilog govori i činjenica kako je u razdoblju od 2021. do 2024. Zagreb u obrazovanje uložio približno 2,6 milijardi eura, što je 45 posto ukupnog iznosa kojeg su hrvatski gradovi izdvojili za obrazovanje.
Kao što smo već spomenuli, najveći skok i povećanje izdvajanja za obrazovanje u zadnje četiri godine ostvario je Nin. Konkretnije sa 132.548 eura napredovao je do 1.293.885 eura usmjerenih u ove svrhe, što je rast od preko 876 posto. Potom slijedi Vrlika s uvećanjem od 826,22 posto (sa 105.080 na 973.264), treća je Čazma sa skokom od 640,20 posto (2021. izdvojila je 656.899, a 2024. 4.862.344 eura). Niz nastavljaju Grubišno Polje (uvećanje 2.523.755 eura), Benkovac (1.294.315 eura više), Garešnica (4.794.565), Ivanec (3.764.496), Slunj (2.056.434.), Ludbreg (2.431.855) i Zlatar (985.323) koji se mogu pohvaliti trendom povećanja izdvojenih sredstava od 235,59 do 492,41 posto. (V.H.)
*Skupni tj. kompozitni indeks napravljen je temeljem dva pokazatelja – izdvojena sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te udio izdvojenih sredstava za određenu stavku u ukupnom proračunu za razdoblje 2021-2024
Za izradu indeksa korištene su metode standardizacije i agregacije kakvu koristi Ministarstvo regionalnog razvoja za izračun indeksa razvijenosti JLS-a. U prvom koraku dva navedena pokazatelja su standardizirana tj. normalizirana koristeći z-score metodu. U finalnom koraku su standardizirane vrijednosti ova dva pokazatelja agregirane metodom aritmetičke sredine na koju je primijenjen koeficijent penalizacije (standardna devijacija × koeficijent varijacije).
