Analizirali smo podatke Ministarstva demografije o demografskim mjerama jedinica lokalne samouprave u 2025. i istražili cijene vrtića u gradovima. Svim smo gradovima poslali i upit te smo temeljem njihovih odgovora korigirali iznose za one gradove koji su u međuvremenu mijenjali cijene.
Demografska slika Hrvatske već je godinama nepovoljna – broj rođene djece pada, prirodni prirast je negativan, a iseljavanje dodatno smanjuje broj mladih obitelji. Ipak, ta se kriza u svakodnevici često očituje na naizgled paradoksalan način: iako djece ima sve manje, u mnogim gradovima i dalje postoje liste čekanja za vrtiće i jaslice. Razlog leži u neravnomjernim demografskim kretanjima, unutarnjim migracijama prema većim urbanim sredinama, vrtićkoj strukturi koja često ne prati dovoljno brzo promjene u strukturi stanovništva, ali i u činjenici da danas znatno veći udio djece pohađa vrtiće nego prije nekoliko desetljeća, kada su skrb o najmlađima češće preuzimali članovi obitelji.
Kada se statistika i suhoparna terminologija prevedu u jezik svakodnevice, demografska kriza prestaje biti apstraktan pojam i pretvara se u niz vrlo konkretnih pitanja: može li se jedan roditelj dulje zadržati kod kuće ili se mora vratiti na posao, može li obiteljski budžet podnijeti još jedan kredit ili najamninu, hoće li dijete uopće dobiti mjesto u vrtiću ili jaslicama – i po kojoj cijeni te postoji li ikakav alternativni oblik skrbi za najmlađe. U takvom kontekstu mjere koje izravno rasterećuju obitelji dobivaju sve veći značaj, a među njima se financiranje predškolskog odgoja nameće kao jedna od najkonkretnijih i najvidljivijih. Cijena vrtića za mnoge obitelji predstavlja jedan od najvećih mjesečnih izdataka, osobito u kućanstvima s dvoje ili troje djece pa odluka grada da taj trošak u potpunosti preuzme ili ga znatno smanji ima i socijalnu i demografsku dimenziju. Ona ne govori samo o prioritetima lokalne politike nego izravno utječe na kućni budžet i svakodnevni život obitelji.
U odnosu na prošlu godinu, broj hrvatskih gradova s potpuno besplatnim vrtićem smanjen je s 18 na 17, no i dalje je višestruko veći nego prije dvije godine, kada su tu mjeru imala samo četiri grada. Naime, iz modela potpunog oslobađanja plaćanja izašli su Belišće, Vukovar i Trilj – kod prva dva grada došlo je do promjene vlasti, a sva tri su ukidanje mjere obrazložili financijskom neodrživošću. S druge strane, Pula, kod koje je također došlo do promjene nakon lokalnih izbora, uvela je besplatan vrtić s početkom 2026. godine, a Mali Lošinj uslugu besplatnog predškolskog odgoja svojim je građanima omogućio od rujna prošle godine.
U posljednjih godinu dana, uslijed inflacije i većih troškova, kod dijela gradova došlo je do poskupljenja usluge predškolskog odgoja. Drugi su se, usprkos tome, odlučili na postepeno širenje socijalnih pogodnosti pa je tako Split početkom aktualne pedagoške godine uveo besplatan vrtić za djecu koja su pred polaskom u školu (predškolce), što predstavlja dobno ograničenu mjeru. Ovih dana, međutim, gradska uprava uputit će u javno savjetovanje novu Odluku o socijalnoj skrbi kojom se proširuju prava korisnika i povećavaju pojedine naknade, a što se između ostalog odnosi i na stopostotno sufinanciranje jaslica i vrtića za djecu u udomiteljskim obiteljima, umjesto dosadašnjih 50 posto. Uz to se uvodi i nova kategorija za djecu čija su oba roditelja osobe sa 100-postotnim invaliditetom.
Grad Crikvenica ovog je tjedna donio odluku o sniženju cijene i jaslica i vrtića za 10-satni program te će sada, po prvi put, iznos koji roditelji moraju izdvojiti biti izjednačen za obje usluge, odnosno, stajat će 80 eura. Za obitelji s nižim prihodima cijena će biti još povoljnija te će, ovisno o prihodovnom razredu, iznositi 56 odnosno 32 eura po djetetu.
I u nekim drugim sredinama kriterij je prihod kućanstva. Primjerice, u Zagrebu se cijena gradskih vrtića i jaslica ne određuje fiksnim iznosima po rednom broju djeteta, nego se također obračunava prema prihodovnom cenzusu. Iako ekonomska cijena programa iznosi oko 340 eura mjesečno, roditeljsko sudjelovanje znatno je niže zahvaljujući sufinanciranju iz gradskog proračuna. Prema službenim podacima Grada Zagreba, velik broj roditelja plaća između 0 i 40 eura mjesečno, a od 1. siječnja 2026. povećani su dohodovni cenzusi kako bi vrtići ostali dostupni obiteljima s nižim i srednjim prihodima. Sličan socijalno ciljani model primjenjuje i Gospić, gdje se cijena vrtića za prvo dijete određuje prema dohodovnom cenzusu te se kreće od 0 do 126 eura, pri čemu je od 1. siječnja 2025. vrtić besplatan za obitelji s najnižim primanjima. Gradovi Poreč i Koprivnica još su 2021. godine, kao zasad jedini u Hrvatskoj, ponudili mogućnost besplatnog vrtića za djecu poduzetnica-početnica, u trajanju od šest odnosno 12 mjeseci.
U nastavku donosimo pregled cijena u vrtićima i jaslicama, a naša analiza najvećim dijelom temelji se na podacima Ministarstva demografije za 2025. godinu i informacijama koje smo dobili od samih gradova. (V.H.)
Potpuno besplatan vrtić
Jednu od demografski najsnažnijih mjera, potpuno besplatan vrtić, svojim građanima trenutno nudi 17 gradova, odnosno Biograd na Moru, Cres, Čabar, Jastrebarsko, Mali Lošinj, Nin, Novalja, Obrovac, Pag, Ploče, Pula, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Umag, Velika Gorica i Vrlika. Riječ je o gradovima različite veličine i fiskalne snage, što sugerira da odluka o potpuno besplatnoj usluzi nije isključivo vezana uz veličinu proračuna, nego i uz političku procjenu prioriteta.
Besplatan vrtić za 2. i 3. dijete
Model progresivnog rasterećenja obitelji s više djece daleko je rašireniji od potpuno besplatne usluge za svu djecu. Vrtić za drugo dijete u obitelji besplatan je u 20 gradova, odnosno, osim onih 17 gradova s besplatnom uslugom za svu djecu, još u Opatiji, Labinu i Gospiću dok za boravak trećeg djeteta u vrtiću građani ne moraju plaćati u 85 gradova. To je, zanemarimo li spomenute gradove, njih još 65, odnosno: Bakar, Belišće, Bjelovar, Crikvenica, Čakovec, Čazma, Daruvar, Delnice, Donja Stubica, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić-Grad, Kaštela, Kastav, Klanjec, Knin, Koprivnica, Kraljevica, Krapina, Križevci, Lepoglava, Lipik, Mursko Središće, Našice, Novi Vinodolski, Novigrad, Ogulin, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Otočac, Ozalj, Pakrac, Petrinja, Požega, Pregrada, Prelog, Samobor, Skradin, Slatina, Slunj, Split, Šibenik, Trilj, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vrbovec, Vrgorac, Vukovar, Zadar, Zabok, Zaprešić i Županja.
Najpovoljniji vrtići za prvo dijete
Među gradovima koji naplaćuju vrtić, raspon cijena za prvo dijete kreće se od 0 do 180 eura mjesečno. Najnižu cijenu ima Donji Miholjac – 26 eura mjesečno. Ispod 40 eura, uz Donji Miholjac, vrtić plaćaju i roditelji u Hrvatskoj Kostajnici i Otočcu (po 40 eura), dok je cijena u Komiži 48 eura. U rasponu od 50 do 80 eura mjesečno uslugu naplaćuje 37 gradova odnosno Beli Manastir, Bjelovar, Čazma, Delnice, Dubrovnik, Đakovo, Đurđevac, Glina, Hvar, Ilok, Imotski, Knin, Korčula, Krk, Lepoglava, Lipik, Ludbreg, Metković, Omiš, Orahovica, Otok, Pakrac, Popovača, Rijeka, Samobor, Slatina, Slunj, Solin, Split, Stari Grad, Sveta Nedelja, Trogir, Vis, Vrbovsko, Zadar, Zaprešić i Županja. Taj prag u praksi predstavlja psihološku i financijsku granicu za mnoge obitelji, jer razlika između 40 i 100 eura mjesečno, na godišnjoj razini, iznosi više stotina eura po djetetu.
Gradovi s najnižom cijenom vrtića za 1. dijete:
Najveća pojedinačna skupina među gradovima koji naplaćuju vrtić – njih 54 – nalazi se u cjenovnom rangu između 81 i 120 eura mjesečno. Cijenu višu od 120 eura ima 13 gradova, a najviša zabilježena cijena iznosi do 180 eura mjesečno i odnosi se na Ivanec. Riječ je o varijabilnom iznosu jer je raspon cijene za prvo dijete od 94 do 180 eura i određuje se prema prihodu kućanstva. Fiksni najviši iznos od 150 eura mjesečno naplaćuje se u Varaždinskim Toplicama i on je univerzalan za svako prvo dijete koje obitelj upisuje u vrtić. Razlike među gradovima tako i dalje ostaju značajne, pa roditeljska participacija u pojedinim sredinama može biti i višestruko veća nego u onima koje su se odlučile na snažnije subvencioniranje.
Gradovi s najnižom cijenom vrtića za 2. dijete:
Gradovi s najnižom cijenom vrtića za 3. dijete:
Jaslice
Kad su jaslice u pitanju, usluga je besplatna u 18 gradova, od kojih 16 ima i besplatan vrtić. Iznimke su gradovi Labin i Varaždinske Toplice u kojima se vrtić plaća, ali su jaslice dostupne bez roditeljske participacije. Grad Čabar nudi opciju besplatnog vrtića, ali nema organiziranu jasličku skupinu. Raspon cijena kreće se od 0 do 138 eura. Među gradovima koji jaslice naplaćuju, tri grada imaju cijenu do 40 eura mjesečno, a to su Donji Miholjac (26 eura), Hrvatska Kostajnica (40 eura) i Otočac (40 eura). Nadalje, 36 gradova je u rasponu od 41 do 80 eura, 56 gradova između 81 i 120 eura, dok 10 gradova prelazi 120 eura mjesečno. Najviši iznos koji valja izdvojiti za jaslice plaća se u Pregradi, 138 eura.
Gradovi s najnižom cijenom jaslica, osim tri ranije navedena, su: Beli Manastir, Bjelovar, Crikvenica, Čazma, Delnice, Dubrovnik, Đakovo, Đurđevac, Glina, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Hvar, Ilok, Knin, Komiža, Korčula, Lepoglava, Lipik, Metković, Našice, Orahovica, Pakrac, Petrinja, Popovača, Požega, Rijeka, Slatina, Slunj, Sv. Nedjelja, Trogir, Vis, Vrbovsko, Vrgorac, Vukovar, Zadar i Zaprešić.
Sufinanciranje smještaja djece u privatnim vrtićima i obrtima dadilja, baka-djed servisa, naknade roditeljima za neupisanu djecu..
Osim subvencioniranja gradskih vrtića, dio gradova sufinancira i boravak djece u privatnim vrtićima te obrtima za čuvanje djece ili dadiljama. Ukupno 25 gradova sufinanciraju pohađanje vrtića drugih osnivača (privatnih, vjerskih i sl.), a to su Đakovo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Korčula, Krapina, Križevci, Lepoglava, Ludbreg, Metković, Našice, Omiš, Oroslavje, Poreč, Pula, Samobor, Sisak, Solin, Split, Šibenik, Trogir, Varaždin, Vinkovci, Vrbovec i Zaprešić, dok njih 13 sufinancira obrte dadilja – Buzet, Đakovo, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica, Križevci, Lepoglava, Rijeka, Samobor, Varaždin, Vrbovec i Zaprešić. Oba oblika potpore primjenjuje ukupno 9 gradova, odnosno, Đakovo, Jastrebarsko, Karlovac, Križevci, Lepoglava, Samobor, Varaždin, Vrbovec i Zaprešić. Zbog nedostatka lokalnog vrtićkog kapaciteta, neki gradovi svojim mališanima sufinanciraju vrtićki smještaj u drugim jedinicama lokalne samouprave, a među njima su Crikvenica, Đakovo, Ivanić Grad, Križevci, Omiš, Oroslavje i Vrbovec.
U 16 gradova roditeljima se isplaćuju i posebne novčane naknade ako dijete zbog popunjenih kapaciteta nije ostvarilo upis u gradski vrtić. Time se pokušava premostiti problem nedostatnih kapaciteta i spriječiti da teret organizacije skrbi o djeci u potpunosti padne na obitelj, a gradovi koji na taj način nastoje rasteretiti svoje građane su Duga Resa, Klanjec, Kutjevo, Labin, Novi Marof, Novigrad, Omiš, Pazin, Pregrada, Sinj, Sveta Nedjelja, Trilj, Umag, Vodice, Zabok i Zlatar. Iznos naknada kreće se u rasponu od 130 do 360 eura mjesečno.
Jedna od novijih demografskih mjera kojom gradovi nastoje odgovoriti na manjak vrtićkih kapaciteta jest sufinanciranje tzv. baka-djed servisa, odnosno financijska naknada bakama i djedovima za čuvanje unuka predškolske dobi kada dijete ne ostvari upis u vrtić. Ovu mjeru prvi je uveo Samobor, koji subvenciju veže uz iznos potpore za privatne vrtiće i obrte dadilja (360 eura mjesečno), Čabar s naknadom od 200 eura mjesečno, Križevci koji od 1. siječnja 2026. isplaćuju 250 eura mjesečno te Ploče, koje su početkom 2026. najavile uvođenje mjere i za nju osigurale 20.000 eura u proračunu. U Pločama konačan iznos pojedinačne naknade još nije službeno definiran, no najavljeno je da će biti vezan uz ekonomsku cijenu vrtića, uz okvirne iznose koji se spominju u rasponu od najmanje 300 eura do razine pune ekonomske cijene.
