Hrvatski gradovi lani su za proračunsku funkciju „Obitelj i djeca“ izdvojili ukupno 40-ak milijuna eura, najviše dakako najveći poput Zagreba (kojega nismo uvrstili u tablice zbog raspoloživih proračunskih sredstava neusporedivih ostalima) i Splita. Gledamo li izdvajanja po stanovniku i u udjelu u proračunu prednjači Novi Vinodolski, a ističu se još Crikvenica i Županja. Kako je pokazala naša najnovija analiza temeljena na podacima FINA-e i Ministarstva financija, najveći nominalni rast u odnosu na 2024. ostvarili su Kaštela i Kutina, a postotni Duga Resa, Kutina, Valpovo, Sisak…
Demografska kretanja i dalje su među najvećim izazovima s kojima se Hrvatska suočava. Pad broja rođenih, starenje stanovništva i iseljavanje snažno se odražavaju i na lokalne sredine, upravo zato posljednjih godina sve važniju ulogu imaju mjere kojima gradovi nastoje olakšati život obiteljima s djecom, od izravnih novčanih potpora i naknada za novorođenčad do subvencioniranja vrtića, pomoći pri rješavanju stambenog pitanja, ulaganja u obrazovanje i osiguravanja sadržaja i usluga namijenjenih naročito djeci i mladima.
Mjere se šire, značajno rastu izdvajanja
Pritom, demografska politika sve više postaje pitanje koje nadilazi pojedinačne mjere i izravne novčane naknade, Gradovi nastoje obiteljima smanjiti troškove u konkretnim primjerima i potpornim aktivnostima od najranije dobi djeteta do osiguranja kvalitetnijih životnih uvjeta, pa se sve češće uvode besplatni vrtići, smanjuju cijene njihova boravka, osiguravaju besplatni ili subvencionirani prijevoz, financiraju školski materijali i izvannastavne aktivnosti, a povećavaju se i potpore za novorođenčad. Dio lokalnih vlasti otišao je i korak dalje, pa sufinancira medicinski potpomognutu oplodnju dok nemali broj kroz različite programe pomaže mladim obiteljima pri rješavanju stambenog pitanja.
Takav smjer posljednjih godina prati i državna politika. Proračun Ministarstva demografije i useljeništva za 2025. povećan je za 202 posto, na oko 685 milijuna eura, dok je za 2026. uslijedilo daljnje povećanje na preko 820 milijuna eura. Među najvažnijim mjerama su povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, veća jednokratna naknada za novorođeno dijete i snažnija podrška roditeljstvu, uz programe poticaja zapošljavanja u područjima s izraženim depopulacijskim trendovima…
Besplatni vrtići, naknade za bebe, podrška obiteljima…
Istodobno, velik dio konkretne pomoći obiteljima i djeci odvija se upravo na lokalnoj razini gdje gradovi svoje mjere prilagođavaju potrebama vlastitih stanovnika i mogućnostima svojih proračuna. Posljednjih su godina tako brojni hrvatski gradovi uveli besplatan vrtić za svu djecu, njih za sada 17 (Biograd na Moru, Cres, Čabar, Jastrebarsko, Mali Lošinj, Nin, Novalja, Obrovac, Pag, Ploče, Pula, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Umag, Velika Gorica i Vrlika), ili ga omogućili bez plaćanja za drugo i svako sljedeće dijete, dok su ostali značajno povećali naknade za novorođenčad, uveli nove programe za podršku mladim obiteljima ili povećali vlastita ulaganja na polju predškolskog odgoja i obrazovanja.
Različite proračunske stavke
Koliko se pritom ulaže, pokazuju i podaci Ministarstva financija. Prema proračunskim podacima za 2025. godinu, ukupno je 90 hrvatskih gradova za funkciju „Obitelj i djeca“ izdvojilo 38.882.967 eura. Riječ je o iznosu otprilike jednak onom prijavljenom za 2024. (38,6 milijuna) koji pokazuje razmjere lokalnih ulaganja u mjere namijenjene obiteljima i djeci, no istodobno i podatak koji treba promatrati uz određenu metodološku ogradu. Naime, Gradovi pritom svoje mjere ne vode uvijek pod istom proračunskom kategorijom, zbog čega sama visina izdvajanja pod ovom stavkom ne predstavlja potpunu sliku svih lokalnih demografskih mjera, a što je važno imati na umu i kod analize izdvajanja za stavku „Obitelj i djeca“.
U ovu se funkcijsku kategoriju evidentiraju različiti oblici potpore obiteljima i djeci, ali se dio mjera u gradskim proračunima može voditi i kroz druge stavke, poput predškolskog odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi ili zdravstva. Primjerice, stipendije, subvencije vrtića ili ulaganja u objekte namijenjene djeci ne moraju nužno biti evidentirani pod stavkom „Obitelj i djeca“. Zbog toga rezultate treba promatrati uz razumijevanje mogućih razlika u načinu proračunskog knjiženja, a rang-lista pokazuje prije svega izdvajanja evidentirana upravo unutar promatrane proračunske kategorije gradova.
Demografija postaje sve važnija lokalna politika
Podaci pokazuju da lokalne demografske politike poprimaju sve različitije oblike, a usporedba gradova ovisi i o tome promatraju li se ukupni iznosi, izdvajanja po stanovniku, udio u ukupnim rashodima ili godišnji rast. Dok najveći gradovi očekivano prednjače prema ukupnim iznosima, manji gradovi poput Novog Vinodolskog, Crikvenice, Visa, Hvara i Županje dolaze u prvi plan kada se izdvajanja stave u odnos s brojem stanovnika.
U konačnici, sama proračunska stavka ne može obuhvatiti cjelokupnu vrijednost lokalnih demografskih politika, ali daje vrijedan uvid u dio novca koji gradovi izravno usmjeravaju prema djeci i obiteljima. Uz pritisak rasta troškova života i potrebe za stvaranjem što kvalitetnijih uvjeta za odrastanje djece, upravo će opseg i dostupnost takvih mjera i dalje biti jedan od važnih elemenata lokalnih politika usmjerenih na zadržavanje stanovništva i stvaranje uvjeta za život mladih u svojim sredinama.
Četiri grada s milijunskim iznosima
Prema podacima Ministarstva financija za 2025. godinu, na vrhu ljestvice po ukupnom iznosu izdvajanja, ne računamo li Zagreb (20.196.573) kojeg smo i ovog puta izuzeli iz izračuna kako zbog specifičnog administrativnog statusa, tako i njegova proračuna neusporedivog drugima, nalazi se Split, koji je za obitelj i djecu izdvojio 2.097.785 eura. Uz preko milijun eura izdvajanja slijede Rijeka s 1.786.757 eura i Kaštela s 1.044.698 eura. Zadar je četvrti s 755.973 eura, a Koprivnica peta sa 606.117 eura. U prvih deset još su Crikvenica, kao jedini mali grad u Top 10, te Kutina, Slavonski Brod, Sveta Nedelja i Đakovo, s izdvajanjima od 541.806 do 470.357 eura.
Blizu vrhu (iznad i oko 300.000 eura) su i Poreč, Velika Gorica, Vukovar, Trogir, Dubrovnik, Samobor, Varaždin, Novi Vinodolski, Umag, Županja… Između 100.000 i 300.000 izdvojilo je 25 gradova, a najviše njih (38) između 10 i 100 tisuća eura.
Izdvajanja po stanovniku
Zanimljivo je, međutim, da se poredak značajno mijenja kada se izdvajanja promatraju u odnosu na broj stanovnika. Tada uvjerljivo prvo mjesto zauzima Novi Vinodolski sa 70,98 eura po stanovniku, a potom Crikvenica s 54,45 eura i Vis s 44,38 eura “per capita”. U prvih pet još su Hvar s 37,46 eura i Županja s 33,95 eura, dok je Trogir na šestom mjestu s 31,60 eura, a Vrgorac na sedmom s 31,26 eura. Po stanovniku su u Top 10 izdvajanja za obitelji i djecu također i Mali Lošinj, Pleternica i Kutina.
Obitelj i djeca u odnosu na ostala izdvajanja
A Novi Vinodolski se ističe i po udjelu izdvajanja za potporu djeci i obiteljima u ukupnim rashodima. Iz 11,12 milijuna eura proračunskih izdvajanja u 2025. godini na ovu je funkcijsku kategoriju u tom je gradu Primorsko-goranske županije otpalo 2,77 posto sredstava. Na drugom mjestu je Županja s 2,66 posto, a treći Vrgorac s 2,61 posto. Kaštela su četvrta s 2,39 posto, dok je Trogir peti s 2,06 posto. U prvih deset prema ovom kriteriju još su Pleternica, Vis, Knin, Metković i Crikvenica.
Polovica gradova povećala izdvajanja
U odnosu na prethodnu godinu izdvajanja za stavku Obitelj i djeca povećalo je 66 gradova. Prema službenim podacima, najveće povećanje u apsolutnim iznosima, za preko milijun eura, ostvarila su Kaštela, koja godinu ranije nisu knjižila izdvajanja pod ovom stavkom. Slijedi Kutina s povećanjem od 440.004 eura, dok je Split izdvajanja povećao za 280.030 eura. Sveta Nedelja povećala ih je za 253.099 eura, a Zadar za 229.243 eura. Tu su nadomak tronu i Umag (+200.513), Duga Resa (+191.549), Velika Gorica (+154.423), Samobor (+143.977) i Novi Vinodolski (+117.340 eura).
Duga Resa udeseterostručila izdvajanja
Posebno su zanimljivi podaci o relativnom rastu. Lider, Duga Resa, povećala je izdvajanja s 19.384 na 210.933 eura, odnosno za čak – 988,16 posto, Kutina je zabilježila rast od 665,70 posto, Valpovo od 433,33 posto, a Sisak od 317,83 posto povećanja. U prvih deset prema postotnom porastu (+200.00 – +114.99 posto) našli su se još Ozalj, Donja Stubica, Umag, Grubišno Polje, Ludbreg i Sveta Nedelja. Povećanje izdvajanja i pozitivan lanjski trend u odnosu na preklani evidentiralo je 65 gradova, a njih 29 negativan, uz smanjenje izdvajanja.
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (P. Livajić)
