U Hrvatskoj je dosad tek devet gradova uspjelo dosegnuti, a poneki i premašiti europski cilj od 50 posto odvojeno prikupljenog komunalnog otpada. Što se tiče najuspješnijeg grada po količini odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku u trogodišnjem razdoblju prednjači Supetar, dok je najveći porast stope odvajanja zabilježilo Grubišno Polje.
Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada danas je jedan od ključnih pokazatelja ekološke održivosti gradova. Osim što smanjuje količinu otpada na odlagalištima i emisije stakleničkih plinova, ono omogućuje povrat vrijednih sirovina u gospodarstvo i time izravno podržava prelazak na kružnu ekonomiju. Kako je to istaknula Europska komisija, bez učinkovite provedbe odvajanja otpada na izvoru nije moguće ostvariti ciljeve recikliranja, a upravo lokalne jedinice imaju ključnu ulogu u funkcioniranju tog sustava.
Europska unija postavila je jasne i ambiciozne ciljeve: do 2025. godine najmanje 55 posto komunalnog otpada mora biti reciklirano, do 2030. taj udio raste na 60 posto, a do 2035. na 65 posto. Istovremeno, najviše 10 posto otpada smije završavati na odlagalištima. Hrvatska je zasad još daleko od ostvarenja tih ciljeva. Prema podacima Europske agencije za okoliš, stopa recikliranja komunalnog otpada u Hrvatskoj 2020. iznosila je svega 34,3 posto, dok je više od 55 posto otpada i dalje završavalo na odlagalištima. Iako je u međuvremenu ostvaren određeni napredak, Hrvatska je već svrstana među zemlje koje su pod rizikom da neće ispuniti ciljeve za 2025. godinu.
U tom kontekstu gradovi imaju presudnu ulogu. Upravo na lokalnoj razini stvaraju se preduvjeti za kvalitetno gospodarenje otpadom, i to ne samo kroz infrastrukturu, već i kroz informiranost građana, dostupnost usluga i jasnoću sustava. Kako pokazuje naša analiza podataka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u razdoblju od 2021. do 2023. godine – podaci za 2024. godinu još nisu dostupni jer su u fazi obrade stoga ova analiza obuhvaća trogodišnje razdoblje koje predstavlja posljednje potpuno dostupne i usporedive podatke za sve hrvatske gradove – značajno je povećana količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada unutar javne usluge. U 2021. godini prikupljeno je 237.198 tona, u 2022. godini 242.980 tona, a u 2023. godini čak 313.905 tona. Ukupno, u tri godine, prikupljeno je 794.083 tona otpada koji je odvojen i predan na daljnju obradu, što pokazuje kontinuirani trend rasta i sve veću osviještenost u upravljanju. Naravno, najviše odvojeno prikupljenog komunalnog otpada zabilježeno je u najvećim hrvatskim gradovima, ali puno relevantniji pokazatelj učinkovitosti lokalnog sustava gospodarenja otpadom jest količina otpada koja je odvojeno sakupljena po stanovniku, jer ona bolje oslikava navike građana i učinkovitost usluge, neovisno o veličini grada.
Kada se promatraju gradovi koji su u tri godine skupili najviše otpada po stanovniku, na samom vrhu nalazi se Supetar, s ukupno 9.229 tona i čak 2134 kilograma po stanovniku. Slijede Novalja s 6.138 tona (1668 kg), Mali Lošinj s 12.029 tona (1596 kg), Cres s 3.450 tona (1270 kg) te Krk sa 7.109 tona (1043 kg). Među deset najuspješnijih po ovom pokazatelju nalaze se još i Rovinj (851 kg), Poreč (829 kg), Rab (792 kg), Prelog (747 kg) i Novi Vinodolski (619 kg po stanovniku).
U razdoblju od 2021. do 2023. ukupno 98 gradova bilježi povećanje stope porasta odvojeno prikupljenog otpada od čega 33 grada za preko 10 posto dok je najveći skok ostvarilo Grubišno Polje, s povećanjem od oko 38,8 postotnih bodova. Slijedi Bakar s rastom od približno 30,4 p.p., a na trećem mjestu nalazi se Hvar s porastom od oko 27,8 p.p. Značajno povećanje bilježe i Kastav (27,2 p.p.) te Rab (24,2 p.p.). Odmah iza njih su Đurđevac (19,9 p.p.) i Mursko Središće (19,0 p.p.). Popis prvih deset zaokružuju Donji Miholjac s povećanjem od 18,7 postotnih bodova, Kraljevica s 18,3 p.p. i Slavonski Brod s porastom od oko 18,0 postotnih bodova.
Kao što smo već ranije pisali i analizirali, u 2023. godini, tek devet hrvatskih gradova uspjelo je dosegnuti stopu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada veću od 50%, čime su se približili ili čak premašili europske ciljeve u gospodarenju otpadom. To su gradovi Prelog (66,9%), Koprivnica (60,1%), Osijek (57,6%), Buzet (56,1%), Mursko Središće (54,9%), Slavonski Brod (54,7%), Ludbreg (52,2%), Krk (51,2%) i Križevci (50,6%). Među deset najbolje rangiranih je i grad Varaždin koji se nalazi tik ispod ciljanog praga, sa stopom od 49,99%, što ga svrstava na deseto mjesto i čini jednim od gradova najbližih ostvarenju europskog cilja. Navedeni gradovi mogu se smatrati oglednim primjerima dobre prakse na području sustava odvajanja otpada u javnoj usluzi jer su dosegli pragove koje cijela zemlja tek treba sustići.
Svi ovi podaci zajedno upućuju na to da visoka razina odvajanja otpada nije privilegij velikih i bogatih sredina, nego rezultat dugoročnog rada, promišljene lokalne politike, stabilnih komunalnih sustava i aktivne uključenosti građana. Uspješni gradovi pritom su pokazatelj smjera kojim bi se trebale kretati sve sredine u Hrvatskoj koje žele ostvariti održivije i učinkovitije gospodarenje otpadom. (V.H.)
