Ono što je najvažnije reći, a ova usporedba pokazuje način na koji mi razvijamo grad, to je da smo 2021. godine imali proračun težak otprilike 2,6 milijuna eura, a danas nam je samo jedan od kapitalnih projekata u vrijednosti od četiri milijuna eura. Vrtić planiramo izgraditi bez kredita i dodatnog zaduživanja, sredstvima koje smo samostalno akumulirali kroz godine
Viktor Šimunić, koji je 2021. godine bio najmlađi kandidat za gradonačelnika na području Krapinsko-zagorske županije, upravo privodi kraju svoj prvi mandat koji je obilježila stabilizacija gradskih financija, završetak dugo iščekivanih projekata i pokretanje novih, kapitalnih ulaganja i to bez dodatnog zaduživanja. Grad koji je do prije četiri godine grcao u dugovima danas gradi dječji vrtić i sportske objekte, obnavlja društvene domove i igrališta, a prema riječima gradonačelnika, sve više mladih obitelji odlučuje se za život upravo u Oroslavju. U razgovoru nam Šimunić otkriva kako je postignut financijski zaokret, koliko je bespovratnih sredstava povučeno, zašto vjeruje u participaciju građana i koje su ključne točke njegova vizionarskog, ali i odgovornog modela upravljanja.
Gradonačelniče Šimuniću, vaš prvi mandat na čelu Oroslavja polako ulazi u svoju završnicu, kakvim biste ga opisali? U kojoj ste mjeri uspjeli ispuniti obećanja građanima?
– Mandat je bio iznimno dinamičan, zanimljiv i produktivan. Puno toga se dogodilo, puno toga se riješilo. Obećao sam svojim građanima da ću posložiti poslovanje grada i danas ponosno mogu potvrditi kako sam upravo to i napravio. Od grada koji je grcao u dugovima došli smo do, usudio bih se reći, uspješnog grada tako da mislim da nikoga nisam razočarao.
Koje projekte biste izdvojili kao najznačajnije, a da su realizirani ili pokrenuti tijekom vašeg upravljanja gradom?
– Spomenuo bih prije svega dva projekta koja nisam ja započeo, ali sam ih završio. To su biciklistička staza „Brzo“ koja povezuje Oroslavje i Zabok te Dom kulture Oroslavje, koji je, zapravo, nakon sedam godina renovacije konačno završen u mojem mandatu. Projekti koje sam i pokrenuo i završio su reciklažno dvorište otvoreno prošlog mjeseca, zatim sportske svlačionice koje su nogometaši dobili nakon punih 97 godina. Uz to bi definitivno spomenuo jedan kapitalni komunalni projekt, a to je nogostup koji povezuje dva naselja, odnosno, Gornje Oroslavje i Kruševo Selo, a što su stanovnici također iščekivali dugi niz godina. To su neki od većih projekata, ali valja spomenuti i da smo obnovili pet dječjih igrališta. Čak nije prava riječ „obnovili“, praktički smo izgradili nova jer su napravljena „od A do Ž“. Evo, to je definitivno nešto vrijedno spomena.
Kakva je gospodarska slika? Imate li novih investitora, raste li broj zaposlenih?
– Nezaposlenost je u Oroslavju nikad manja što svakako treba istaknuti. Oraslavje je po pitanju gospodarstva uvijek bilo solidno što se i dalje nastavilo uz manje ili veće investicije. Investitora u svakom slučaju ima, a naročito nas veseli što svake godine ima sve više poduzeća i obrtnika. Poduzetnike, između ostalog, podupiremo time što otplaćujemo dio postotne kamate njihovih zaduženja.
Od 2021. naovamo koliko ste uspjeli povući bespovratnih sredstava? Navedite neke važnije na taj način (su)financirane projekte ..
-Ako gledamo konsolidirani proračun, ono što je ostvareno u svim gradskim ustanovama je negdje oko 1,4 milijuna eura, odnosno, toliko je isporučeno u gradsku kasu. Međutim, ono što tu nije spomenuto, a mislim da je važno navesti, je to da vrtić gradimo u dvije faze za što smo iz EU fondova povukli 1,6 milijuna eura. Bespovratna sredstva dobili smo i za reciklažno dvorište, preciznije 400 tisuća eura. No, dva milijuna eura još nam nije isplaćeno, a spomenutih 1,4 milijuna eura je ono što nam je iz ukupno svih pomoći isporučeno.
U tijeku je, dakle, gradnja Područnog dječjeg vrtića u Mokricama, što je jedan od najznačajnijih gradskih projekata, recite nam nešto više o njemu..
–Taj projekt kruna je ovog mandata. Naime, mi smo kroz svo ovo vrijeme imali upravo vrtić u fokusu. Vrtić je najvažnija demografska mjera i iznimno je važno imati osiguran prostor za svu djecu s gradskog područja. Dakle, ovdje je riječ o područnom vrtiću koji se gradi u dvije faze i u konačnici treba imati devet skupina, naravno, s kuhinjom i svim popratnim sadržajima poput dječjeg igrališta i slično. U tijeku je prva faza u vrijednosti gotovo četiri milijuna eura, a za nju smo ostvarili nešto više od 900 tisuća eura potpore, a druga faza predana je na građevinsku tako da čekamo rješenje kako bi mogli raspisati nabavu i kako bi se i druga faza, koja je puno manja, mogla početi realizirati. Ono što je najvažnije reći, a ova usporedba pokazuje način na koji mi razvijamo grad, to je da smo 2021. godine imali proračun težak otprilike 2,6 milijuna eura, a danas nam je samo jedan od kapitalnih projekata u vrijednosti od četiri milijuna eura. Vrtić planiramo izgraditi bez kredita i dodatnog zaduživanja, sredstvima koje smo samostalno akumulirali kroz godine.
Kakva je općenito situacija na demografskom planu, ostaju li mlade obitelji u Oroslavju i kojim ih još projektima nastojite zadržati? Planirate li uvođenje nekih novih demografskih programa i mjera?
-Mlade obitelji ne da ostaju nego se i doseljavaju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini doselilo nam se preko 250 ljudi s tim da se od 2021. godine vidi trend povećanja doseljenih, ali i smanjenja odseljenih. Štoviše, po doseljavanju smo drugi u Županiji. Što se tiče demografskih mjera, opet moram spomenuti vrtić koji je jedan od najjeftinijih u KZŽ, dodjeljujemo potpore za novorođenčad koje sam u svojem mandatu bar triput povećavao pa tako naši građani za prvo dijete mogu dobiti 400 eura, za drugo 600, a za treće i svako sljedeće po 900 eura, sufinanciramo produženi boravak i kupnju radnih bilježnica osnovnoškolcima. Maksimalno se trudimo svakog prosinca olakšati roditeljima tako da sukladno mogućnostima koliko je moguće umanjimo ili ih potpuno oslobodimo plaćanja pojedinih usluga.
Na koje sve načine pomažete građanima koji žive u nepovoljnim materijalnim uvjetima, kako pomažete starijem stanovništvu?
– Sve ono što se zakonom podrazumijeva dajemo. Građanima osiguravamo jednokratne gradske pomoći, pred Božić i Uskrs obavezno dijelimo prigodne potpore s tim da smo ih uveli i za invalide s određenim postotkom invalidnosti. Pored toga, prema popisu kojeg dobijemo od Caritasa, za Uskrs građanima u potrebi isporučujemo pakete s prigodnim sadržajem, poput šunke i sličnih blagdanskih artikala. Iz godine u godinu povećavamo iznose i božićnica i uskrsnica, ali i cenzuse.
Kojim projektima potičete i podupirete obrazovanje?
-Dajemo 50-ak stipendija godišnje, a koje za učenike iznose od 65 do 80 eura, odnosno, za studente od 85 do 100 eura mjesečno. Kod nas je aktivan program „Škola i zajednica“ pa već dvije godine izdvajamo sredstva za projekte koje osmisle srednjoškolci.
Što biste izdvojili od kulturnih i sportskih projekata? Navedite neke važnije realizirane tijekom vašeg mandata..
– Nakon što smo obnovili Dom kulture, koji je sad zaista jedno respektabilno zdanje, krenuli smo ulagati i u naše društvene domove. Jedan smo u potpunosti stavili u funkciju što je podrazumijevalo ulaganje od otprilike 100 tisuća eura. Kat tog Doma ničemu nije služio, a sad ga koriste i društvo Naša djeca i šahisti, ali služi i za održavanje raznih sastanaka. U posljednje dvije godine uložili smo sredstva u projektu dokumentaciju za još dva društvena doma. Riječ je o dogradnji objekata u Stubičkoj Slatini, što je, nakon dječjeg vrtića, sljedeći projekt koji će se realizirati jer taj društveni dom izgorio je prije 50 godina i nažalost toliko čeka i na obnovu. To je svakako jedan od ciljeva u narednom razdoblju. Zatim, tu je adaptacija i dogradnja društvenog doma u Andraševcu. U ove četiri godine mnoge društvene domove i kulturne centre namijenjene okupljanju kvalitetno smo adaptirali kako bi ih se moglo koristiti pa se stvarno i koriste. Što se sporta tiče, i vaše nedavno istraživanje pokazalo je kako je Grad Oroslavje drugi po ulaganju u Hrvatskoj. Kao što sam i napomenuo na samom početku, nakon 97 godina izgradili smo sportske svlačionice za nogometni klub, međutim mogu ih koristiti i drugi sportaši. Sredstva za sufinanciranje ovog projekta dobili smo od resornog ministarstva, a iz godine u godinu povećavamo i izdvajanja za Sportsku zajednicu. Trenutno nam je u tijeku javna nabava za izgradnju teniskih svlačionica jer Oroslavje ima tri teniska terena, ali nema adekvatne svlačionice. U samom središtu grada imat ćemo tako jedan fantastičan sportski centar. Prošle godine napravili smo i prvo streetball igralište za koje mislim da je prvo i u županiji, nisam siguran postoji li još koje. Riječ je prvoj fazi uređenja igrališta u Mokricama, a u drugoj fazi uređenja gradimo i odbojkaško igralište. Dodat ćemo i brojna igrala namijenjena djeci, naravno, uz mreže, rasvjetu i sve što takav objekt treba imati. Razmatramo i gradnju dvaju padel igrališta, ali za to još nemamo projekte dokumentacije, tek su u tijeku razgovori.
Što se u Oroslavju poduzima po pitanju razvoja koncepta pametnog grada?
– Uprava se digitalizirala, trudimo se biti što dostupniji preko web aplikacija i društvenih mreža. Ono što nam nedostaje, ali na tome će se svakako raditi, pametna su rješenja za parking. Imali smo prilično problema s imovinsko-pravnim odnosima i dobar dio ovog mandata bio je usmjeren na čišćenje tog nereda pa ne mogu reći da sad imamo nekakvim osobito pametnih inovativnih rješenja po tom pitanju, ali nadam se da će ih biti u skoroj budućnosti.
U kojoj mjeri građani sudjeluju u procesu donošenja odluka i je li zaživjelo participativno budžetiranje? Što je eventualno kroz taj model dosad realizirano?
– Mi smo, ‘ajmo reći, razvili nekakav vlastiti model. Svake godine imamo Dan otvorenih vrata gradonačelnika gdje građani dolaze s vlastitim prijedlozima za proračun. Imamo, naravno, i mjesne odbore te se sastajemo s građanima vezano uz komunalne teme, no na Danu otvorenih vrata ljudi dođu sa zaista razrađenim idejama i mnoge od tih ideja dosad su se i realizirale. Primjerice, temeljem prijedloga jedne gospođe, nabavili smo defibrilatore, ona je predložila nabavku jednog, mi smo odmah priskrbili dva. Postavili smo ih kod novoizgrađenih sportskih svlačionica i na sam trg. Gospođina zamisao bila je da uređaje kupi Grad, a ona bi organizirala edukativne radionice za vatrogasce i sportaše. To je, recimo, divan primjer sinergije između Grada i građana. Kad Grad zaista da nešto od sebe, ljudi to uvijek vraćaju. Dobro se dobrim vraća. Drugi primjer je primjer građanke koja je svojevremeno bila državna prvakinja o orijentacijskom trčanju, javila mi se s potpuno razrađenim prijedlogom predloživši da baš u Oroslavju održimo prvenstvo Hrvatske u orijentacijskom trčanju i sada već dvije godine, zahvaljujući njenoj ideji, održavamo takvo natjecanje u našem gradu. Ima još primjera sudjelovanja građana u proračunskoj participaciji, od iscrtavanja dodatnih pješačkih prijelaza do dječjih prijedloga o kupnji mreža i odbojkaških lopti za školu. Važno je biti otvoren, a mi to uvijek jesmo. Otvoreni i na raspolaganju svojim građanima.
Što još vaši sugrađani mogu očekivati do kraja aktualnog mandata? Hoćete li se ponovno kandidirati i ako da, što će biti u fokusu tijekom naredne četiri godine?
-Građani mogu očekivati ovakav tempo i ritam realiziranja projekata koji je zaista brz, dinamičan i na visokom nivou. Već dvije godine idemo iz kapitalnog u kapitalni projekt, jednoga završimo drugi spreman čeka, čim osiguramo financiranje – krećemo. Poduzetnički razmišljamo; ako nam se pojavi neki natječaj na koji možemo aplicirati, to ćemo uvijek napraviti i pokušati osigurati sredstva. Ipak, sve što možemo nastojimo napraviti sami, a potom uloženo vraćamo osiguranim sredstvima različitih fondova i ministarstava. Prioritet nam je trenutno vrtić, a zatim moramo sufinancirati izgradnju sportske trodijelne dvorane pri čemu je nositelj projekta Županija. Taj projekt željno čekaju mnoge generacije, i ja kao dječak bio sam u ovoj istoj dvorani gdje su današnja djeca i veselim se njegovoj realizaciji. Moramo završiti društvene domove koje smo projektirali i koje ljudi u Slatini čekaju pedesetak godina. Uskoro nam dolazi i potpis ugovora za uređenje dječjeg igrališta u Gornjem Oroslavju, vjerujem da će se brzo potpisati ugovor i krenuti gradnja teniskih svlačionica. Svake godine, iz ciklusa u ciklus, radimo na brojnim asfaltiranjima što će se nastaviti i dalje, zatim nas čeka gradnja nogostupa u Kruševom Selu, imamo i jedno problematično čvorište koje ćemo također riješiti. Paralelno se trudimo i oko brojnih novih projekata koji su u fazi razrade, ukratko, imamo brdo toga za pokazati i za odraditi.
Oroslavje ima najljepši Advent u kategoriji malih gradova, ali i spomenik prvom svjetskom influenceru..
Oroslavje ostvaruje sve bolje rezultate na turističkom planu, ponovno ste osvojili i priznanje za najljepši Advent u kategoriji malih gradova, što kažu brojke u vezi dolazaka posjetitelja u vaš grad? Što biste sve preporučili od lokalne turističke ponude?
– Brojke rastu. Ja to volim nazvati kružnim gospodarstvom. Logika je slijedeća; ukoliko budemo imali više manifestacija, dolazit će više ljudi, a što znači i više trošenja u našim ugostiteljskim objektima i hotelima. Na kraju dana opet se to vraća gradu. U sve smo uključili naše lokalne poduzetnike, a od prošle godine i nacionalne kompanije žele biti prisutne i reklamirati se u Oroslavju. Rezultati su tu, dvije godine zaredom osvojili smo priznanje „Najljepši advent u Hrvatskoj u kategoriji malih gradova“, manifestacija „Ljetna pozornica grada Oroslavja“ jedna je od poznatijih tu na sjeveru Hrvatske, u našoj županiji sigurno, ali i u okolici. Posjećenost se tako svake godine diže. Nedavno smo otvorili drugo po redu „Proljeće u Oroslavju“ što je također jedna nova manifestacija prepuna izložbi, predstava, koncerata. Na otvorenju naš je Dom kulture bio prepun, došlo je preko 400 ljudi, zaista mogu reći da se „podigla letvica“. Kad sam preuzeo Grad, imali smo tih nekih tradicijskih manifestacija koje su već pomalo blijedile. Čim smo obnovili „Dom kulture“, krenuli smo ulagati u sadržaj. Da dođete u Oroslavje, uputio bih vas da posjetite na nacionalnoj razini poznat „Park znanosti“ koji je u privatnom vlasništvu, a i općenito da obiđete naše parkove Park Vrniczany i Park obitelji Prpić. Tu je i spomenik našem prvom svjetskom influenseru, Joži Mikulcu, poznatijem kao Joža Putnik, što je priča koja će se tek razviti. Ako niste, za njega ćete svakako čuti. U Oroslavju smo, naime, imali čovjeka koji je 1901. otišao na put oko svijeta, a sobom je nosio veliku knjigu tešku preko 25 kila i skupljao potpise raznih znamenitih osoba. Njemu su se u knjigu potpisali brojni američki predsjednici, Mussolini, Kemal Ataturk, Nikola Tesla, Tomas Alva Edison, japanski ministar, predsjednik Kine..i brojni drugi. Prošle godine otkrili smo mu spomenik čemu je prisustvovalo i nekoliko veleposlanika. Tu priču maksimalno nastojimo progurat u svijet kako bi što više ljudi za nju saznalo. Tek smo zagrebali po površini i počeli razrađivati koncept.
(Vedrana Humski)
