Ovo su najdugovječniji gradonačelnici – dvojicu su građani birali 8 puta zaredom, na čelu gradova su punih 28 godina!

Rang-listu najdugovječnijih lokalnih dužnosnika predvode Josip Šarić iz Otoka i Darijo Vasilić iz Krka kojima je ovo osmi gradonačelnički mandat.   Zlatko Mađeruh i Dinko Pirak osvojili su na ovim izborima svoj sedmi mandat, a šestu pobjedu nanizali su Ivica Kirin, Ivan Dabo, Ivan Hanžek i Ante Župan. Peti mandat osvojili su, pak, Emil Ćurko, Anteo Milos, Tomislav Klarić, Tonka Ivčević, Milorad Batinić, Marijan Škvarić, Željko Turk i Mirko Duspara.

Lokalni izbori 2021. donijeli su, uz ostalo, i nove rekorde na tablici dugovječnih gradonačelnika. Ustvari, poboljšali su stare, budući da je poredak na samom vrhu ostao nepromijenjen u odnosu na izbore u 2017. Na tronu mjesta ima ne za jednog, nego za dvojicu, u čak osmom mandatu na čelu svojih gradova nedavno su se izborom sugrađana, naime, našli Josip Šarić, gradonačelnik Otoka i Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka.

U dugom redoslijedu čelnih ljudi 127 hrvatskih gradova, također dvojici, Dinku Piraku iz Čazme i Zlatku Mađeruhu iz Grubišnog Polja, teče sedmi mandat, četvorici šesti, za njih osmoro peti, četvoro ih je u četvrtom mandatu, 21 u trećem, a drugi mandat obnaša točno 50 gradonačelnika i gradonačelnica. Ukupno 89 već otprije poznatih lica na gradonačelničkoj sceni nasuprot 38 novaka.

Promatramo li samo 16 njih koji gradovima upravljaju pet i više puta, očekivano je 15 muškaraca i tek jedna žena, Tonka Ivčević (Komiža). Prema stranačkoj strukturi u istoj skupini 5+ najviše je članova HDZ-a, osam, potom su trojica nezavisnih, dva iz SDP-a, po 1 predstavnik PGS-a, HNS-a i IDS-a. Mandat u prvom krugu izbora potvrdilo je odmah njih desetoro, šestero je istu poziciju izborilo i potvrdilo u drugom krugu lokalnih izbora, 30.svibnja.

Dodajmo i zanimljivost kako su među dugotrajnim gradonačelnicima i gradonačelnicama s pet i više mandata dvoje s otoka i jedan- iz Otoka…

 Josip Šarić: Gradonačelnik volonter na čelu Otoka punih 28 godina

Daleke 1993. RH je bila poprište ratnih operacija, Hrvatska je dobila internet domenu .hr, Čehoslovačka je službeno prestala postojati, Belgija je postala savezna država, neki se naši danas udati i oženjeni čitatelji nisu niti rodili, a Josip Šarić, tada 24-godišnjak, postao je prvi put načelnik Otoka. Male i nerazvijene Općine,  sada perspektivnog Grada, administrativnog i gospodarskog središta.

Rođen 1. lipnja 1968. , diplomirani inženjer prometa i dragovoljac Domovinskoga rata, obnašao je također dužnost vijećnika Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske, bio i član Županijskog poglavarstva. Uz to, bio je i pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Oženjen za suprugu Ružicu, ima kćer Petru, sinove Branimira i Bruna. Osmi mandat u kontinuitetu na čelu Otoka osvojio je u prvom krugu izbora 2021., sa 63,48 posto glasova.

-Punih 28 godina na čelu Općine, odnosno Grada. Nije to malo, poslijeratno je razdoblje bilo iznimno teško, a posla previše, no želja je bila postojana i tada, jednako kao i sada. Htio sam od Otoka stvoriti mali grad po mjeri čovjeka, a onda nam je u tome pomogao i povijesni trenutak 13.srpnja 2006. i stjecanja statusa Grada. Taj nam je status omogućio otvaranje brojnih ispostava koje olakšavaju život građanima. Godinama radimo na uređenju komunalne infrastrukture i danas smo među najuređenijima u cijeloj zemlji, ali ulažemo i u društveni život pa smo organizatori brojnih vrijednih manifestacija. Upravo je moj sedmi mandat usmjerio naš grad u europskom smjeru. Čak 238 milijuna kuna povučenih iz europskih fondova daju danas posve nove vizure Otoku i Komletincima.

Otok je među prvima izgradio reciklažno dvorište, poduzetnički inkubator, a naša je poduzetnička zona jedna od najvećih u RH. Ono što me najviše raduje jest obnovljeni i prošireni dječji vrtić koji je prepun djece pa smo se odlučili na izgradnju dodatnih prostora. To mi je motivacija da radim još bolje i više, no posebno sam ponosan na projekt Vrata spačvanskog bazena kroz koji smo izgradili Bioekološko-edukacijski centar Virovi, koji u prvih mjesec dana postojanja ruši sve rekorde posjećenosti i kojim smo započeli razvoj turizma za koji imamo velik potencijal. I za sljedeće četiri godine pripremamo brojne projekte koji će pomoći i za zapošljavanje, ali i za razvoj našega grada. Od zapuštene ciglane napravit ćemo Sportsko-rekreacijski centar, u Komletincima je plan izgradnja Doma kulture i uređenje tradicijske kuće, planiramo i izgradnju muzeja u Otoku, ali i brojnih drugih sadržaja koji grad čine gradom.  Od ljeta prošle godine zastupnik sam u Hrvatskom saboru, što je kruna moje političke karijere, ali me svejedno najviše vesele uspjesi mog grada za koji se nesebično dajem i dužnost gradonačelnika obnašam volonterski. Povjerenje svojih građana neću iznevjeriti pa sam siguran da će i dalje iz Otoka stizati zanimljive priče i uspjesi – najavljuje gradonačelnik Grada Otoka.

Darijo Vasilić: ’93. počeo kao najmlađi, danas jedan od najdugovječnijih i najuspješnijih gradonačelnika

Otočanin je i Darijo Vasilić, ali iz Grada Krka. Bio je treći najuspješniji nakon prvog kruga nedavnih lokalnih izbora. Iako je ovog puta, za razliku od ranijih izbornih ciklusa, imao protukandidata, kao kandidat koalicije PGS-SDP, i on je glatko došao do svog osmog mandata s visokih 80,26 posto glasova birača. Rodio se 1966., oženjen je i otac jednog djeteta. Diplomirao je matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Političku karijeru počeo je na lokalnim izborima 1993., gdje je na listi HSLS-a i HKDS-a izabran za vijećnika u Gradskom vijeću Krka, a te je godine postao i krčki gradonačelnik kao najmlađi gradonačelnik u RH. Od 2001. do 2003. godine bio je i saborski zastupnik.

Da po struci profesor matematike, uistinu zna s brojkama potvrđuju mnoge analize provedene na temelju relevantnih statističkih i financijskih podataka. Krk se redovito nalazi među vodećim gradovima po mnogim parametrima te je i prošle godine drugi put zaredom proglašen najboljim malim gradom za život u Hrvatskoj, a već treću godinu završava u finalu svih glavnih kategorija. U našoj „analizi svih analiza“, vrlo često se našao u samom vrhu poretka. Može se pohvaliti visokom efikasnošću gradske uprave, prosjekom ukupnih prihoda grada po zaposlenom, niskom stopom siromaštva i razinom prosječne zaposlenosti per capita. Među pet najboljih gradova je i po broju obrtnika, izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade te indeksu općeg kretanja stanovništva. Krk je rekorder i prema izdvajanju za vrtiće što je jedna od brojnih demografskih mjera kojima se nastoje zadržati mlade obitelji.  Uz ovaj grad, kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj, veže se i pozitivan prirodni prirast stanovništva. U 2020. rođena je 21 beba više nego u 2019., a najviše u posljednjih 10 godina. Krk je vodeći i po migracijskom saldu, više ljudi u njega doseljava nego što iz njega iseljava. Zbog porasta broja predškolske djece, nakon 11 godina preuređen je nekadašnji vrtićki prostor, pa nema u vrtić neupisane djece, a spomenimo i naknadu za bebe za što je u proračunu predviđeno 300 tisuća kuna. Krk je briljirao  i u izborima za „Smart City“ odnosno „Eco City“. Aduti su mu visoki dosezi u korištenju energetski učinkovite javne rasvjete, izgradnja biciklističkih staza i odvajanje prikupljenog otpada. Na otoku i u samom Gradu provodi se projekt „Eko otok Krk“ koji je prvi naš cjeloviti model zbrinjavanja svih vrsta otpada. Krk se godinama uvrštava među najprivlačnije gradove za život, a mogu se u budućnosti osloniti na efikasnu poslovnu zonu kao i turizam koji je motor pokretač ostalim djelatnostima. Pokrenut je i mega projekt podizanja brane i osiguravanje dodatnih 5 milijuna kubika vode u postojećoj akumulaciji, no unatoč svemu što se postiglo posla nikada ne manjka.

– Ako čovjek želi biti gradonačelnik u jednome mandatu, onda je to jednostavna misija. Međutim, ako želite biti gradonačelnik u više mandata onda je to posao u kojem treba osigurati vidljivost svoga rada, pristupačnost građanima, dostupnost u svakome trenutku i jednostavno – to je posao koji operativno traje 24 sata cijelu godinu. Ja sam se tako pokušao ponašati kroz svoje mandate i, evo, danas sam najdugovječniji gradonačelnik u Hrvatskoj s osmim mandatom na samom početku – kazao je čelni čovjek Krka, Darijo Vasilić,  za HRT-ov Studio 4.

Zlatko Mađeruh: Sedmi put na čelu grada – ‘Ne ponašam se kao političar nego kao obični radnik’

Zlatko Mađeruh obnaša dužnost gradonačelnika Grubišnog Polja neprekidno od 1998. godine, a sedmi mandat osvojio je u prvom krugu izbora 2021. Rođen je 1. siječnja 1955., a radni vijek proveo je na obavljanju više poslova u Zdenki d.d. Veliki Zdenci. Aktivno se bavi sportom, član je HDZ-a.

-Gradonačelnik može biti samo jedan. U toj jakoj konkurenciji puno znači izaći kao pobjednik izbora. U mom slučaju u čak sedam navrata. Čast je to za mene, moju obitelj, vrednovanje je to i mog rada. Lijepo je znati da vam ljudi vjeruju, da vas poštuju, makar ja za sebe mislim da iako sam u politici, nisam političar. Držim da sam običan radnik kao i svi drugi, i na taj način se i ponašam. Više volim kritike sa strane, bilo pozitivne ili negativne, svatko o sebi misli da je najbolji, ali reakcije koje vidim kod mojih sugrađana su izuzetno pozitivne, što se tiče posla koji obnašam. Promijenili smo vizure grada, oni koji dolaze sa strane primjećuju koliko se toga promijenilo i napravilo. Prvi smo županiji imali i bezuvjetno mišljenje revizije, transparentni smo, među 10 smo po povlačenju EU novca. Nemamo jaku industriju, i želimo li nešto napraviti moramo posezati za europskim sredstvima. Tu smo učinili zaista dosta. No, to nije samo moja zasluga, to je jedan timski rad na koji sam navikao prije dolaska na čelo grada. Napravili smo puno kada je u pitanju infrastruktura. Grubišno Polje je bilo bez svega toga, prije svega smo riješili biološki pročistač otpadnih voda, sabiralište animalnog odlagalište komunalnog otpada. To su ekološki preduvjeti, jer je naš najveći resurs pitka voda. Radili smo na vodofikaciji, ali i na najvećem projektu, Industrijskoj zoni u kojoj se otvaraju nova radna mjesta, tu je i poduzetnički inkubator, spasili smo i neka poduzeća koja su bila u dubiozama. Pregovaramo i sa nekim stranim ulagačima. Pred velikim smo investicijama, uređenju kanalizacije i odvodnje, pješačko-biciklističke staze, također i na turističkoj zoni koja bi trebala otvoriti jedan drugi gospodarski pravac, turizam za koje imamo preduvjete i izuzetan potencijal. Planiramo i starački dom, mnogo smo učinili na socijalnoj osjetljivosti prema našim sugrađanima. I po meni jako važno je i to da smo izašli iz Domovinskog rata, u multikulturnoj sredini, bez međunacionalnih sukoba, na to sam naročito ponosan. Među najmirnijim smo sredinama, s najmanjom stopom kriminala… –  ističe aktualni gradonačelnik Grubišnog Polja.

Dinko Pirak: Građani ga izabrali sedmi put zaredom – ‘Uvijek može i mora bolje, bolja suradnja s novim županom dodatno će pokrenuti stvari…’

-Čazma je moj rodni grad, tu sam odrastao, ovdje odrastaju moja djeca. Naravno da sam ponosan što mogu biti u službi građana i što mogu nastojati učiniti čim više (i bolje!) za naš grad. To je ponekad veoma zahtjevno i izazovno, ali kad vidim da moji sugrađani pozdravljaju trud koji ulažemo u prosperitet i boljitak, onda je sve lakše- kaže nam Dinko Pirak.  Rođen 6. prosinca 1965., diplomirao je na Pedagoškom fakultetu u Puli gdje je stekao titulu profesora glazbene kulture, do 1997. radio je u prosvjeti i aktivno sudjelovao u kulturnim i društvenim događajima, kao dirigent Mješovitog pjevačkog zbora. U proljeće 1997. izabran je u Gradsko vijeće u kojemu je tada obnašao dužnost predsjednika. Godine 1998. imenovan je pročelnikom u Gradskoj upravi, a od 23. srpnja 1999. za gradonačelnika. Dugogodišnju vlast i sedmi mandat potvrđuje već u prvom krugu izbora 2021. sa 54,73 posto glasova.

-Kada se osvrnem za sobom, prilično sam zadovoljan, iako sam svjestan činjenice da uvijek može bolje i mora. Ipak, ako uzmemo u obzir da je gradski proračun danas više od deset puta veći nego kada sam preuzeo ovu dužnost i kada čujem  posjetitelje u gradu ili povratnike Čazmance koji nakon godina izbivanja posjete rodni grad i pritom komentiraju kako se sve promijenilo i proljepšalo, vjerujem da svi zajedno možemo biti zadovoljni. U posljednjih desetak godina, na žalost, imali smo prilično lošu suradnju s Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Da je ta suradnja bila bolja, vjerujem da bismo puno više toga zajednički napravili. Primjerice, imamo velik problem s loše održavanim županijskim cestama i drugom županijskom infrastrukturom, no, budući da je u županiji došlo do smjene na vlasti i da sada imamo novoga župana, Marka Marušića, koji je već bio u radnom posjetu našem gradu, vjerujem da će se ta loša situacija promijeniti. Zahvaljujući dobroj suradnji s Hrvatskim vodama, pak, zajedno s našim komunalnim poduzećem izgradili smo gotovo u potpunosti vodovodnu i plinsku mrežu na cijelom području grada i nemamo problema u vodoopskrbi i plinoopskrbi. Također, zahvaljujući podršci Hrvatskih cesta, obnovili smo glavne prometne pravce kroz grad i izgradili više kilometara pješačkih staza. Prometna infrastruktura i sigurnost svih sudionika u prometu, kao i infrastruktura općenito – plin i voda, ono su osnovno što mora biti zadovoljeno za normalan život u 21. stoljeću. Tu su europski i nacionalni projekti kroz koje smo u posljednjih nekoliko godina povukli oko 40 milijuna kuna, a još dobar dio ugradili iz gradskog proračuna, tiču se svih segmenata društva i utječu na sve skupine građana – od najmlađih, za koje smo dogradili i opremili vrtić, do najstarijih, kojima smo obnovili i uredili dom umirovljenika. Tu su i udruge kojima smo uredili i uređujemo prostor, školarci kojima nabavljamo opremu za školu, sufinanciramo prijevoz, uredili smo prostor oko matične osnovne škole, uređujemo područne škole u našem vlasništvu, pretvaramo mjesne domove u sportske dvorane, uređujemo mjesne i vatrogasne domove, postavljamo dječja igrališta u naseljima… itd., itd.. Na koncu, tu je europski projekt Čazma Natura, najveći u povijesti Grada Čazme, vrijedna 26 milijuna kuna, koji se sastoji od više cjelina, a našim građanima najzanimljiviji dio je biološki bazen koji ćemo izgraditi i koji će biti prvi takav javni objekt u RH. U budućem razdoblju posvetit ćemo se daljnjoj izgradnji cestovne i druge infrastrukture – pješačke staze, biciklističke staze naš su prioritet u gradu zelenog turizma. Također, vrlo nam je važna izgradnja kanalizacije, odnosno aglomeracija u sklopu koje ćemo ostvariti i taj projekt. Također, planiramo širiti, odnosno graditi novu poslovnu zonu jer smo postojeću popunili. Projekt Čazma Natura pri kraju je što se tiče izgradnje, s koncem godine trebao bi biti u potpunosti završen, međutim time njegova funkcija tek počinje, odnosno na nama je da svoje resurse uložimo u novoizgrađene objekte, da im udahnemo život, privučemo ljude i damo im smisao jer u tome i jest bit tog projekta, da bude pokretač ideja, zamašnjak turističkog razvoja našega kraja- naglašava Pirak.

Ivica Kirin: Šesti mandat na čelu Virovitice – ‘Živim za grad 24 sata dnevno…’

Bivši ministar unutarnjih poslova, Ivica Kirin, dugi niz godina upravlja Viroviticom. Rođen 14. lipnja 1970. diplomirao je na Geotehničkom fakultetu. Profesionalnu karijeru započeo je 1995. u privatnoj geodetskoj tvrtki, tri godine iza postaje upravni savjetnik za zaštitu okoliša u Uredu državne uprave Virovitičko-podravske županije, a na mjesto gradonačelnika došao je nakon prijevremenih izbora održanih 2003., postavši tada najmlađim gradonačelnikom u RH. Dvije godine potom preuzima poziciju ministra. U svibnju 2008. vraća se na mjesto gradonačelnika, a izravno je reizabran i na svim idućim lokalnim izborima, šesti mandat osvaja prvom krugu izbora 2021.

-Kada ti građani tvoga rodnoga grada i grada kojem živiš daju povjerenje da ih predstavljaš i vodiš taj grad, to je prije svega, izuzetna čast. Štoviše, najveća koju sam mogao dobiti. Osim što je čast i ponos, ukazano povjerenje građana nosi sa sobom i veliku odgovornost i obavezu. Svakodnevno se trebamo boriti da napravimo one stvari koje još nedostaju Virovitici i njenim građanima i to radim sa zadovoljstvom. Biti gradonačelnik Virovitice ne znači doći na posao i odraditi smjenu, to znači živjeti za ovaj grad 24 sata dnevno, na popodnevnoj kavi ili u večernjoj šetnji uočavati stvari koje treba popraviti ili poboljšati i kontinuirano nastojati da budemo bolji… Sretan sam što imam mogućnost boriti se svaki dan za nove projekte, a još sretniji jer se napokon i vide ti rezultati. Ne mogu biti nezadovoljan s obzirom da je zaista puno napravljeno i promjene su očigledne, završili smo projekte koji su nekoliko desetljeća čekali na svoju realizaciju, a koji su svojim završetkom u potpunosti promijenili lice grada. Da li se moglo više? Naravno da je, uvijek se može više, ali kada se u obzir uzme svjetska gospodarska kriza 2008. koja se manifestirala i kod nas pa zatim pandemija koronavirusa, sve u svemu, ne možemo biti nezadovoljni. Virovitica je postala pravi mali studentski grad, imamo brojne kulturne i sportske sadržaje, kao i mogućnosti za aktivan odmor. Najviše žalim što projekt brze ceste do Zagreba nije ranije krenuo, a razlog je što smo godinama zaista nailazili na zatvorena vrata i nikako nismo mogli doći do projektne dokumentacije, no sada je i to krenulo. Prije mjesec dana u Virovitici je potpisan povijesni ugovor za izgradnju čvora Virovitica. Ponosan sam jer smo uspjeli „podići“ naš grad i u brojnim stvarima ravnopravno pariramo velikim gradovima pa smo tako u samom vrhu što se tiče privlačenja sredstava iz EU fondova, po povećanju sredstava za studentske stipendije, kao i izdvajanju u obrazovanju… U Virovitici danas mladi ljudi imaju izvrsne uvjete za studiranje, “na jednom mjestu“ nalaze se Veleučilište s pet preddiplomskih i dva diplomska studija, Studentski dom, restoran i cafe bar, Tehnološko-inovacijski centar… Kontinuirano smo ulagali u obnovu i izgradnju, škola, vrtića, sportskih dvorana i terena. Moram izdvojiti i ona ulaganja koja su manje vidljiva, ali i ne i manje bitna. To su investicije koje olakšavaju život našim sugrađanima i to kroz vid pomoći najstarijima, roditeljima, djeci i socijalno ugroženim skupinama. Trebam li nešto istaknuti to su obnova Dvorca Pejačević i Gradskog parka, izgradnja Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom sportskom dvoranom, izgradnja Zapadne i Sjeverne obilaznice Virovitice, kao i uređenje glavnih gradskih ulica. Gradski dvorac i park je projekt na kojem se radilo punih 14 godina i koji je potpuno promijenio izgled grada. Novi Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju sa sportskom dvoranom predstavlja krunu ulaganja u odgojno-obrazovne institucije u Virovitici, dok smo izgradnjom Zapadne i Sjeverne obilaznice izmjestili tranzitni promet iz središta. Prioriteti u naredne četiri godine su spomenuta brza cesta do Zagreba, opremanje gospodarskih zona i privlačenje novih investitora, a time i otvaranje novih radnih mjesta. Naposljetku, i kompletno uređenje komunalne infrastrukture u gradu: cesta, nogostupa, dječjih igrališta, zelenih površina- otkriva Kirin.

Ivan Dabo: Nakon osam godina pauze, veliki ‘come back’ i šesti mandat na čelu Novalje

Nakon dva mandata tijekom kojih ga je zamijenio prezimenjak Ante Dabo, prvi gradonačelnik Paga, Ivan Dabo, na prošlim lokalnim izborima ponovo se, po šesti put, izborio za čelno mjesto u gradu. Na čelu Novalje je bio od 1993. godine do 2013., da bi na izborima 2021. u drugom krugu iznova zadobio povjerenje sugrađana. Rođen 1957. u Novalji, gdje se školovao i stekao zvanje kuhara, tim se poslom bavio sve do 90-ih kada se, kako opisuje član Društva hrvatskih književnika, odlučio uključiti u demokratske promjene otoka i RH.

-To je poznati osjećaj, biti na čelu svog grada. Dosta je uzbuđenja, posebno kada se vratite natrag nakon osam godina. Prije toga vodio sam Novalju u pet mandata, tj. 20 godina. Od njegova utemeljenja pa do stasanja, do stvaranja jedne respektabilne jedinice lokalne samouprave, koja je praktički od Mjesne zajednice došla do statusa Grada. Ovo je za mene sada i jedna moralna satisfakcija, priznanje da su birači Novalje priznali moj minuli rad i to honorirali svojim glasovima. Što možete biti, nego na to ponosni, a nadasve zahvalni ljudima što su prepoznali osobu koja je već bila kovertirala svoju političku karijeru, ali zov velikog broja prijatelja i moje stranke Hrvatske demokratske zajednice su me ponukali da se vratim i kandidiram za časnu dužnost gradonačelnika. To ako se dogodi samo jednom u životu možete biti sretni, da ste uspjeli, kamoli šest puta. A uspio sam zato što sam se vodio poznatom krilaticom velikog AG Šimića: Čovječe nemoj ići malen ispod zvijezda, S tim geslom u mislima napravio sam svoj “came back”. Jako sam i sam zadovoljan učinjenim za proteklih mojih mandata. To je zaista bio procvat Novalje, jer nije mala stvar doći od mjesne zajednice do respektabilne lokalne samouprave koja je 2008. imala proračun 52 milijuna kuna, koja je u tom periodu prije gospodarske krize bila među osam najboljih gradova u Hrvatskoj po BDP-u i nekim drugim stavkama. Praktički sam realizirao sve svoje najosnovnije i najbitnije ciljeve, smatram da danas čelni ljudi lokalnih samouprava najprije moraju biti odvažni menadžeri, nikako ne birokrati, imati dobre prosudbe, a nadasve biti pravi gospodarstvenici da bi u sredini koju predstavljaju mogli koristiti sve mogućnosti za napredak i razvitak. Kada bih počeo nabrajati što je napravljeno, od izgradnje kompletne infrastrukture do institucija sustava  trajalo bi nekoliko sati, ne znate što je bitnije od bitnoga. Konkretno, uz ostalo, to je dovoženje vode i struje do Luna udaljenog od Novalje 20 kilometara, naročito izgradnja PZ Čiponjac koja je dala zamah poduzetništvu i gospodarstvu, ima tu mnogo toga, od stvaranja i ustrojavanja gradske uprave do otvaranja gradskog stadiona, autobusnog kolodvora, a dobivanje kao nagrade stastusa Grada 1997. nam je, sasvim razumljivo, dalo još više elana i zamaha, da je Novalja danas, što se tiče standarda, od jednog malog otočnog gradića u mnogočemu došla do mjesta u samom vrhu RH. Posebno turističkih destinacija. U iduće 4 godine primarno je ponajprije uspostaviti normalno funkcioniranje Grada, stvoriti političku i financijsku stabilnost u sinergiji s Vladom RH. Tu su i veliki zahvati na prometnom sustavu, cestovnom i morskom, kao i zračnom, a budući da je Novalja isključivo i pretežito turistička sredina, tu su i novi oblici razvoja turizma za područje Grada- navodi Dabo. Zrće je, tvrdi, poznato, treba ga nadograđivati, zapalo se u krizu, ali ima još mnogo kvalitetnih projekata koje će, tvrdi, uspjeti afirmirati i plasirati uz potporu državnih institucija i europskih fondova.

Ivan Hanžek: 20 godina na čelu Zaboka – ‘Zabok je moj čitav život…’

Punih 20 godina Ivan Hanžek gradonačelnik je Zaboka. Rođen 19.2.1948. u Zagrebu, višu stručnu spremu stekao je na Ekonomskom fakultetu. U karijeri radio je u Savezu omladine općine Zabok, Elektri Zabok, OSUP-u Zabok, SKH-SDPH-u, Kastelu-Zabok i Hrvatskoj lutriji. Političku karijeru započinje kao zamjenik gradonačelnika Zaboka od 1993. do 1997. Tijekom tri godine, od 2008. do 2011. obnašao je i dužnost saborskog zastupnika. Gradonačelnik je Zaboka od 2001. i član SDP-a. U drugom krugu lokalnih izbora 2021. pobjeđuje s 50, 97 posto dobivenih glasova i osvaja šesti mandat.

-Grad Zabok u posljednjih nekoliko godina doživljava izrazit uzlet u svim pogledima pa je vrlo izazovno biti gradonačelnik jedinice lokalne samouprave s toliko mogućnosti i potencijala. Zabok je moj dom i moj posao, pa bismo mogli sažeti kako je Zabok moj čitav život. Uz motivirane, marljive i sposobne suradnike, spremno pristupam svakom novom projektu, lobiram i tražim nove mogućnosti razvoja, a sve to me ispunjava i kao osobu i kao gradonačelnika. Iza mene je pet gradonačelničkih mandata. Mnogo se toga u proteklim godinama napravilo. Teško je uopće prisjetiti se svega velikog i važnog što smo uradili u Zaboku i za Zabok. Ako samo sagledamo proteklih deset godina, možemo nabrojati izgradnju moderne sportske dvorane koja slovi za jednu od najljepših u ovom dijelu RH, novu Područnu školu u Martinišću, izgradnju ceste Jadeki – Grdenci kojom smo povezali dva dijela Zaboka. Tu su i brojni europski projekti na koje smo vrlo ponosni poput projekta MIPOS i MIPOS II putem kojih pružamo pomoć potrebitima, a ujedno i dajemo posao teško zapošljivim kategorijama žena. Tu nam je i projekt Zabok za mlade kojim se nastoji mlade uključiti u politički i društveni život grada. Uvijek se neke stvari mogu odraditi bolje, no na eventualne pogreške treba gledati kao na poticaj da se u buduće bude oprezniji i uspješniji. Posebnog žaljenja za nečime nema. Ono što naumimo napraviti, to u pravilu i realiziramo, makar se suočavali s preprekama’, kaže nam Hanžek.

Planovi u sljedeće četiri godine vrlo su ambiciozni i učinit će da Zabok dobije jednu sasvim novu vizuru, nastavlja. Tu je konačna realizacija projekta re- GENERATOR, dovršetak biciklističke staze BRZO koja će spojiti Zabok sa susjednim Oroslavjem, a posebno valja istaknuti izgradnju nove Područne škole u Špičkovini. Isto tako, ono što je iznimno važno, jest izgradnja podvožnjaka koji će spojiti dva, sada razjedinjena, dijela Zaboka koja je presjekla pruga. Plan je i izgradnja bazena kraj Sportske dvorane, tu je i niz projekata koji su spremni za prijavu poput Bark parka, parka za pse, re – KREATOR, staze za bavljenje sportom i aktivno provođenje slobodnog vremena smještenu uz rijeku Krapinicu, a posebno je važan i projekt uređenja sportsko – rekreacijskog centra- tvrdi prvi čovjek Zaboka.

 Ante Župan: Na čelu Obrovca od 1997. – ‘Jaka emotivna veza s gradom’

I Ante Župan u šestom mandatu je na čelu Obrovca. Rođen 26. svibnja 1948. po zanimanju liječnik, 1997. kao član Hrvatske demokratske prvi je put postao gradonačelnikom, zatim 2001. obavlja dužnost zamjenika gradonačelnika, a na izborima 2005. starta novi početak 16-godišnjeg kontinuiteta na čelu grada koji potvrđuje i 2021. već u prvom krugu, sa 61,82 posto glasova podrške birača.

-Obrovac je moj zavičaj. Osim profesionalne, tehnokratske komponente u mom poslu, postoji i ona emotivna koja je izražena kroz sintagmu „krv i tlo“. Kad sam preuzeo posao gradonačelnika, Obrovac je bio ružna slika ratnog poprišta koje je trebalo sanirati kroz bezbroj projekata. Zadovoljan sam učinjenim, ali uvijek se može bolje, nisam zadovoljan dinamikom obnove stare jezgre grada. Osim financijskih razloga, taj proces bitno usporava vrlo složena vlasnička struktura. Posebno sam zadovoljan što smo izgradili dječji vrtić. Naročito jer je besplatan za svu djecu. Uz gradove Poreč i Rovinj dajemo i najviše stipendije našim studentima. Imamo i stimulativan program potpora za najbolje učenike kojima zahvaljujemo i koje nagrađujemo javnim priznanjima i financijskim potporama. Zaštitili smo grad od poplava i u okviru tog programa izgradili smo prekrasnu rivu. Dovršavamo izgradnju šetnice uz rijeku Zrmanju od Obrovca do prvih slapova, cirka 4 km. Izgradili smo lijepe plaže u Karinu i Obrovcu. Ove projekte sam izdvojio jer su javni i dugoročni. Prioriteti u ovom novom mandatu su: sanacija autobusnog kolodvora, izgradnja programa zaštite za osobe starije životne dobi u započetom objektu bivše robne kuće i postavljanje umjetne trave na postojećem nogometnom igralištu – najavljuje Župan.

Emil Ćurko: Peti mandat osvojio bez protukandidata – ‘Ogromni osjećaj ponosa i odgovornosti’

Emil Ćurko nalazi se na čelu Nina punih 16 godina. Rođen 7.10.1956.u Zadru, po zanimanju inženjer telekomunikacija, HDZ-ov je gradonačelnik najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada od 2005., a do petog mandata u nizu dolazi u prvom krugu izbora 2021., na koje je izašao bez protukandidata.

-Uistinu je jedinstven osjećaj voditi kolijevku hrvatske državnosti. Biti na čelu grada koji kontinuirano živi 3000 godina; grada u kojem se prvi put međunarodno priznala hrvatska država, grada koji baštini najstariju nacionalnu katedralu i najraniji spomenik koji svjedoči o pokrštavanju našeg naroda. To je nešto što vas ispunjava ponosom, ali i iznimnom odgovornošću naspram mjesta posebnog nacionalnog značenja.  Prva misao koja mi se nametne kada se okrenem unatrag, jest nezadovoljstvo izgledom i stanjem grada, koje me motiviralo i nagnalo da se iz uspješnog poduzetničkog posla u potpunosti predam radu u javnom sektoru, kako bi se moj grad konačno vratio na put koji zaslužuje, Nin je nekoć bio centar raznim civilizacijama i kulturama na ovim prostorima, da bi spao je na zapušteno  mjesto ruralne vizure u novijoj povijesti. Izazov je bio kako vratiti sjaj i reputaciju povijesnom gradu, ekonomski i gospodarski ga osnažiti, podići kvalitetu življenja. I danas sam iznimno zadovoljan jer se Nin transformirao u uređen kulturni gradić, nacionalni turistički biser visokog indeksa razvijenosti. Uvijek se možda može bolje, no mjesta žaljenju nema, niti ga ima razloga biti. Živim svoj grad 24 sata dnevno i kontinuirano sam involviran u svaki segment rada, uređenja, obnove, realizacije svih projekata, a povjerenje i podrška sugrađana svih ovih dugih godina, mjerilo je koje iznova daje pokretačku snagu i novi poticaj. U protekla 4 mandata realizirano je preko 130 projekata na obnovi i uređenju u svim kategorijama. Kada se u potpunosti predate ovom poslu više ni ne prepoznajete razliku kojom vas ispuni  zadovoljstvo nakon odrađene sanacije opasne rupe na prometnici od završetka izgradnje novog dječjeg vrtića, osnovne  škole ili zgrade hitne medicinske pomoći… svaka novina koja podiže razinu kvalitete grada, za mene je jednako važna. Izdvojio bih možda tri najvažnija područja: obnova, konzervacija i revitalizacija spomeničke baštine Nina bila je moj prioritet od preuzimanja grada. Gotovo da nije bilo spomenika kulture u koji se obnovom nije dotaklo, kojeg se sukladno svim smjernicama Ministarstva kulture nije konzerviralo, restauriralo, u konačnici i revitaliziralo na način da im se dao novi društveno- kulturni sadržaj. Upravo obnova kulturne baštine pokrenula je razvoj kulturnog turizma i čitav niz drugih grana. Drugo, uspješna sanacija grada nakon razorne poplave koja je pogodila Nin 11.09.2017., kada su stradali povijesni kameni mostovi iz 16. stoljeća koji spajaju povijesnu jezgru od kopnenog dijela Nina, uništene jedinstvene ninske pješčane plaže, prometna infrastruktura, prirodna baština i najstarija solana u RH. U nepune tri godine devastirani grad ponovno je zabljesnuo, što je velik uspjeh, Grada, gradskih službi i pomoći Vlade bez koje ne bi uspjeli. Treće što bih istaknuo su izgradnja novih zgrada osnovne škole i dječjeg vrtića, uvođenje službe pomoći u kući za starije i nemoćne, unapređenje sportskih aktivnosti, pronatalitetna politika, pomoć za novorođenčad, učenički i studentski krediti, sufinanciranje učeničkog prijevoza, nabavka udžbenika… Nin, ne samo da je spriječio trend odljeva, već bilježi i porast stanovništva, što pozitivnim natalitetom, što sve većim doseljavanjem mladih obitelji iz drugih krajeva. U narednom razdoblju prioriteti su završetak projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi, pronalazak investitora za izgradnju luksuznog hotela koji nam nedostaje i izgradnja Doma umirovljenika- kazuje nam gradonačelnik Nina.

Anteo Milos: Još jedni izbori bez protukandidata

Informatičar i član IDS-a, Anteo Milos, od 2003. prvi je čovjek Novigrada. Rođen u Kopru 17. rujna 1969., studirao je na Fakultetu za računalstvo i informatiku u Ljubljani. Bio je vlasnik informatičke tvrtke, a među pet je gradonačelnika koji nisu imali protukandidata na izborima 2021. na kojima je, tako, u prvom krugu sa osvojenih 100 posto glasova izašlih birača osvojio svoj peti mandat.

Grad Novigrad i lani je ušao u finale našeg izbora za najbolji grad u dvije kategorije – obrazovanje i mladi te kvaliteta života. U top 10 su prema iznosu stipendija i školarina po stanovniku u kategoriji malih gradova, dok je čak u top 5 po broju odgojitelja u vrtićima. U top 10 se nalazi po broju učitelja u školama, u top 20 prema iznosu porodiljine naknade po novorođenom -2.298 kuna. U dobrom društvu našao se i zahvaljujući prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (7.743 kune), niskoj prosječnoj nezaposlenosti (1,4 nezaposlenih na 100 stanovnika) te indeksu općeg kretanja stanovništva. Odlične rezultate ostvario visokim izdvajanjem za unapređenje stanovanja i zajednice, ali i sport. Ističu i činjenicu da nemaju niti su ikada uvodili prirez porezu na dohodak. Izdvajajući pak ključne projekte, u Novigradu su ponosni na izgradnju nove zgrade Osnovne talijanske škole, vrijedne oko 25 milijuna kuna. Tu je i dogradnja vrtićke zgrade, investicija teška 2,5 milijuna kuna. Investira se u novo reciklažno dvorište, cjelovitu rekonstrukciju i nadogradnju sustava aglomeracije, tu su i  projekt rekonstrukcije bivšeg kina i Doma kulture koji se prenamjenjuje u suvremeni multimedijalni centar…

Tomislav Klarić: Peti mandat na čelu Bakra – ‘Poštovanje, ljubav, ponos i zahvalnost..’

Tomislav Klarić, također u petom mandatu, dugogodišnji je gradonačelnik Bakra. Rođen 31. ožujka 1964. do 2005. godine bio je zaposlen u Hrvatskim željeznicama, kao šef kolodvora. Član HDZ-a je od siječnja, 1990. te je jedan od osnivača stranke u Bakarskom kraju. Na izvanrednim izborima 2001. postaje potpredsjednik, a 2004. preuzima dužnost Predsjednika Gradskog vijeća. Od redovitih višestranačkih izbora 2005. profesionalno obavlja dužnost gradonačelnika, a po raspuštanju predstavničkog tijela 2006., i pomoćnika povjerenika Vlade Republike Hrvatske za Grad Bakar. Nakon ponovljenih višestranačkih izbora iste godine te na redovnim lokalnim izborima 2009., 2013., 2017. i 2021. ponovno je u prvom krugu, izabran za gradonačelnika, na nedavnim izborima sa 60,43 posto glasova.

-Svatko tko je i jednom došao u Bakar spustio se na njegove obale i čuo šum njegovih izvora iz Bakra je mogao ponijeti samo osjećaj divljenja i poštovanja prema tom predivnom kutku Hrvatske u kojem doslovno svaki kamen priča o prohujalim stoljećima i to pričama kojih ima toliko da nikada neće biti ispričane do kraja. Sve one govore o životu ljudi koji na njemu s njim i od njega žive i to neprestano od pamtivijeka. I u meni je taj isti osjećaj, kako poštovanja, tako i ljubavi prema zavičaju, isprepleten ponosom što imam čast sa svojim prijateljima utkati jedan mali dio naših života u to vrelo Hrvatske prošlosti. Graditi ga, obnavljati, voditi ga i istovremeno ostvarivati svoju viziju budućnosti nije samo čast već i poseban osjećaj neizmjerne zahvalnosti koji se ničim ne može opisati. Kroz protekle godine učinili smo doista čudo. Mnogi se veći gradovi u Hrvatskoj ne mogu mjeriti s nama.

Moj prvi izvorni Proračun bio je kojih 15-stak milijuna kuna, danas je on 116 milijuna. Nad Gradom se uzdizao 260-metarski dimnjak Koksare, a tlo je bilo zagađeno koksnim katranom. Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu, bila je na umoru. Zona sumraka kako su je tada zvali nije imala niti jave rasvjete, nepripremljena za sve što smo planirali u njoj napraviti, sa svega nekoliko poslovnih subjekata na izdisaju. Čitava naselja bila su bez vodovodne mreže, poneka i bez osnovne infrastrukture, Frankopanski kaštel s oronulim zidovima i urušenim krovištem, čitava bakarska obala vapila je obnovom, mogao bih dugo nabrajati. U svega nekoliko godina pokrenuli smo investicijski zamah koji sve ove godine do danas nije zastao niti trenutka. Zonu smo pretvorili u najveću i najopremljeniju u RH, s preko 200 poslovnih subjekata i 5000 zaposlenih, a to je tek početak. I danas se u njoj gradi na sve strane, u samom Bakru obnovljena je obala, izgrađena ljetna pozornica, gradski vrt, spomenik Domovinskom ratu, sportska dvorana. Srušen je dimnjak i saniran teren, izgrađena Gradska knjižnica, dva dječja vrtića dvije sportske dvorane, obnovljeno 12 crkava, škola. Izgrađeno preko 20 kilometara vodovoda, novih cesta, kanalizacije, nove ambulante, obnovljeno 7 domova kulture, osnovana turistička zajednica, komunalno društvo, nova groblja, javna rasvjeta. Svi mogu koristiti besplatni gradski prijevoz, besplatne su  i radne bilježnice, logoped i pedijatar. Izgrađen je novi vatrogasni dom. Grad nema prireza, a komunalna naknada za stanovništvo je među najmanjima. Dugo bih još ovako mogao nabrajati, no u jedno sam siguran. Mogli smo napraviti puno više, nažalost birokratske zavrzlame, dugotrajnost priprema projekta i rješavanja papirnatih problema, kočnice su još bržem razvoju i izgradnji kojeg svim srcem želim.

Ipak, ponosim se doslovno svime, teško je opisati osjećaj koji je u meni kad parkiram vozilo ispred Gradske knjižnice, vrtića ili Školske dvorane u Hreljinu, vatrogasnog doma Škrljevo ili primjerice, dok prolazim nekim našim gradilištem, spoznaja da je u svako od njih ugrađen dio mene, dio mojih promišljanja, želja, nadanja i strepnje, ne znam je li to tek ponos ili zadovoljstvo ili naprosto strast u kojoj uživam svakog trena i koja se ne može ničim mjeriti. Kad imate dugačak popis od više desetina projekta koje ste odradili, teško je neke izdvojiti. No, kad sagledam naše strateške ciljeve od prvog dana preuzimanja vlasti u Bakru tada je to svakako Industrijska zona na Kukuljanovu i Škrljevu. Neprestanim ulaganjem u gospodarstvo, izgradnjom Zone i njenim širenjem stvorili smo siguran i što je najvažnije „svoj“ neiscrpan izvor sredstava.  Time smo osigurali ne samo velik broj radnih mjesta, već i svojevrsnu financijsku stabilnost koja nam omogućava neprestanu realizaciju svega što smo obećali našim sugrađanima. Drugi značajan segment je izgradnja kako dječjih vrtića, tako i obnova i proširenje kapaciteta škola primjerice Škola Hreljin s novom dvoranom, igralištem i učionicama. Treći je izgradnja vodovodne mreže do svakog domaćinstva na području Grada, obnova cesta, novog vatrogasnog doma, kompletna rekonstrukcija javne rasvjete i izgradnja sve ostale infrastrukture, uza sve to vezan je i kontinuitet stvaranja sve boljih uvjeta za rad i život svih naših građana. U novom mandatu kao prioritete izdvajam izgradnju kanalizacijskog kolektora i uređaja za pročišćavanje u Bakru s dugim ispustom, izgradnju obale, valobrana i pontonske šetnice na moru, pokretanje cjelovite obnove Bakra, ali i još najmanje 1000 novih radnih mjesta u Industrijskoj zoni Bakar i popunjavanje novih 400 tisuća kvadrata zemljišta novim halama i gospodarskim subjektima. To je ono što ćemo, siguran sam, ispuniti, ali to nije sve jer mi za Bakar i sva naša naselja već sada imamo  desetke što gotovih projekta što njih u pripremi. U njima je i velika Športska dvorana s bazenima i poslovnim prostorima, Marohnićeva kuća, Dom kulture na Krasici, izgradnja infrastrukture i pokretanje nove poslovne zone Lunga na Hreljinu, igrališta Hroljevo, Lonja ili Borac…- nabraja nam gradonačelnik Bakra.

Tonka Ivčević: 16 godina na čelu Komiže –’Važan je čovjek…’

Tonka Ivčević već punih 16 godina vlada Komižom. Rođena je 21.lipnja 1973. u Splitu, gdje i diplomira poslovno upravljanje na Ekonomskom fakultetu. Profesionalnu karijeru započinje kao službenica u knjigovodstvenom servisu. Godine 2002. postaje direktorica Nautičkog centra Komiža d.o.o. Dužnost gradonačelnice preuzima 2005. godine, a obnašala je i dužnost zastupnice Hrvatskog sabora. Peti mandat polučila je u prvom krugu izbora 2021. sa osvojenih 50,85 posto glasova. Članica je SDP-a.

-Iznimna mi je čast i zadovoljstvo znati da vas građani ponovno biraju i podržavaju i poslije toliko godina. To je potvrda da ste nešto dobro napravili. U mom poslu važan je čovjek, moj ured uvijek je otvoren i uvijek sam spremna svakoga saslušat i pružiti pomoć što mislim da je ključ uspjeha. Brojni su projekti koje sam s svojim timom ostvarila, veći i manji, a u centru svakog bio je javni interes i poboljšanje kvalitete života u našem malom gradu. Postali smo Grad koji je u top 10 gradova po brojnim pokazateljima koje su analizirali na portalu gradonačelnik.hr. Grad smo koji ima jednu od najboljih pronatalitetnih politika u Hrvatskoj, grad koji svakom redovnom studentu isplaćuje stipendije, koji ulaže u unapređenje stanovanja i zajednice, u vatrogastvo, peti smo po povlačenju sredstava iz EU fondova, da svakako imam razloga za zadovoljstvo. Najdraži projekt mi je uređenje dječjeg vrtića Komiža kojim smo ostvarili mogućnost cjelodnevnog boravka djece u vrtiću, koji je upravo završen, mnogo smo uložili u vodoopskrbni sustav jer malo je poznato da otok Vis ima vlastite izvore vode i da je do 2007. svake sezone, zbog dolaska većeg broja turista imao redukcije vode u noćnim satima. Taj problem je riješen i dalje se radi na unapređenju sustava. Unaprijeđen je i kanalizacijski sustav, ugrađen novi podmorski ispust i započela je gradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, zatvoreno je odlagalište otpada, postavljeni s podzemni kontejneri za zbrinjavanje otpada, sanirana sva divlja odlagališta. Uređeni su svi javni objekti  kaštel Komuna, kulturni centar Ivan Vitić, koncertna i kino dvorana Spomen doma, dnevni boravak za starije i nemoćne osobe Bašta, uređena je palača Zanchi. Potpuno je uređena “duša” grada, naš dnevni boravak – Riva u Komiži- kazuje nam Ivčević. Trenutno se radi na projektu uređenja Centra za posjetitelje Modra špilja na otoku Biševu za koji su sredstva dobili iz EU fondova. Konkretno, radi se o kompleksnom projektu u okviru kojega će bit uređena stara škola i izgrađen aneks u budući Centar za posjetitelje, uređuju se tematske staze, vojni tuneli, nabava električnih vozila…. Usvojili su i strategiju razvoja grada Komiže te vrlo ambiciozno kreću dalje u pripremu novih razvojnih projekata i ostvarenju postavljenih ciljeva.

Milorad Batinić: Peti mandat na čelu Ivanca osvojio kao nezavisni kandidat

Milorad Batinić na čelu Ivanca je od 2005., a svoj  peti mandat osvaja kao nezavisni u drugom krugu izbora 2021. sa 58,62 posto glasova. Rođen je 7. rujna 1957. u Varaždinu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 1991 do 2005. radi u Hrvatskim šumama na radnom mjestu tehničkog rukovoditelja, potom i upravitelja Šumarije Ivanec, a od 2011. do 2015. bio je i potpredsjednik Sabora RH.

-Toliko godina na čelu Grada isčitava povjerenje građana u način vođenja Ivancem, u mene osobno, u smjer u kojem Ivanec ide, prije svega to shvaćam i kao veliku odgovornost. Budući da je Hrvatska izrazito centralizirana država, postoji niz ograničenja u dostupnosti, i nacionalnih fondova, pa i europskih sredstava, a obzirom da smo tek 2018. uspjeli dobiti i određena fiskalna izravnanja, znači sredstva da možemo prodisati, mislim da mogu biti zadovoljan, jer izvukli smo maksimum iz svega skupa. Praktički upravljate administrativnim područjem, a nemate nadležnost nad školstvom, zdravstvom, županijskim cestama… Ipak, svime onim što je pod nadležnosti Grada sam s učinjenim zadovoljan. Nemam posebno za čim žaliti, osim nad onim nad čim nemamo utjecaja, konkretno mi smo formirali poslovnu i industrijsku zonu, i morali kompletno zemljište otkupiti kod privatnih vlasnika, dok su neke druge sredine teren dobivale od države, koja nam nije omogućila ni kreditno zaduženje za komunalno opremanje zona.  Prije fiskalnog izravnanja, naši su prihodi po glavi stanovnika bili negdje na 52-53 posto prihoda per capita u RH. A imamo indeks razvijenosti-šest, što je debelo iznad prosjeka. S malo novaca uspjeli smo napraviti puno, a još bi i više da je država bila fleksibilnija. U 2005. me zatekao u Ivancu val stečajeva, gospodarske poteškoće, stopa nezaposlenosti između 13 i 15 posto, tada smo krenuli sa formiranjem poslovne i industrijske zone, i to se pokazalo jako dobrim. Tu sada radi preko 1.200 ljudi, to su novoosnovana i novoformirana radna mjesta. Dali smo niz pogodnosti poduzetnicima. Tu je i ravnomjeran razvoj svih naselja, stvaranje društvene, komunalne infrastrukture, i ono što smo krenuli i što će nam svakako biti prioritet to su politike za mlade, primjerice poticaje za stambeno zbrinjavanje koristi 59 mladih obitelji, što je doista veliki broj s obzirom na broj stanovnika. Pred nama je i dogradnja gradskog vrtića u Ivancu, ali i gradnja novog vrtića u jednom prigradskom naselju, zbog povećanja broja mališana predškolaca koji pohađaju vrtić. Uz potporu županije nadamo se i dogradnji škole, tu je i nova era urbane izgradnje, cilj je aktivirati dva urbana područja za poslovnu, stambeno- poslovnu i individualnu izgradnju jer Ivanec je za gradnju postao preuzak. Kreće i najveći projekt u povijesti Ivanca, Aglomeracija vrijedna 216 milijuna kuna- naglašava gradonačelnik Ivanca.

Marijan Škvarić: Novi mandat na čelu Lepoglave uz moto ‘Djela, a ne riječi’

Dugogodišnji gradonačelnik Lepoglave je pak diplomirani inženjer drvne tehnologije, Marijan Škvarić. Rođen 11.12.1962. nakon fakulteta je radio u tada snažnoj Lepi d.o.o. U sedmom sazivu Hrvatskog sabora bio je i zastupnik iz redova HNS-a. Na lokalnim izborima pobijedio je u pet navrata, posljednji put 2021. gdje je u drugom krugu slavio s 55,61 posto osvojenih glasova.

-Zahvaljujem se svim svojim sugrađanima što su mi dali priliku da vodim svoj grad i u petom mandatu. Ponosan sam što mogu biti dio sveukupnog razvoja kojeg smo postigli u ovih 16 godina. Sve se je to napravilo jer su garancija vrijedni ljudi grada sa mnom kao gradonačelnikom koji sam bez afera, lider koji ima političkog iskustva, znanje iz 20 godina rada u realnom sektoru, stručnost i entuzijazam. Čovjek sam koji poznaje gradski sustav i način oblikovanja konkretne gradske političke inicijative. Znam točno što grad može, a što ne, sve te projekte provodim osobno uz još 9 zaposlenih u gradskoj upravi u gradu sa 8300 stanovnika. U mom radu se držim mota: Djela, a ne riječi”. Naravno da sam zadovoljan učinjenim u cjelokupnom razvoju grada. Za vrijeme mojih mandata grad je postao komunalno uređeniji, gospodarski razvijeniji  i društveno bogatiji. Naslijeđeni proračun na početku mandata 2005. iznosio je– 6 milijuna kuna, a realizirani proračun 2020.- 37 milijuna kuna. što je povećanje 9 puta. Vrijednost imovine 2005. godine bila je 7 milijuna kuna, 2020.- 140 milijuna kuna, to je povećanje 18 puta. Investicije su se realizirale najviše kroz komunalnu infrastrukturu – ceste, javna rasvjeta, nogostupi, uređenje javnih površina, izgradnja kanalizacije – uloženo je više za moga mandata nego u prethodnih pola stoljeća. Osnovali smo poduzetničku zonu i stvorili temelje za gospodarski razvoj, poljoprivredu i turizam. Osigurali smo dobre temelje za društveni razvoj preko ulaganje u sport, vatrogascima i udrugama civilnog društva za što se ulaže preko 15 posto gradskog proračuna. Lepoglava većinom spada u ruralno područje i ima status brdsko planinskog područja tako da imamo specifične situacije koji drugi nemaju a traže velike investicije- npr. klizišta. Ono što bih posebno istaknuo su neriješeni imovinsko pravni odnosi jer u gradu 50 posto javnih površina i zgrada su u državnom vlasništvu i to u samom centru naselja. To blokira daljnji razvoj u svim segmentima. Drugi problem je prometna povezanost i javni prijevoz– izgradnja brze ceste Varaždin – Lepoglava još je samo u planovima, a željezničke i autobusne veze ne odgovaraju potrebama. Naročito bih istaknuo korištenje EU fondova – proveli smo preko 40 projekata vrijednosti preko 100 milijuna kuna. Lepoglava je prije bila poznata kao grad u kojem je najveći zatvor, a danas temeljem bogate povijesno kulturne baštine je na listi UNESCO-a. Provodimo ulaganje u zelenu i digitalnu agendu. Financirali smo energetsku obnovu kuća i javnih objekata, postavljali solarne panele i dizalice topline, nabavili desetak električnih bicikla, sudjelovali u kupnji pokretnog reciklažnog dvorišta, kontejnera i kanti za odvajanje otpada. Kao najvažniji projekt bih naveo izgradnju dva dječja vrtića čime smo omogućili da nema više liste čekanja. Dolaze nam novi izazovi, uz aglomeraciju, osigurati da ljudi u našem gradu imaju mogućnosti osigurati radno mjesto i „krov nad glavom“- tvrdi Škvarić. Tu su i provođenja potpora gospodarstvenicima, omogućavanja samozapošljavanja, izgradnja stanova po POS modelu i bespovratne potpore za kupnju stanova i kuća –  to su programi koji će, naglašava, u konačnici doprinijeti ostanku prije svega mladih ljudi i obitelji u gradu i postići cilj da grad bude po mjeri svih građana.

Mirko Duspara: 20 godina na čelu Slavonskog Broda – ‘Potrebe građana prioritet su svakog radnog dana’

Mirko Duspara, od 2005. na čelu je Slavonskog Broda. Rođen 21. kolovoza 1961. po zanimanju specijalist anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja, kao dragovoljac prošao je niz hrvatskih ratišta. Peti mandat osvaja na lokalnim izborima 2021. na kojima je u drugom krugu dobio 52,28 posto glasova.

-Gradonačelnička je funkcija prije svega odgovornost prema građanima koji su mi iskazali svoje povjerenje pa su mi njihove potrebe prioritet svakog radnog dana. Sretan sam kada vidim realizirane projekte u koje smo utkali trud, rad i mnogo vremena. Promatrajući sve ono što sam napravio za Slavonski Brod pruža mi osjećaj zadovoljstva, a pogotovo kada vidim zadovoljna lica sugrađana.  Zadovoljan sam u onoj mjeri koliko su zadovoljni i moji građani, a s obzirom da sam već dugo godina gradonačelnik i da je preda mnom peti uzastopni mandat, volja građana, odnosno birača dokaz je da sam radio dobro.  Sigurno bih bio puno zadovoljniji da nisu postojale određene opstrukcije mene kao nezavisnog kandidata koje su me nerijetko sprječavale u ostvarenju određenih projekata. Da nije spomenutih opstrukcija, zadovoljniji bi bio i ja, ali i građani Slavonskog Broda koji također „plaćaju cijenu“ politizacije projekata koji im trebaju osigurati osnovne životne potrebe kao što su vodovod i kanalizacija. Uvijek sam se tijekom obnašanja gradonačelničke funkcije trudio ostvariti što je više moguće projekata i smatram kako eventualnih većih propusta u vezi realizacije projekata nije bilo. Možemo jedino govoriti o tome je li neki projekt trebalo odraditi ranije ili ne, a novi mandat koji je preda mnom omogućava mi konačnu realizaciju postojećih i novih projekata. Najviše se ponosim jedinstvenim demografskim mjerama u Republici Hrvatskoj koje provodi Grad Slavonski Brod. Prvi smo grad u Hrvatskoj koji svoj prvorođenoj djeci u obitelji osigurava vrijednu opremu za novorođenče u vrijednosti 5.000 kuna. Sva rođena djeca imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu, a uz to imaju pravo i na božićnicu. Osim novorođenčadi, posvetili smo se i rješavanju stambenog pitanja za mlade obitelji koje imaju mogućnost ostvarenja prava građenja obiteljske kuće na gradskom građevinskom zemljištu. Mladi, naime, mogu zakupiti gradsko zemljište na 99 godina što plaćaju oko 100 kuna mjesečno, a nakon 10 godina zemljište mogu otkupiti pri čemu im se dotadašnja uplaćena najamnina uključuje u otkupnu cijenu zemljišta. Izgradili smo i stanove za mlade obitelji. Posebno se ponosim i uspješno završenim pravnim bitkama zahvaljujući kojima sam sačuvao vrijednu gradsku imovinu. Naime, dolaskom na mjesto gradonačelnika zatekla me presuda prema kojoj Grad treba ostati bez svoje imovine na odmaralištima u Korčuli i u Starom Gradu te vrijednih nekretnina u samom gradu Slavonskom Brodu. Pravna bitka trajala je čak 25 godina, ali nismo odustajali te smo uspješno sačuvali ono što građanima Slavonskog Broda pripada. Upravo mi je taj slučaj motivacija i podsjetnik da nikada ne treba odustati. Ako bih baš morao izdvajati neke projekte koji su na poseban način obilježili moje vođenje Slavonskog Broda, onda bi to bile već spomenute demografske mjere, obnova i nadogradnja osnovnih škola, pet novoizgrađenih dječjih vrtića, obnovljeni svi postojeći dječji vrtići, velika su sredstva uložena u sportsku infrastrukturu pa je tako najtrofejniji sport u Slavonskom Brodu, kajak, dobio novi suvremeni sportski objekt zahvaljujući kojemu će grad 2023. biti domaćin Europskog prvenstva u kajak-kanu maratonu. Veseli me i obnova Tvrđave Brod, simbola našega grada, koja će uskoro zasjati u novom sjaju s originalnim sadržajima koji će biti privlačni ne samo našim građanima, nego i posjetiteljima – tvrdi nam Duspara.

Željko Turk: Peti mandat na čelu Zaprešića

Željko Turk na čelu je Zaprešića od 2006. Rođen 25. ožujka 1962. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Radnu karijeru započinje u Regeneraciji, a 1991. kreće u poduzetničke vode, osniva privatnu tvrtku za proizvodnju i promet tekstilom, koja i danas posluje uspješno. Njegovim angažmanom, u suradnji s Udruženjem obrtnika, pokrenut je sada tradicionalni Sajam gospodarstva. Obnašao je dužnost i saborskog zastupnika. Osnutkom Grada Zaprešića, član je Gradskog poglavarstva, bio je i zamjenik gradonačelnika. Do petog mandata na poziciji gradonačelnika dolazi u drugom krugu izbora 2021.

Prema Državnom zavodu za statistiku Zaprešić je 5. grad u Hrvatskoj po prirodnom prirastu stanovništva. Upravo zato najveći dio proračuna ulaže u djecu i mlade te im stvara najbolje uvjete za rast, razvoj i učenje jer drže kako je svako ulaganje u njih i ulaganje u budućnost. Grad Zaprešić među boljim je gradovima po udjelu sredstava koji se iz proračuna izdvajaju za odgoj i obrazovanje što je ove godine  80 milijuna kuna odnosno čak 40 posto proračuna. Nalazi se među top pet hrvatskih gradova po broju visokoobrazovanih stanovnika (svaka 6,2 osoba) zbog čega je, uz još niz odlučujućih faktora, završio u samom finalu našeg izbora za najbolji grad u kategoriji kvalitete života, a utrku je vodio i za titulu „najpametnijeg“ među srednjim hrvatskim gradovima. Na području grada trenutno su aktivna brojna gradilišta, zbog kontinuiranog i kvalitetnog rada proteklih nekoliko godina. Od 2016. do 2021. Grad je za projekte u vrijednosti 789 milijuna kuna osigurao više od 540 milijuna bespovratnih europskih sredstava. Ključni projekt koji je spreman za apliciranje na natječaj EU je obnova Novih dvora. Projekt je to vrijedan 140 milijuna kuna i njime je planirana obnova svih objekata unutar vrijednog povijesnog kompleksa koji će uskoro postati generator budućeg razvoja gospodarstva i turizma. Tu su i izgradnja mosta preko Save, nove osnovne škole, modernog centra za kulturu, istočne obilaznice koja vodi do nove gospodarske zone koja će donijeti i nova radna mjesta… (Pero Livajić)