Nakon finalista u kategorijama gospodarstva, obrazovanja i demografije, te najboljih u utrci za titulu ‘Šampion EU fondova’, donosimo i finaliste u kategoriji svih kategorija – kvaliteti života. Sva tri prošlogodišnja pobjednika – Novigrad, Poreč i Dubrovnik, ove godine brane titulu, a u finalu su još Krk, Mali Lošinj, Novalja i Supetar (mali gradovi), Labin, Rovinj, Sveta Nedelja i Zaprešić (srednji), te Čakovec, Samobor, Varaždin i Zagreb (veliki gradovi).
Sudeći prema popisu gradova koji su ušli u završnicu izbora Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos za najbolje gradove po kvaliteti života, najbolje se živi u Istri. Od 15 gradova kandidata u završnici, četiri su iz Istarske županije, uključujući i lanjske pobjednike Poreč, u konkurenciji srednjih, te Novigrad među malim gradovima. I Dubrovnik, proglašen za najbolji veliki grad po kvaliteti života u 2018., ove godine brani titulu najboljeg grada za život. Uz sjedište Dubrovačko-neretvanske županije, u završnici izbora velikih gradova su i Samobor, Čakovec, Varaždin i Zagreb.
Kategorija izbora najboljih gradova po kvaliteti života prestižna je iz više razloga, među ostalim i stoga što smo u taj izbor, kroz ankete, uključili građane, njihove stavove i prioritete o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovim sredinama. Agencija Ispos napravila je istraživanje na uzorku od preko 1.000 građana koji su odgovorili na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, usporedili smo pokazatelje gradova po čak 26 različitih parametara i dobili poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
Kad je u pitanju ocjenjivanje gradova za kvalitetu života u njima, ono se od strane stručnoga žirija odvijalo prema devet kriterija. U grupi kriterija oslonjenih na proračune gradova su, među ostalim, budžetska izdvajanja za zaštitu okoliša, sport, kulturu i gospodarenje otpadom. Jedna od korištenih varijabli u ocjenjivanju gradova je i izdvajanje iz proračuna za subvencije gradskome prijevozu. Pritom se izračunavao omjer subvencioniranja cijena prijevoza i ukupnih rashoda proračuna.
U grupi ‘neproračunskih’ kriterija za ocjenjivanje kvalitete života u gradovima su, među ostalim, vitalni i indeksi općeg kretanja i starenja stanovništva. Vitalni indeks, navodi portal, izračunat je kao omjer broja rođenih u odnosu na broj umrlih u promatranoj godini, a u ocjenjivanju je korišten prosjek dostupnih vitalnih indeksa od 2011. do 2018..
Za razliku od potonjeg, sedmogodišnjeg mjerenja vitalnosti naših gradskih sredina, indeks općeg kretanja stanovništva promatran je od 2007. do 2017.. Indeks starenja bazira se na postotnom udjelu osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih do 19 godina.
Fo: Jakov Prkić/Cropix
Dubrovnik će titulu najboljeg grada po kvaliteti života pokušati, među ostalim, obraniti najvećim proračunskim izdvajanjem za kulturu među velikim gradovima. Čak 21 posto dubrovačkog gradskog budžeta odlazi za kulturne manifestacije, institucije i projekte.
Po proračunskom izdvajanju za zaštitu okoliša od 6,3 posto, Dubrovnik je jedan od vodećih među najvećim gradovima, a kvaliteti života u njima svakako doprinose zavidni pokazatelji prosječnog dohotka zaposlenih u tom gradu od 38 130 kuna, kao i omjeri zaposlenog osoblja u vrtićima i školama i djece koja ih pohađaju.
Čakovec je u lanjskom izboru najboljih gradova odnio nagradu za najbolju kvalitetu obrazovanja i demografskih mjera među velikim gradovima, a u najuži izbor za kvalitetu života, osim zavidnih pokazatelja obrazovno-demografske politike, plasirao se, među ostalim, na temelju efikasnosti rada gradske uprave koja je iskazana kroz proračunski prihod od tri milijuna i 531 tisuću kuna po zaposlenome u administraciji. Uz to, sjedište Međimurje županije unutar tri je najbolja velika grada po vitalnome te indeksima starenja i općeg kretanja stanovništva.
Objedinivši natprosječne pokazatelje u gospodarstvu, obrazovanju, demografskim mjerama i efikasnosti gradske uprave, Samobor se drugu godinu zaredom uvrstio u završnicu izbora najboljeg velikog grada po kvaliteti života. S prosječnim dohotkom po stanovniku od 41 tisuću kuna Samobor spada među tri najbolja među velikim gradovima po dohodovnom kriteriju, a i s proračunskim prihodom od tri milijuna kuna po zaposlenome u gradskoj administracija spada među tri najefikasnije gradske uprave u ovoj konkurenciji.
I Varaždin i Zagreb ponovili su ulazak u samu završnicu izbora najboljih velikih gradova po kvaliteti života. Sjedište Varaždinske županije lani je izborilo naslov najboljeg grada za gospodarstvo u zemlji, a osim iznimnih ekonomskih pokazatelja, poput dohotka po stanovniku od 37 886 kuna, istaknulo je kandidaturu za naslov u kategoriji kvalitete života, među ostalim, proračunskim izdvajanjem za zaštitu okoliša od blizu 50 posto gradskog budžeta i fiskalnim pomaganjem sportu koji doseže 15 posto proračuna.
Zagreb je ‘broj jedan’ među velikim gradovima, među ostalim, po prosječnome dohotku po stanovniku (44 733 kuna) i efikasnosti gradske uprave, iskazane kroz podatak o tri milijuna i 574 tisuće kuna proračunskih prihoda po zaposlenome u gradskoj administraciji. Glavni grad je među tri najbolja velika prema kriterijima izvornih prihoda proračuna, bruto plaće zaposlenih, udjela poreznih prihoda u proračunu te udjela subvencija za gradski prijevoz u proračunu grada.
Fo: Jakov Prkić/Cropix
Poreč će drugi naslov vodećeg srednjeg grada u kvaliteti života pokušati, među ostalim, osvojiti najboljim pokazateljima zaposlenosti i najmanjom nezaposlenošću u ovoj konkurenciji. Među tri je najbolja srednja grada po izdvajanjima za sport (deset posto gradskog proračuna), te u ‘top 5’ po proračunskim udjelima osiguranima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade.
Trenutnome laureatu među srednjim gradovima konkuriraju dva kandidata iz prošlogodišnje završnice, Labin i Rovinj. Labin je najbolji srednji grad po visini proračunskih izdvajanja za sport (16 posto), a među pet je najboljih, među ostalim, po broju visokoobrazovanih građana. Rovinj je među tri najbolja srednja grada prema prosječnome dohotku stanovnika (39 438 kuna), prosječnoj zaposlenosti i razvoju obrta, s pokazateljem od 33 obrtnika na tisuću stanovnika.
Fo: Jakov Prkić/Cropix
Sveta Nedelja, lani pobjednik u konkurenciji srednjeg grada za gospodarstvo, ušla je u završnicu izbora za najbolji grad po kvaliteti života, osim ekonomskih pokazatelja kao što je 43 803 kune prosječnog osobnog dohotka stanovnika (najbolja među srednjim gradovima), i zahvaljujući visini porodiljnih naknada, subvencioniranju gradskog prijevoza i pokazateljima općeg kretanja stanovništva, prema kojim je kriterijima u vrhu ljestvice srednjih gradova.
Ove godine Zagrebačka županija, uz Svetu Nedelju, ima još jednog predstavnika u završnici izbora najboljih gradova za prestižnoj konkurenciji kvalitete života. Riječ je o Zaprešiću koji je među tri ili pet najboljih srednjih grada po svim važnijim ekonomskim i kriterijima obrazovanja i demografske politike. U ‘top 3’ Zaprešić je, među ostalim, po kriteriju efikasnosti gradske uprave, s proračunskim prihodom od tri milijuna kuna po zaposlenome u lokalnoj administraciji.
Fo: Jakov Prkić/Cropix
Novigradu Istarskome, lanjskom pobjedniku u konkurenciji za najbolji mali grad po kvaliteti života, ove godine u završnici izbora konkurenciju čine Supetar, Novalja, Mali Lošinj i Krk.
Riječ je o gradićima koji su po svim najbitnijim gospodarskim, obrazovnim i demografskim među deset najboljih malih sredina u zemlji. Ktome, Mali Lošinj, Novalja, Novigrad Istarski i Krk nemaju prireza, a Novigrad i Mali Lošinj ni dugova.
Supetar se, među ostalim, u završnicu izbora probio razvijenim obrtništvom, u tom otočkom gradiću registrirana su 52 obrtnika na 1000 stanovnika.
Čak su četiri gradića u završnici izbora Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos za kvalitetu života otočka, što je podstrek proklamiranoj politici središnje države i dijela županija da se život na hrvatskim otocima učini što lakšim i ugodnijima kako bi se spriječilo daljnje iseljavanje. Moguća nagrada za najbolji mali grad nekome od nominiranih ‘otočkih’ kandidata svakako će pridonijeti popularizaciji života na otoku. (Vedran Marjanović/Jutarnji list, Marija Pulić Drljača/gradonačelnik.hr)