Dubrovnik, Poreč i Rab su najbolji gradovi za život u zemlji, Samobor je ostvario najveći napredak – evo tko su pobjednici ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad

Najbolji gradovi za gospodarstvo su Varaždin, Sveta Nedelja I Rab, za demografiju I mlade Vukovar, Umag I Cres, a najbolji gradovi za život su Dubrovnik, Poreč I Rab. Najveći napredak u proteklih godinu dana na polju kvalitete života ostvario je Samobor, a EU fondove je najuspješnije koristio Grad Zagreb. Najpametniji grad u zemlji je Dubrovnik, a najnapredniji na polju zaštite okoliša I gospodarenja otpadom, pobjednik Eco City kategorije – Koprivnica.

 Šesti veliki izbor za Najbolji grad kojega organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos završen je u srijedu svečanim proglašenjem i dodjelom nagrada u Hotelu Esplanada u Zagrebu. Na istom događaju proglašeni su i pobjednici izbora za Najbolji županijski EU projekt, a uz predsjednika Udruge gradova Željka Turka i predsjednika Hrvatske zajednice županija Danijela Marušića, svečanosti su nazočili i nagrade dodijelili i premijer Andrej Plenković, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić te ministar financija Marko Primorac.

Za razliku od izbora za Najbolji grad u protekle dvije godine, kada je pobjedničku titulu obranilo čak šest gradova, ove godine titulu najboljega uspjeli su u svojim kategorijama zadržati samo Vukovar, koji je tako i nadalje najbolji veliki grad za demografiju I obrazovanje te Rab kao najbolji mali grad za život u zemlji. Rab je, uz Dubrovnik, jedini grad koji je ove godine pobijedio u dvije kategorije. Osim što je najbolji grad za život,  ove je godine osvojio i titulu najboljeg malog grada za gospodarstvo. Dubrovnik je, pak, nakon nekoliko godina u finalu, ponovo osvojio titulu najboljeg velikog grada za život te naslov najpametnijeg grada u zemlji.

Uz Dubrovnik, najbolji gradovi za život u zemlji su Poreč u kategoriji srednjih, te Rab u kategoriji malih gradova.

 

 

Vukovar je drugu godinu zaredom pobijedio I obranio titulu najboljeg grada za demografiju I obrazovanje, a svojim ulaganjima u obitelj, djecu I mlade te nadstandardima na polju odgoja I obrazovanja titulu najboljeg grada ponovo su zaslužili Umag u kategoriji srednjih te Cres u kategoriji malih gradova.

 

Nakon tri godine u finalu, Grad Varaždin ove je godine pobijedio u kategoriji gospodarstvo, u kategoriji srednjih gradova Sveta Nedelja je, nakon prošlogodišnje stanke, osvojila čak peti naslov najboljeg grada za gospodarstvo zaredom. U kategoriji malih gradova, titula ove godine ide u Rab.

 

 

U našoj najmlađoj kategoriji, ‘najveći napredak’, pobjeda ove godine ide u Samobor koji je, pokazuju brojke i rezultati sabrani u čitav niz parametara, u proteklih godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života građana. Pobjedničku plaketu gradonačelnici Petri Škrobot je uručila Svetlana Tešić, voditeljica projekta Mayors of Europe u Bruxellesu.

 

 

Titulu ‘šampiona EU fondova’ ove je godine osvojio Grad Zagreb. Ova kategorija je, za razliku od prethodnih, jedinstvena i tu gradove nismo dijelili na velike, srednje i male već se svi natječu zajedno. Uz Zagreb, u finalu su ove godine bili Petrinja, Osijek, Slavonski Brod i Rijeka.

Uz to što je najbolji za život, svojim pametnim rješenjima i praksama Grad Dubrovnik ove je godine izborio i naslov najpametnijeg grada u zemlji. I ova je kategorija ove godine jedinstvena, a pobjednika je temeljem pristiglih prijava gradova birao žiri. U finale su, uz Dubrovnik, ušli Kastav, Rijeka, Sveta Nedelja i Varaždin.

‘Hrvatski Kopenhagen’, Grad Koprivnica, slavi pak još jednu titulu najboljeg grada u Eco City kategoriji koju su osvojili I u našem izboru 2018. Godine.

I ovo je jedinstvena kategorija a za nagradu su se borili Krk, Osijek, Trogir i Vinkovci Kojima je ovo prvi ulazak u finale u izboru za Najbolji grad. (M.P.D.)

[vt_box]

Evo tko se sve uspio plasirati u finale 6. izbora za Najbolji grad

U finale šestog izbora za Najbolji grad plasiralo se čak 55 gradova.

U konkurenciji za najbolji veliki grad u kategoriji kvalitete života bili su Dubrovnik, Pula, Samobor, Varaždin i Zagreb. U istoj kategoriji, ali u konkurenciji srednjih gradova borili su se Kastav, Opatija, Poreč, Rovinj i Sveta Nedjelja, a za naslov najboljeg malog grada za život  Biograd na Moru, Hvar, Krk, Novalja i Rab..
Pri rangiranju gradova u kvaliteti života u obzir su, među ostalim, uzeti proračunska izdvajanja gradova za unaprijeđenje stanovanja, sport, kulturu i zaštitu okoliša. Uz to, analizirani su podaci o indeksima općeg kretanja stanovništva i starenja u gradovima.

Za najbolji veliki grad u kategoriji Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi konkurirali su Čakovec, Pazin, Sisak, Velika Gorica i Vukovar koji je obranio naslov najboljeg iz 2022.. U najužem izboru za najbolji srednji grad u ovoj kategoriji su bili prošlogodišnji pobjednik Labin, Poreč, Rovinj, Umag i Vrbovec, dok su u konkurenciji malih gradova završnicu izborili Buje, Cres, Crikvenica (pobjednik za 2022.), Komiža i Krk.
U izračun pokazatelja o kvaliteti obrazovanja te dosezima u demografskoj, socijalnoj i politici za mlade u gradovima uzeti su, među ostalim, podaci o pedagoškom standardu u vrtićima i školama te proračunskim izdvajanjima za stipendije i školarine.

I ove godine konkurencija u ekonomskoj kategoriji izbora najboljih  gradova izrazito je jaka. Kod velikih, u završnici izbora su Koprivnica, Krapina, Pula, Samobor, koji je u ovome izboru trijumfirao lani, i Varaždin. Za najbolji srednji grad po ekonomskim kriterijima konkurirali su Kastav, Opatija (lanjski pobjednik), Poreč, Rovinj i Sveta Nedjelja, dok su u završnici istovrsnog izbora malih gradova Cres, Hvar, koji je branio naslov iz 2022., Krk, Nin i Rab.
Gospodarski pokazatelji gradova uvršteni u rangiranje najboljih gradova su, među ostalim, prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, pokrivenost ukupnih gradskih rashoda prihodima, stopa prireza i efikasnost gradske uprave.

Kategorija ‘najveći napredka’ je jedinstvena, analizirao se i uspoređivao napredak koji su gradovi napravili u proteklih godinu dana na polju kvalitete života, a uz Samobor koji je pobijedio, najbolje rezultate pokazali Duga Resa, Našice, Metković i Solin. [/vt_box]

[vt_box]

Metodologija: Službeni podaci i brojke temelj su izbora za Najbolji grad

 Izbor najboljih hrvatskih gradova kojeg gradonačelnik.hr već šestu godinu zaredom provodi u suradnji s Hanza mediom i agencijom Ipsos prvi je izbor u Hrvatskoj u kojem se temeljem objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradovi. Ovo je izbor u kojem ne presuđuje dobar imidž i PR, čak niti izvrsni projekti i mjere koje su gradovi lansirali posljednjih godina, a kojih je zaista jako puno i kojima pokazuju da se reforme i pozitivne promjene itekako mogu pokrenuti i s lokalne razine, ne čekajući uvijek intervenciju i mjere s državne razine.

Temelj ovog izbora su brojke, službeni i javno dostupni podaci za trogodišnje razdoblje, ove godine to je razdoblje od 2020. Do 2022. Godine. Uvijek analiziramo trogodišnji period kako bi minimalizirali neuobičajena godišnja odstupanja i oscilacije. Kako bi izbor bio što vjerodostojniji, gradove smo podijelili i nagrade dodjeljujemo u tri kategorije – mali (do 10.000 stanovnika), srednji (10.000-35.000 stanovnika) i veliki gradovi (gradovi sjedišta županija i oni s preko 35.000 stanovnika).

  U pet kategorija – gospodarstvo, obrazovanje i mladi, kvaliteta života, EU fondovi i najveći napredak, nagrade dodjeljujemo temeljem proračunskih i javno dostupnih službenih podataka. Uz to, temeljem prijava samih gradova, njihovih dobrih praksi i projekata, stručni žiri bira najbolje na području zaštite okoliša i pametnog upravljanja – Eco i Smart City gradove.

  Izbor najboljih u ostalih pet kategorija temelji se, kao što smo naveli, na nizu  kriterija i relevantnih brojčanih pokazatelja – konsolidiranim podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, Indeksu razvijenosti koje objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja, te podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog  zavoda za zapošljavanje, koji su sofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirani i pretvoreni u indekse. Na taj način, po istim kriterijima, uspoređujemo gradove, rangiramo ih i dobivamo finaliste, odnosno pobjednike našeg velikog izbora.

U izboru najboljih gradova u kategoriji gospodarstvo tako su, primjerice, analizirani i uspoređeni pokazatelji – od prosječnog dohotka, stope siromaštva, nezaposlenosti, zaposlenosti, indeksa nezaduženosti, bruto plaća, izdvajanja samih gradova za gospodarstvo, itd… Kad je u pitanju izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, računa se na temelju izdvajanja za obrazovanje, za obitelj i djecu, stipendije, školarine, u obzir su uzeti i vrtićki standardi, itd… Nagradom svih nagrada može se, pak, smatrati ona u kategoriji Kvaliteta života i to zato što su direktan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspoređivani dali sami građani kroz istraživanje koje iz godine u godinu provodi Ipsos i u kojemu građani odgovaraju na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, uspoređujemo pokazatelje gradova po čak 30 različitih indikatora i dobivamo poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.

Najveći napredak računamo, pak, tako što uspoređujemo poredak gradova u kategoriji kvaliteta života u odnosu na godinu ranije, a u finale ulazi pet gradova koji su napravili najveći skok.

Što se, pak, tiče kategorije Prvak EU fondova, prilikom računanja ove nagrade korištena su dva pokazatelja. Zbrojene su sve direktne i indirektne pomoći EU-a za razdoblje od 2019. do 2021. godine, te je uzet njihov prosjek. Kao prvi pokazatelj ta vrijednost je prikazana per capita za pojedini grad, te je rangirana. Drugi pokazatelj je udio po zbroju svih povučenih sredstava (direktnih i indirektnih) za sve gradove, prikazanih kao udio u totalu povučenih svih sredstava pojedinog grada, što je onda rangirano. Na kraju se sa istim ponderom vrijednosti za oba pokazatelja uzeo prosjek dva navedena ranga, te ponovo odredio najuspješniji grad. Kao i uvijek, kada su analize uspješnosti gradova u korištenju EU fondova u pitanju, treba naglasiti da su kao baza korišteni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna, u kojima su vidljiva samo sredstva koja su povukli sami gradovi, a ne i njihova poduzeća i institucije. [/vt_box]