Najbolji grad

NAJBOLJI GRAD 2019.

Jastrebarsko ponovo u utrci za Eco-city nagradu, u finalu Belišće, Čakovec, Ludbreg i Koprivnica

U petak 4. listopada u Šibeniku proglašavamo pobjednike našeg velikog izbora za najbolji grad. Nakon četiri kategorije u kojima se pobjednik bira temeljem analiza i usporedbi brojčanih pokazatelja gradova, predstavljamo finaliste u kategoriji Eco-city, koji su ulazak u top 5 najboljih izborili svojim projektima, praksama i rješenjima na području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom

Od dvadeset kandidatura gradova pristiglih na natječaj Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos za nagradu najbolji ECO city, pripadajući ocjenjivački žiri u završnicu izbora uvrstio je nominacije Ludbrega, Koprivnice,  Belišća, Čakovca i Jastrebarskog.

Nagrada za najbolji ECO City, kao dio našeg velikog istraživanja o najboljim gradovima u šest kategorija, dodjeljuje se gradu koji je dosegnuo najbolje prakse i rješenje u svojevrsnom trojstvu brige za okoliš – gospodarenje otpadom, zelena energija i promet na ‘čisti pogon’.

Od gradova kandidata u ovome izboru tražilo se, među ostalim, informacije i podatke o strateškim gradskim dokumentima gospodarenja otpadom. Zatim o načinima i oblicima informiranja građana o važnosti raspolaganja otpadom i njegova zbrinjavanja. Od važnosti za ocjenjivanje kandidatura bila je i možebitna edukacija u školama o važnosti zelene energije i pravilnog gospodarenja otpadom.

Gradske politike gospodarenja otpadom ocjenjivački žiri raščlanio je, među ostalim, kroz analizu podataka o postotku stanovništva koje nema pristup spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, o broju reciklažnih dvorišta na području grada te načinu zbrinjavanja neodvojenog komunalnog otpada.
Kandidature gradova su ocjenjivane i s obzirom na možebitno korištenje ‘zelenog goriva’ u službenim automobilima i komunalnim vozilima. Kad je riječ o prometu, od važnosti su bili i podaci o uvođenju sustava javnih bicikala, elektro skutera i drugih prometala koje ne koriste pogon s emitiranjem štetnih plinova.

 Pozitivan prinos kandidaturama mogle su tako dati izgrađene i označene biciklističke staze u gradu.  U bodovanju su korišteni i podaci o broju punionica za električna vozila, ako postoje na području gradova.
Kada je u pitanju komunalna infrastruktura, kandidatura se mogla poduprijeti podacima o ugradnje energetski učinkovitih rješenja u javnu rasvjetu grada. Isto tako i podacima o primjeni energetski učinkovitih rješenja pri obnovi zgrada kojima gradovi upravljaju.

U obzir su uzeti i rezultati gradova kandidata u povlačenju novca iz EU fondova na područjima energetske učinkovitosti u zgradarstvu, toplinarstvu i upravljanju vodnom infrastrukturom. Od važnosti su i pripremljeni ili razvijeni projekti izgradnje energetskih potencijala na obnovljive izvore energije, kao što su solarne, hidro, vjetro ili geotermalne elektrane.

Konačno, gradovima je u pripadajućem javnom pozivu stavljena na raspolaganje mogućnost da kandidaturi prilože sažetak svojih projekata povezanih s energetskom održivošću, manjom potrošnjom energije ili gospodarenjem otpadom.
– Broj priloženih ‘eco city’ praksi i rješenja u kandidaturama gradova nije nevažan, kao ni, primjerice, njihova ukupna i pojedinačna financijska vrijednost.No, naglasak u našem odlučivanju bila je kvaliteta tih praksi i rješenja – ističu u ocjenjivačkom žiriju Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos za nagradu Eco City.

 Aduti Ludbrega za naslov ECO City grada za 2019., među ostalim, su dostupnost spremnika za odvojeno prikupljanje otpada svim građanima, osigurano reciklaženo dvorište sukladno broju stanovnika te odlaganje neodvojenog komunalnog otpada na obližnje sanacijsko odlagalište. Gotovo sto posto javne rasvjete u tom gradu u Varaždinskoj županiji je sustavu energetske učinkovitost kroz ugradnju LED i štednih svjetiljki.


Ludbregov primjer solarnog stabla i solarne klupe u središtu grada, prvi je takav u državi i jedan od prvih u zemljama okruženja.  Tamošnja gradska uprava upustila se i u osiguranje energije za široku uporabu dobivenu iz obnovljivih izvora.
– Planira se izgradnja dvije manje hidrocentrale na rijeci Bednji te nekoliko krovnih solarnih centrala na javnim zgradama. Isto tako, imamo u gradu poduzetnika koji planira izgradnju fotonaponskog solarnog ‘polja’ – navodi se u kandidaturi Ludbrega za nagradu ECO City. Sanacija odlagališta otpada Meka jedan je od projekata priloženih uz kandidaturu Ludbrega, riječ je o investiciji od 36 milijuna i 717 tisuća kuna, uz osigurano sufinanciranje Europske unije od 85 posto investicije.

Prošlogodišnji dobitnik nagrade ECO City, Jastrebarsko, ostvario je još 2011. cilj odvajanja i odlaganja miješanog komunalnog otpada u svim kućanstvima. Grad raspolaže reciklažnim dvorištima u skladu s veličinom i obvezama, a provodi organizirane informativne kampanje među građanima I u školama o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom.

U komunalnim poduzećima Jastrebarskog raspolažu s pet električnih automobila, a građanima je na raspolaganju 12 električnih bicikala uz naplatu. Na jaskanskom i području parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje ucrtano je čak osam biciklističkih staza ukupne duljine 250 kilometara.
– U području energetske učinkovitosti, Jastrebarsko će pristupiti zamjeni 3199 svjetiljki na ekološki prihvatljivu opremu u ukupnoj investiciji od 13 milijuna i 800 tisuća kuna – ističe se u kandidaturi ovog grada u Zagrebačkoj županiji, kojoj je priloženo, osim zamjene javne rasvjete, još 14 projekata vezanih za   energetsku održivost, manju potrošnju energiju i gospodarenje otpadom.

 Grad Čakovec je u utrku za nagradu ECO City ušao, među ostalim, osiguravši cijeloviti pristup spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada za sve građane, izgradivši dva reciklažna dvorišta i ugradivši LED svjetiljke u kompletnu gradsku rasvjetu.Od 44 zgrade pod upravom gradske administracije, u deset je izvršena energetska obnova.


Na čakovečkom području postoji 250 kilometara označenih biciklističkih staza, a komunalna poduzeća raspolažu hibridnim i vozilima na plin.
– Projekt ‘Kam se koje smeće meće’ provodi se u našem gradu od 2000., a rezultirao je smanjenjem količine otpada koji se stalno odlaže za 50 posto. Najveći dio otpada se reciklira i ponovo koristi – navodi čakovečka gradska uprava, prilažući kandidaturu jedan od svojih projekata. Ukupna vrijednost svih priloženih čakovečkih projekata je 30 milijuna kuna.

Svi stanovnici Koprivnice, prema kandidaturi gradske uprave, mogu odvojeno prikupljati otpad a na raspolaganju im je 90 zelenih otoka te 259 spremnika za odvojeno prikupljanje stakla, metala, tekstila, plastike i papira. Jedno reciklažno dvorište u gradu već je u funkciji, drugo je u izgradnji. Kad je u pitanju prijevoz na ‘čisti’ pogon, na području grada čak je osam punionica za električna vozila, koprivnička gradska uprava koristi pet električnih i dva hibridna vozila, a u javni prijevoz uvrštena su i dva mini autobusa.

– Dva potpuno električna autobusa koriste se za besplatni javni prijevoz. Komunalno poduzeće ima tri električna vozila za održavanje gradskih groblja I zelenih površina, a gradska regionalna energetska agencija REA Sjever jedno električno vozilo – navodi se u kandidaturi Koprivnice.
Iz europskih fondova sufinancira se šest koprivničkih projekata priloženih uz njezinu kandidaturu. Jedna od najvećih pripadajućih investicija je izgradnja spomenutog novog reciklažnog dvorišta u investiciji pet milijuna i 231 tisuću kuna.
Grad Belišće je jedini slavonski grad u užem izboru svih šest kategorija natječaja za najbolje hrvatske gradove, a u završnicu nagrade ECO City plasirao se, među ostalim, izgradnjom stacionarnog reciklažnog dvorišta s mogućnošću odvajanja čak 38 vrsta otpada. Svim građanima na raspolaganju je odvojeno zbrinjavanje otpada te odvoz glomaznog otpada po pozivu.

– Jedan smo od prvih gradova u Hrvatskoj koji je u cijelosti u svim svojim naseljima za javnu rasvjetu postavio energetski učinkovita LED rasvjetna tijela – ističe se u kandidaturi Belišća. Navode i kako je u četiri velika projekta energetske obnove na području grada dosada uložen 101 milijun kuna. Kad su u pitanju buduće investicije u tom gradu, u planu su, među ostalim, dvije eko toplane na biomasu.  I argumenti kandidature Belišća svjedoče da će borba za nagradu ECO City biti vrlo neizvjesna, a odgovor na pitanje tko je pobjednik valja pričekati do 4.listopada ove godine i proglašenja najboljih gradova u svim kategorijama na Danima regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku. (Vedran Marjanović/Jutarnji list)

Moglo bi vas zanimati

Zaposlenost raste, a gradovi dodatno povećavaju ulaganja u razvoj poduzetništva – evo kakva...

Bespovratnih 60,4 milijuna eura za rekonstrukciju i opremanje 12 škola

Dodijeljeno rekordnih 25,5 milijuna eura za sportsku infrastrukturu i velika međunarodna sportska natjecanja

Križevci: U četiri godine realizirani projekti vrijedni preko 74 milijuna eura