Nakon finalista u kategorijama obrazovanje i mladi te gospodarstvo, predstavljamo gradove koji se u ovogodišnjem izboru za Najbolji grad, kojeg Jutarnji list organizira u suradnji sa gradonačelnik.hr-om i agencijom Ipsos, bore za titulu ‘Šampiona EU fondova’. Pobjednike ćemo proglasiti na svečanoj dodjeli nagrada u Šibeniku, 4. listopada

Titulu ‘Šampiona EU fondova’ prošle je godine osvojio, a ove godine brani Grad Križevci. Sastav finalista ove je godine gotovo jednak prošlogodišnjemu, što i ne čudi s obzirom da se u izračunu uzima četverogodišnji prosjek ostvarenih EU sredstava. Uz Križevce, za titulu se ponovo bore Zadar i Ludbreg, a među pet najuspješnijih gradova po korištenju EU fondova ove godine su ušli još Karlovac i Zagreb.

Gradovi su, naime, posljednjih godina prepoznali važnost i potencijal korištenja EU fondova u financiranju svojih projekata, te su iz godine u godinu su sve uspješniji. Prošle su godine, tako, iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, što je triput više nego 2017., i čak 10 puta više nego 2015. Projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast, a proaktivnost gradonačelnika iz ovoga saziva u korištenju EU novca za gradske projekte najbolje ilustrira podatak da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata u ovoj godini, ‘razgrabljeno’ već prvi dan nakon otvaranja poziva.

Činjenica da su upravo EU projekti pokretač razvoja i infrastrukture u većini naših gradova, razlog je zbog kojega smo u velikom izboru najboljih gradova uveli i kategoriju ‘Šampion EU fondova’.

Za izračun najboljih u ovoj kategoriji korištena su konsolidirana izvješća gradova.  Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU direktno ili indirektno (preko institucija centralne države), a za izračun su korišteni podaci od 2015. do 2018.. Direktne i indirektne pomoći su potom zbrojene kako bismo dobili koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU za promatrano četverogodišnje razdoblje. Nakon toga napravljena su dva pokazatelja – iznos EU sredstava po stanovniku dobiven na način da su podijeljena ukupna EU sredstva koja je povukao pojedini grad sa brojem stanovnika tog grada, te udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva (sveukupni iznos sredstva koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju).

Nakon toga, ta dva pokazatelja su standardizirana te agregirana u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.

fo: Jakov Prkic / CROPIX

Temeljem čitave ove analitike i obrade podataka ulazak u finale i ove je godine, tako, osigurao Grad Križevci i to, među ostalim, jer je sa 2.210 ostvarenih kuna po stanovniku u Top 3 kategoriji iznosa ostvarenih EU sredstava po stanovniku, a u Top 5  kategoriji po udjelu povučenih sredstava iz EU u totalu. Ostvarili su, naime, 4.65% od ukupnog iznosa svih povučenih sredstava za sve gradove u promatranom četverogodišnjem razdoblju.

Grad Zadar i ove je godine među najboljima jer je sa 5,91 % ostvarenog ukupnog iznosa svih povučenih sredstava gradova u četverogodišnjem razdoblju u Top 3 kategoriji, dok je po per capita kriteriju – sa 791 kunom po stanovniku u Top 20.

Grad Ludbreg je, pak, sa ostvarenih 3.325 kuna po stanovniku najbolji u per capita kategoriji, dok je sa 2,81 posto od ukupnog iznosa svih povučenih sredstava iz EU u totalu među 10 najboljih u promatranom razdoblju.

Grad Karlovac povukao je, pak, 768 kuna po stanovniku, a sa 4.26 posto od ukupnog iznosa svih povučenih sredstava gradova se plasirao među pet najboljih.

I na kraju, Grad Zagreb je ove godine osigurao ulazak u finale jer je povukao čak 18.76 ukupno ostvarenih sredstava gradova i tako ostvario najbolji rezultat u promatranom četverogodišnjem razdoblju.

 (gradonačelnik.hr)