Novalja je ponovno u završnici Izbora za Najbolji grad – ove godine u čak dvije kategorije, gospodarstvu i kvaliteti života. U konkurenciji malih gradova Novalja je izborila mjesto među pet finalista potvrđujući kontinuitet dobrih rezultata na izboru koji devetu godinu zaredom organiziraju Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i agencija Ipsos. Posebno zanimljiv rezultat ostvarila je u kategoriji kvalitete života, svojevrsnoj „kategoriji svih kategorija“, u kojoj se među ostalim vrednuju financijski, gospodarski, demografski, komunalni i razvojni pokazatelji, ali i stavovi građana o tome što u najviše utječe na kvalitetu života u njihovim gradovima…
Za ovogodišnji plasman Novalje u gospodarstvu posebno su važni podaci koji pokazuju snažnu prihodovnu bazu grada, visoku razinu poreznih prihoda, razvijeno obrtništvo, ali i činjenicu da Grad nije zadužen. Novalja je među malim gradovima prva po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku, s 1.558 eura “per capita”, dok je deveta po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, s udjelom od 56 posto. Istodobno je u Top 3 prema prosječnoj stopi poreza na dohodak, s pokazateljem od 20 posto, a četvrta po broju obrtnika na svakih tisuću stanovnika, kojih ima 79. U gospodarstvu se tako za prestižnu titulu najboljeg malog grada natječe u društvu Bakara, Novog Vinodolskog, Raba i Zaboka.
Još je širi raspon pokazatelja Novalju odveo u finale kvalitete života. Uz već navedene gospodarske kriterije, u ovoj kategoriji posebno se izdvajaju treće mjesto po iznosu stipendija i školarina po stanovniku, s 24,05 eura, treće mjesto po iznosu porodiljine naknade po novorođenom, s 2.168,18 eura, ali i drugo mjesto po indeksu općeg kretanja stanovništva, koji iznosi 113,42 posto. U toj konkurenciji, među malim gradovima, Novalja se za laskavi naslov bori s redom otočnim i priobalnim konkuerntima, tu su Biograd na Moru, Cres, Hvar i Novigrad.
Poredak u gospodarstvu i kvaliteti života temelji se na nizu relevantnih i javno dostupnih službenih podataka. U gospodarskoj kategoriji promatraju se, među ostalim, prosječni dohodak i izvorni prihodi po stanovniku, kao i prosječan broj nezaposlenih “po glavi stanovnika”, dok kvaliteta života obuhvaća 29 kriterija koji uključuju niz financijskih, ekonomskih, komunalnih, razvojnih i demografskih pokazatelja. U istraživanju koje provodi Ipsos važnu ulogu ima i mišljenje građana, pa se rezultati gradova promatraju i kroz ono što sami građani smatraju najvažnijim za kvalitetu života.
Za Novalju je pritom zanimljivo da se rezultati gospodarskog dijela izbora nadovezuju na niz konkretnih mjera koje Grad posljednjih godina provodi prema poduzetnicima i obrtnicima. Prema našoj analizi temeljenoj na podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu, Novalja je lani bila hrvatski grad s najvećim izdvajanjima za subvencije poduzetnicima i obrtnicima na broj stanovnika. Za tu je namjenu izdvojila 86,85 eura po stanovniku, a istodobno se našla i među deset gradova s najvećim postotnim rastom izdvajanja za poduzetnike u odnosu na godinu ranije, 2024. Uz to, u 2025. godini bila je i među Top 10 hrvatskih gradova s najviše novootvorenih tvrtki na tisuću stanovnika, s pokazateljem od 6,07 novih poduzeća.
Potpora gospodarstvu nastavljena je i tijekom aktualne 2026., Programu poticanja razvoja poduzetništva osigurano je ukupno 120 tisuća eura, kroz sedam mjera usmjerenih na različite potrebe poduzetnika. Program uključuje potpore poduzetnicima početnicima, ulaganja u digitalizaciju i standarde kvalitete, sufinanciranje izrade projektnih prijedloga za EU i nacionalne fondove, stručne i majstorske ispite, kao i aktivnosti vezane uz sajmove i digitalni marketing. Najveći dio, 80.000 eura, predviđen je za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, dok je na ostale mjere raspoređeno u Proračunu – 40 tisuća eura.
Na ovogodišnji javni poziv pristiglo je 47 prijava, kojih je 46 ocijenjeno prihvatljivima i odabrano za financiranje, ukupna vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava iznosi 114.598,99 eura, a čak 40 korisnika ostvarilo je potporu kroz mjeru jačanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Posebno je važno da su među korisnicima i novi poduzetnici, dok je programom predviđena i mogućnost dodatnog uvećanja potpore za određene kategorije korisnika.
Kontinuitet gospodarske politike vidi se i kroz ranije cikluse, tijekom 2025. godine Grad Novalja isplatio je 119.335,31 eura bespovratnih potpora za 42 korisnika, dok je dodatno kroz drugi dio javnog poziva dodijeljeno još 20 ugovora ukupne vrijednosti 47.671,65 eura.
Posebna mjera usmjerena je i prema privatnim iznajmljivačima, važnom dijelu novaljskog turističkog i lokalnog gospodarstva. U okviru Programa mjera poticanja privatnih iznajmljivača za razdoblje od 2025. do 2027. tijekom prošle godine financijska potpora isplaćena je za 554 privatna iznajmljivača, u ukupnom iznosu od 223.211,25 eura. Potpora je iznosila 45 eura po ležaju i odnosila se na subvencioniranje dijela godišnjeg paušalnog poreza na dohodak.
Gospodarska politika pritom nije ograničena samo na izravne subvencije, Novalja je ove godine dodatno smanjila stope poreza na dohodak, pa niža stopa iznosi 15, a viša 25 posto. Grad tu poreznu politiku povezuje s nastojanjem stvaranja povoljnijeg okruženja za građane, obrtnike i poduzetnike, uz istodobno jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Važan dio razvojne politike čine i poslovne zone – Poslovna zona Čiponjac jedan je od najvećih razvojnih projekata novaljskog gospodarstva, a njezinim razvojem omogućeno je izmještanje dijela sadržaja iz gradskog središta i stvaranje prostora za daljnje poslovne aktivnosti. Razvijaju se i zone Zaglava–Prozor, gdje su instalirane dvije sunčane elektrane, a Grad paralelno radi na projektima vezanim uz obnovljive izvore energije i nove energetske tehnologije, napomominju nam.
U pristaništu Žigljen provodi se i pilot-projekt koji koristi energiju morskih valova i elektrolizu vode za proizvodnju zelenog vodika, uz mogućnost njegova širenja na područje luke Novalja. U gospodarski razvoj uključena su i europska sredstva. Kroz Integrirani teritorijalni program za otoke Novalja je osigurala ukupno 8,5 milijuna eura bespovratnih sredstava za tri projekta, među kojima su ulaganja u društvenu infrastrukturu, zgradu Crvenog križa, društveni dom u Zubovićima, zelene površine i dječja igrališta. Takvi projekti istodobno imaju razvojnu i komunalnu dimenziju, pa se njihov učinak prelijeva i na svakodnevni život stanovnika.
Upravo se taj spoj gospodarskog razvoja, ulaganja u infrastrukturu i mjera usmjerenih prema različitim skupinama građana vidi i u drugoj Novaljinoj ovogodišnjoj nominaciji – kvaliteti života.
Jedan od najvažnijih pokazatelja u toj kategoriji svakako je demografija. Novalja je prema službenim podacima u razdoblju od 2023. do 2024. zabilježila rast broja stanovnika od 5,78 posto, najveći među hrvatskim gradovima, dok je u razdoblju od 2021. do 2024. s rastom od 16,44 posto zauzela drugo mjesto u RH. Uz to, prema ovogodišnjim kriterijima, s 113,42 posto nalazi se na drugom mjestu po indeksu općeg kretanja stanovništva.
Demografska politika temelji se na kombinaciji izravnih potpora obiteljima i ulaganja u predškolski i školski sustav. Novalja je među samo 17 hrvatskih gradova koji osiguravaju potpuno besplatan vrtić za svu djecu vrtićke dobi, a upravo je proširenje kapaciteta predškolskog sustava među važnijim aktualnim ulaganjima.
Početkom rujna otvorene su četiri nove odgojne skupine Dječjeg vrtića Carić, projekt vrijedan preko 1,5 milijuna eura. Nešto više od 600 tisuća eura osigurano je bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, dok je ostatak financirao Grad. Proširenjem su dobivene tri jasličke i jedna vrtićka skupina, čime je povećan kapacitet ustanove i odgovoreno na potrebe obitelji za smještajem vrtićanaca.
Velik projekt provodi se i za uzrast iznad, u osnovnoškolskom sustavu. Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole A. G. Matoša vrijedna je gotovo 6,85 milijuna eura, kod čega se 5,45 milijuna eura prihvatljivih troškova financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Projektom se stvaraju uvjeti za prelazak na jednosmjensku nastavu i uvođenje modela cjelodnevne škole otočnim učenicama i učenicima.
Uz kapitalne projekte, Grad u 2026. godini za obrazovanje i predškolski odgoj osigurava sredstva za stipendije, obrazovne materijale, prijevoz učenika, glazbenu školu, programe iznad državnog pedagoškog standarda i redovnu djelatnost vrtića. Za studentske i učeničke stipendije planirano je 125 tisuća eura, za obrazovne materijale 44 tisuće, za prijevoz učenika 19 tisuća, za glazbenu školu 30 tisuća, a za programe iznad standarda Osnovne škole A. G. Matoša 77 tisuća eura.
Samo za školsku godinu 2026./2027. Novalja je osigurala 44 tisuće eura za sufinanciranje radnih materijala osnovnoškolaca i srednjoškolaca. Osnovnoškolci mogu ostvariti do 145 eura, a srednjoškolci do 205 eura po učeniku, pri čemu se sredstva raspoređuju prema zaprimljenim zahtjevima.
Novalja snažno ulaže i dakako u sport, što je još jedan segment koji se izravno veže uz kvalitetu života. Prema podacima o izvršenju proračuna za 2025. godinu, za sport i sportaše je izdvojeno 1.592.004 eura, odnosno 371,53 eura po stanovniku, čime je Novalja zauzela drugo mjesto među hrvatskim gradovima prema izdvajanjima za sport po stanovniku. Udio sportskih izdvajanja u ukupnim proračunskim izdvajanjima iznosio je 9,99 posto, pohvalili su se s punim pravom iz Grada. Takav pristup prati i razvoj sportske infrastrukture, od rekonstrukcije sportskog centra i energetske obnove gradske sportske dvorane do izgradnje novih sportskih i street basket igrališta. Grad podupire rad klubova i sportskih udruga, a Novalja je 2025. godine nosila i titulu Europskog grada sporta za gradove do 25 tisuća stanovnika.
Kvaliteta života obuhvaća i brigu o starijim građanima. Grad Novalja u 2026. godini nastavlja sufinancirati dopunsko zdravstveno osiguranje za umirovljenike i korisnike nacionalne naknade za starije osobe, kao i osobe starije od 65 godina koje nisu u mirovini i ne ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada ili samostalne djelatnosti. Grad sufinancira 10 eura mjesečno, odnosno 120 eura godišnje po korisniku. Uz to, Novalja osigurava i božićnice i uskrsnice za umirovljenike i starije osobe, pri čemu se iznos određuje prema visini primanja, a mjere socijalne politike uključuju i druge oblike pomoći različitim dobnim i socijalnim skupinama.
U kvalitetu svakodnevnog života ulaze i ulaganja u komunalnu i društvenu infrastrukturu. Kroz ITP projekt ukupne vrijednosti veće od 3,29 milijuna eura predviđena je izgradnja zgrade Crvenog križa i Mjesnog odbora Novalja, Društvenog doma u Zubovićima, uređenje dječjih igrališta i stvaranje novih zelenih površina. Bespovratnim sredstvima Europske unije pokriva se više od 70 posto vrijednosti projekta.
Grad Novalja istodobno ulaže u ceste, javnu rasvjetu, šetnice, parkove, dječja igrališta, sportsku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije, u planovima su i projekti poput doma za starije osobe, zgrade DVD-a Metajna i drugih višenamjenskih javnih objekata. Novalja je posljednjih godina snažan razvojni ciklus povezala i s turizmom, koji ostaje jedna od ključnih gospodarskih grana. Uz tradicionalno snažnu sezonu, Grad usporedno razvija i atraktivne sadržaje koji turističku ponudu šire izvan klasičnog ljetnog modela, poput Life on Mars Traila i gastronomske manifestacije MarsOvca, povezujući sport, outdoor ponudu, lokalnu gastronomiju i promociju otoka Paga…
Svi ti pokazatelji čine ovogodišnje novaljsko dvostruko finale posebno zanimljivim jer se dvije nominacije u velikoj mjeri preklapaju. Gospodarska snaga grada, razvijeno obrtništvo, visoki izvorni prihodi i ulaganja u poduzetništvo prate se s demografskim rastom, ulaganjima u vrtiće i škole, sport, socijalne programe, komunalnu infrastrukturu i društvene sadržaje. pa će Novalja tako u završnici Izbora imati dvije prilike za osvajanje titule – u gospodarstvu i u kvaliteti života. Hoće li jedan od ovih plasmana biti pretvoren i u pobjednički trofej, bit će poznato na završnici izbora, no već sam ulazak u finale u obje kategorije rezultat je niza mjerljivih temeljnih gospodarskih, demografskih, socijalnih, obrazovnih i razvojnih pokazatelja.
-Ulazak u finale u dvije kategorije potvrda je kontinuiranog rada na razvoju gospodarstva, stvaranju kvalitetnih uvjeta za život te unaprjeđenju standarda i životnih uvjeta u Novalji – ističu nam iz Grada.
Deveti Izbor za Najbolji grad ove godine donosi i novu strukturu jer se, uz gradove, prvi put biraju i najbolje hrvatske općine, a Gradovi se u više kategorija, među kojima su i gospodarstvo i kvaliteta života, uspoređuju unutar skupina malih, srednjih i velikih, pri čemu mali gradovi imaju do 10 tisuća stanovnika, srednji između 10 i 35 tisuća, dok skupinu velikih čine županijska središta i gradovi s više od 35 tisuća stanovnika. Finale je u Šibeniku na rasporedu 21. listopada. (P. Livajić)
