Za razliku od prethodne dvije godine kada je pobjednike izbora za najbolji grad u Smart-city kategoriji birao stručni žiri temeljem projektnih prijava gradova, ove godine podižemo izbor na višu razinu. Kako bismo maksimalno objektivizirali izbor, od ove godine primjenjujemo posebnu metodologiju koja je razvijena u suradnji s našim partnerom, konzultantskom tvrtkom Apsolon.

 Ovogodišnji izbor za najbolji grad zbog korone se provodi u drugačijim, ‘novonormalnim’ uvjetima u kojima nećemo kao u protekle dvije godine imati veliku konferenciju, već ćemo pobjednike u kategorijama gospodarstvo, obrazovanje i demografija, kvaliteta života i ‘šampioni EU fondova’ proglasiti na malom ‘eventu’ ograničenom zbog epidemioloških mjera samo na finaliste.

Proglašenje pobjednika u kategoriji Smart-city odlučili smo, pak, odvojiti te ćemo održati zasebni event. No to nisu sve promjene. Za razliku od prethodne dvije godine kada je pobjednike u toj kategoriji birao stručni žiri temeljem projektnih prijava gradova, i kada su pobjedu odnijeli Rijeka i Dubrovnik, ove godine podižemo izbor na višu razinu. Kako bismo maksimalno objektivizirali izbor, od ove godine primjenjujemo posebnu metodologiju koja je razvijena u suradnji s našim partnerom, konzultantskom tvrtkom Apsolon.

Grad Dubrovnik prošlogodišnji je pobjednik u Smart-city kategorijom, a pobjedu su izborili svojim projektom Pametnog parkinga

Metodologija se  temelji na javno dostupnim podacima javnih tijela RH i polazi od Apsolonove metodologije analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova koja je za 2019. i 2020. godinu primijenjena na 20 najvećih hrvatskih gradova. Riječ je o analizi digitalne spremnosti gradskih uprava i rezultata pregleda javno dostupnih podataka odabranih relevantnih pokazatelja, a drugi bitan dio su podaci koje ćemo prikupiti od samih gradova temeljem anketnog upitnika u kojima ćemo ispitati usmjerenost gradskog gospodarstva i društva na pametna rješenja, održivost – odnos grada prema resursima i okolišu te stanje urbane mobilnosti i kvalitete infrastrukture.

Ocjenjivački žiri nagrade Smart city, među ostalim, procjenjivati će gradove kandidate prema dosegnutome razvoju brzog interneta u njihovim sredinama, udjelu zaposlenih na području grada u ICT djelatnostima, dostupnosti gradskih informacija i usluga na internetu, uključenosti građana u odlučivanje kroz digitalne platforme te udjelu energetski učinkovite rasvjete u javnoj rasvjeti.

Kriteriji su podijeljeni u šest cjelina, digitalna spremnost uprave, strateško usmjerenje grada kao pametnog, pametno gospodarstvo, pametno društvo, pametna infrastruktura i pametan okoliš.

U procjenjivanju digitalne spremnosti uprava gledat će se tako slijedeći kriteriji: broj administrativnih postuapaka i stupanj digitaliziranosti postupaka, način identifikacije i autentifikacije, dostupnost servisnih informacija sa internetskih stranica grada, objedinjeni servisi za plaćanje u gradu, otvoreni podaci, GIS, uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme, otvorenost proračunskog planiranja, platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građana, brzina odgovarnja naupite građana, te zastupljenost na društvenim mrežama.

Pod strateško usmjerenje grada kao pametnoga analizirat će se postojanje strategije ili plana razvoja pametnog grada, razvoja digitalnih usluga ili digitalizacije.

Pametno gospodarstvo procjenjivat će se, pak, kroz udio zaposlenih u NKD područjima koja se odnose na IKT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj, broj potpornih instituacija specijaliziranih za IKT, start-upovi, inovecije i održivi razvoj, te udio gradskog proračuna namijenjen potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upove i inovacije…

Pametno društvo u ovoj metodologiji podrazumijeva udio proračuna koji se izdvaja za obrazovanje, postotak proračuna koji se izdvaja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje, broj programa visokog obrazovanja u području IKT, te broj stručnih učitelja informatije zaposlenih u osnovnim školama na području grada.

Pametna infrastruktura procjenjivat će se usporedbom brzine interneta u gradu, udjelom parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenim mobilnom naplatom parkinga, brojem putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu, te udjelom biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica.

Pametan okoliš cjelina je s najviše analiziranih stavki – od udjela energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima, kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije, udjela mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe, čipiranih spremnika za prikupljanje otpada, prosječne godišnje kvalitete zraka, broja mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka, te podataka o buci, do stope odvojeno prikupljenog otpada i udjela stanovništva povezanog na sustav pročiščavanja odvodnih voda.

Pozivamo  stoga sve gradove koji žele sudjelovati u izboru da popune anketni upitnik koji su im već poslali kolege iz Jutarnjeg lista  i na taj način se kandidiraju za nagradu.

Natječaj je otvoren do 23.10.2020. u 23:59 do kojeg roka svi zainteresirani gradovi koji žele vidjeti gdje su i kako stoje u odnosu na ostale na smart-city području trebaju poslati popunjeni upitnik. (M.P.D.)