Među finalistima kategorije gospodarstva šest je gradova koji su već osvajali pobjedničke titule. Uz Svetu Nedelju i Samobor, za nova priznanja konkuriraju Varaždin, Pula, Opatija i Rab, dok bi preostalih devet gradova gospodarsku titulu moglo osvojiti prvi put.
Sveta Nedelja sa šest i Samobor s pet osvojenih titula predvode dosadašnje pobjednike izbora najboljih gradova za gospodarstvo. Oba su grada ponovno u završnici, a rangiranje se temelji na zaposlenosti, dohotku, razvijenosti obrtništva, potporama gospodarstvu i nizu pokazatelja gradskih financija. U devetom izboru za Najbolji grad, natjecanja kojeg provodimo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos, za gospodarska priznanja natječe se 15 gradova, po pet u konkurenciji malih, srednjih i velikih. Među velikima su Dubrovnik, Pula, Rijeka, Samobor i Varaždin, među srednjima Opatija, Poreč, Sveta Nedelja, Umag i Zaprešić, a među malima Bakar, Novalja, Novi Vinodolski, Rab i Zabok. U osam dosadašnjih izbora dodijeljene su 24 pobjedničke titule u gospodarstvu, a osvojilo ih je deset gradova. Uz dva najuspješnija, Hvar ima četiri pobjede, Krk i Varaždin po dvije, dok su Mali Lošinj, Rab, Opatija, Rovinj i Pula osvojili po jednu titulu.
Gradovi se u kategoriji gospodarstva uspoređuju prema 14 kriterija. Analiziraju se prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi gradskog proračuna po stanovniku, zaposlenost i nezaposlenost, stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi te broj obrtnika na tisuću stanovnika. Proračunski dio usporedbe obuhvaća pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka ukupnim prihodima i primicima, indeks nezaduženosti, udio poreznih prihoda te izdvajanja za subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. U obzir se uzimaju i porezno opterećenje dohotka, prihodi i primici po zaposlenome u gradskoj upravi, udio izdvajanja za bruto plaće u rashodima te bruto plaća po zaposlenome u upravi. Stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi temelji se na podacima Državnog zavoda za statistiku i Svjetske banke te prikazuje geografsku raspodjelu rizika od siromaštva u gradovima i općinama.
Prije rangiranja pokazatelji se standardiziraju i objedinjuju u skupni indeks prema metodologiji opisanoj u Vladinoj Uredbi o indeksu razvijenosti. Zasebna državna procjena razvijenosti, prema odluci donesenoj u siječnju 2024., svrstala je 287 gradova i općina među ispodprosječno razvijene, a 269 među iznadprosječno razvijene. U odluci iz 2018. taj je odnos bio 304 prema 252, što znači da je broj iznadprosječno razvijenih jedinica lokalne samouprave povećan za 17.
Veliki gradovi
Varaždin je dosad svih osam puta bio finalist gospodarstva, a pobjedničke titule osvojio je 2018. i 2023. godine. Među velikim se gradovima ističe zaposlenošću od 540 zaposlenih na tisuću stanovnika. Vodeći je i po godišnjoj bruto plaći po zaposlenome u gradskoj upravi, koja iznosi 43.959 eura te prihodima po zaposlenome u upravi od 161.438 eura. S 12 nezaposlenih na tisuću stanovnika ima drugi najpovoljniji pokazatelj nezaposlenosti, a prosječni izvorni prihodi od 685 eura po stanovniku svrstavaju ga među pet najboljih velikih gradova.
Samobor, koji je prošle godine osvojio petu gospodarsku titulu, konkurira, dakle, i za šestu. Ovo je ujedno i njegov deveti ulazak u finale. Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 7.270 eura, prihodi po zaposlenome u gradskoj upravi 88.198 eura, a prosječni izvorni prihodi 659 eura po stanovniku. Prema sva tri pokazatelja nalazi se među pet najboljih velikih gradova. U usporedbi poreznog opterećenja dohotka zabilježena mu je prosječna stopa od 22,5 posto, dok izdvajanja za subvencije gospodarstvu čine 2,43 posto proračuna i također ga svrstavaju među pet vodećih u njegovoj skupini.
Pula je gospodarsku titulu osvojila 2019. godine, a i njoj je ovo deveto finale. U ovogodišnjoj usporedbi izdvajanja za subvencije iznose 3,23 posto proračuna, pokrivenost rashoda prihodima 99 posto, a porezni prihodi čine 48 posto ukupnih prihoda i primitaka. S 48 obrtnika na tisuću stanovnika nalazi se među pet najboljih velikih gradova prema razvijenosti obrtništva. U istoj je skupini i prema stopi siromaštva od 11 posto. Prosječni izvorni prihodi iznose 635 eura po stanovniku, a na tisuću stanovnika dolazi 15 nezaposlenih.
Dubrovnik, koji je u dosadašnjim izborima osvajao priznanja za kvalitetu života i Smart City, šesti put ulazi u finale ove kategorije. Među gospodarskim se finalistima ističe stopom siromaštva od osam posto, najnižom među velikim gradovima. Na tisuću stanovnika ima 59 obrtnika, a prosječni izvorni prihodi od 967 eura po stanovniku drugi su najbolji rezultat u toj skupini. Prema prosječnoj poreznoj stopi na dohodak od 25 posto nalazi se među pet velikih gradova s najpovoljnijim pokazateljem poreznog opterećenja.
Rijeka je dosad osvajala priznanja u kategoriji EU fondova i zasebnoj kategoriji Smart City, a ovo joj je drugo finale u gospodarskoj kategoriji. Prosječna porezna stopa na dohodak u Rijeci iznosi 22,5 posto, što je svrstava među gradove s najpovoljnijim pokazateljem u velikoj konkurenciji. Porezni prihodi čine 51 posto ukupnih prihoda i primitaka, rashodi su u cijelosti pokriveni prihodima, a pokazatelj zaposlenosti četvrti je najbolji među velikim gradovima.
Srednji gradovi
Sveta Nedelja svih osam puta bila je finalist, a šest puta odnijela je pobjedničku titulu. Među srednjim gradovima ima najveći prosječni dohodak po stanovniku, 7.254 eura te najveći broj zaposlenih u odnosu na stanovništvo, 477 na tisuću stanovnika. Vodeća je i prema prihodima po zaposlenome u gradskoj upravi od 207.519 eura. Prosječna porezna stopa na dohodak u usporedbi iznosi 23 posto, a ukupni prihodi i primici premašuju rashode i izdatke za sedam posto.
Opatija, pobjednica iz 2022. godine i dosad četiri puta u finalu, ima najveće prosječne izvorne prihode među srednjim gradovima, 1.423 eura po stanovniku. Prosječna porezna stopa na dohodak od 25 posto svrstava je među pet gradova s najpovoljnijim pokazateljem u toj skupini. Godišnja bruto plaća po zaposlenome u gradskoj upravi iznosi 22.910 eura. Na tisuću stanovnika djeluju 52 obrtnika, dok porezni prihodi čine 49 posto ukupnih gradskih prihoda i primitaka.
Poreč, koji je pet puta osvojio naslov najboljeg srednjeg grada za kvalitetu života i dvaput za obrazovanje, demografiju i mlade, osmi put konkurira i za prvu gospodarsku titulu. Sa 71 obrtnikom na tisuću stanovnika vodeći je među srednjim gradovima prema tom pokazatelju. Na tisuću stanovnika ima 424 zaposlena, a prosječni izvorni prihodi iznose 1.009 eura po stanovniku. Stopa siromaštva od 12 posto svrstava ga među pet srednjih gradova s najpovoljnijim rezultatom.
Umag je dosad šest puta bio finalist gospodarstva, a ove godine sedmi put ulazi u završnicu te konkurira za prvu gospodarsku titulu. U kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih osvojio je dvije pobjedničke titule, 2018. i 2023. godine. Među ovogodišnjim gospodarskim finalistima ističe se nezaposlenošću od osam osoba na tisuću stanovnika te prosječnim izvornim prihodima od 1.068 eura po stanovniku. Ukupni prihodi i primici za sedam posto premašuju rashode i izdatke, a prosječna porezna stopa na dohodak u usporedbi iznosi 25 posto. Na tisuću stanovnika djeluje 58 obrtnika i dolazi 369 zaposlenih.
Zaprešić ove godine prvi put ulazi u finale gospodarstva. Nagradu Smart City među srednjim gradovima osvojio je 2022. godine, a u prošlogodišnjem izboru zauzeo je treće mjesto u kvaliteti života među srednjim gradovima. U ovogodišnjoj gospodarskoj usporedbi među pet je najboljih u svojoj skupini prema prosječnom dohotku po stanovniku, poreznom opterećenju dohotka i stopi siromaštva. Prosječni dohodak iznosi 6.967 eura po stanovniku, prosječna porezna stopa 25 posto, a stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi oko deset posto. Na tisuću stanovnika dolazi deset nezaposlenih.
Mali gradovi
Novalja, kojoj je ovo četvrto finale u gospodarskoj kategoriji, među malim gradovima ističe se najnižom prosječnom poreznom stopom na dohodak u usporedbi, od 20 posto te najvećim prosječnim izvornim prihodima po stanovniku, koji iznose 1.558 eura. Porezni prihodi čine 49 posto ukupnih prihoda i primitaka. Među pokazateljima kojima je izborila završnicu je i razvijenost obrtništva.
Bakar je 2024. osvojio naslov najboljeg malog grada za kvalitetu života i priznanje za najveći napredak u toj kategoriji, a sada četvrti put konkurira za prvu gospodarsku titulu. Prema udjelu subvencija gospodarstvu od 3,64 posto vodeći je među malim gradovima. Drugi je prema pokazatelju prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi, dok na tisuću stanovnika dolaze 474 zaposlena.
Novi Vinodolski jedan je od trojice finalista iz Primorsko-goranske županije u konkurenciji malih gradova, a ovo je njegovo treće finale unutar gospodarske kategorije. Njegovi ukupni prihodi i primici za 14 posto premašuju rashode i izdatke, a porezni prihodi čine 64 posto ukupnih prihoda i primitaka. Prema prihodima po zaposlenome u gradskoj upravi od 162.639 eura ima treći najbolji rezultat među malim gradovima.
Rab je među ovogodišnjim malim finalistima jedini koji je već osvojio gospodarsku titulu, 2023. godine, a ovo mu je peto sudjelovanje u završnici unutar ove kategorije. U kvaliteti života pobijedio je 2022. i 2023. U ovogodišnjoj gospodarskoj usporedbi ukupni prihodi i primici za osam posto premašuju rashode i izdatke, dok porezni prihodi čine 60 posto ukupnih prihoda i primitaka. S 87 obrtnika na tisuću stanovnika ima treći najbolji pokazatelj razvijenosti obrtništva među malim gradovima.
Zabokove godine prvi put ulazi u završnicu izbora za Najbolji grad, i to u kategoriji gospodarstva. Vodeći je mali grad prema prosječnom dohotku po stanovniku od 6.532 eura. S 487 zaposlenih na tisuću stanovnika drugi je prema zaposlenosti, dok na isti broj stanovnika dolazi 11 nezaposlenih. Godišnja bruto plaća po zaposlenome u gradskoj upravi iznosi 24.550 eura.
Proglašenje pobjednika izbora za Najbolji grad i dodjela priznanja održat će se 21. listopada u Šibeniku. (V.H., V.M./JL)
