Odvojeno prikupljanje komunalnog otpada danas je jedan od ključnih pokazatelja ekološke održivosti gradova. Osim što smanjuje količinu otpada na odlagalištima i emisije stakleničkih plinova, ono omogućuje povrat vrijednih sirovina u gospodarstvo i time izravno podržava prelazak na kružnu ekonomiju, kako naglašava i Europska komisija. Bez učinkovitog odvajanja otpada na izvoru nije moguće do kraja ostvariti ciljeve recikliranja, a upravo lokalne jedinice imaju presudnu ulogu u funkcioniranju tog sustava.
Grad Cres već godinama pokazuje da je na ovom polju među hrvatskim liderima. Samo prošle godine, u okviru javne usluge odvojenog prikupljanja otpada, sakupio je 1.372 tone otpada, što u prosjeku po stanovniku iznosi impresivnih 505,3 kilograma, čime se pozicionirao u top 5 najjačih gradova u RH. U samom je vrhu i po stopi odvojeno prikupljenog otpada – prošle godine premašio je stopu od 46 posto i nadomak je cilju od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada kojega je za sad ostvarilo tek 13 gradova u zemlji.
Kao predvodnik energetske tranzicije u ‘Lijepoj našoj’ među prvim gradovima su uveli suvremeni sustav gospodarenja otpadom, konkretno već osam godina na otoku se više ne odlaže komunalni otpad, već se odvozi u županijski centar. Velik iskorak postignut je i kroz sanaciju i zatvaranje odlagališta Pržići, koje je bilo u funkciji od 1975. do 2017., puna četiri desetljeća. Površina veličine 2,17 hektara sanirana je uz ugradnju brtvenog sustava, odvodnih slojeva i ozelenjavanje, čime je trajno riješen jedan od – kako naglašavaju – do tada najvećih ekoloških problema otoka, a sustav je dodatno ojačan 2020. izgradnjom i opremanjem na istom tom mjestu suvremenog reciklažnog dvorišta.
Još 2016. godine postavljeni su polupodzemni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, nabavljeno je i specijalno vozilo za pražnjenje spremnika. U naselju Valun izgrađeno je novo reciklažno dvorište, a mobilna reciklažna dvorišta – napominju nam iz Grada – redovito obilaze sva otočna naselja, omogućujući građanima jednostavan i praktičan način zbrinjavanja otpada.
U 2023. svim kućanstvima dostavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, čime je građanima omogućeno sudjelovanje u sustavu gotovo bez iznimki. Iako je sustav za sada najrazvijeniji za papir i karton, grad priprema infrastrukturu i za biootpad, dok transparentna evidencija putem otpadomjera i čip-kartica osigurava precizno praćenje i naplatu stvarnih količina.
-Cres je još uvijek ekološki očuvan otok bez prevelike izgradnje i takvog ga želimo zaštititi i ostaviti budućim generacijama. Zato provodimo brojne projekte očuvanja okoliša, a pritom smo u toj zadaći uspješni u povlačenju europskih sredstava – ističu iz Grada koji je prvi u Primorsko-goranskoj županiji na području nekadašnjeg starog odlagališta otpada izgradio novu pretovarnu stanicu, vrijednu – oko 1 milijun eura.
Paralelno su značajno povećana i izdvajanja za zaštitu okoliša – samo u prošlom mandatu gradonačelnika Marina Gregorovića ona su porasla za preko 580 posto (i tu među Top 10 u Republici Hrvatskoj), a u 2024. godini za tu namjenu izdvojili su 144.709 eura. Sredstva su usmjerena na sanaciju divljih odlagališta, sufinanciranje kanalizacijskih priključaka u predjelu Grabar, deratizaciju i dezinsekciju i potporu udrugama koje djeluju na području zaštite okoliša poput Sredozemne medvjedice, Rute, ROGMO-a, Cres Insule Active, Smergusa, Grabrovice i SRD Parangala.
Cres se posebno na ‘zelenom području’ istaknuo i provedbom europskih projekata. Tijekom 2022. predvodio je npr. realizaciju dva značajna projekta u području zaštite okoliša – “Čiste plaže” i CLINEMI. Oba su financirana uz podršku EU i imala važnu ulogu u očuvanju obalnog i morskog ekosustava. Prvi projekt istraživao je različite aspekte morskog otpada na creskim plažama, s ciljem identificiranja uzroka i porijekla otpada, dok je drugi bio usmjeren na širu zaštitu čistoće okružja i uključivanje lokalne zajednice u očuvanje prirode i okoliša. (P.L.)
