Iako je cilj bio do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, a do kraja 2022. stopa odvajanja trebala je premašiti 60 posto, u 2024. godini na razini države dostigli smo stopu od 49 posto, a prosječna stopa odvojeno prikupljenog otpada na razini gradova je tek 28,25 posto. Stopa recikliranja na razini države je tek 37 posto, a zakonski je cilj u ovoj godini dostići 55 posto
Prelog, Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica jedinih je 13 gradova u Hrvatskoj koji su u prošloj godini uspjeli premašiti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Stopu odvajanja, pokazuju ovih dana objavljeni podaci Ministarstva zaštite okoliša, odnosno Izvješće o komunalnom otpadu za 2024., povećala su 93 grada, a najveći napredak u odnosu na 2023. ostvarili su Hrvatska Kostajnica, Sisak, Bjelovar, Bakar, Lipik, Hvar, Đurđevac, Nova Gradiška, Valpovo i Metković. Na razini države, ostvarena stopa odvajanja je 49 posto, tek jedan postotni bod više nego u 2023. godini i jedan do cilja kojega smo trebali ostvariti još prije pet godina.
Podsjetimo, Hrvatska se pred EU obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, a do kraja 2022. čak 60 posto. Ovaj cilj za sad, pak, ispunjavaju jedino Prelog koji je u prošloj godini dosegnuo stopu od 67,8 posto odvojeno prikupljenog otpada, Mursko Središće i Buzet. Prosjek lanjske ostvarene stope odvojenog prikupljanja za gradove je 28,25 posto, tri postotna boda više nego godinu ranije.
U međuvremenu, naglasak je dan na stopu recikliranja, usko povezanim s odvajanjem, pa je Zakonom o gospodarenju otpadom cilj reciklirati najmanje 50% otpada. No lani je stopa oporabe komunalnog otpada iznosila 38 %, a stopa recikliranja tek 37 %. U odnosu na 2023. godinu stopa oporabe je ostala nepromijenjena, dok je stopa recikliranja porasla za 1 postotni bod, ali čime još uvijek nije dostignut cilj od 50%. Naime, još do 2020. godine bilo je potrebno oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 50 % ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora, za 2025. godinu taj cilj iznosi 55 %, za 2030. godinu 60 %, a za 2035. 65 %. To uključuje odvajanje papira, plastike, biootpada i miješanog komunalnog otpada. Izvješće nije obuhvatilo stopu recikliranja po jedinicama lokalne i područne samouprave.
‘Odvajanje otpada je obveza svih građana, a cilj je smanjiti odlaganje otpada i povećati recikliranje.’, stoji u Izvješću.
Odvojeno prikupljanje i odvoz komunalnog otpada u Hrvatskoj se provodi od 2016. godine, a broj JLS koje su provodile odvojeno sakupljanje porastao je s 457 u 2017. godini na 535 u 2024. godini, odnosno, odvojeno sakupljanje nije uspostavljeno još u 21 JLS (4 %), a riječ je većinom o općinama. Lani je tako odvojeno je sakupljeno 920.374 t komunalnog otpada. Najveći doprinos porastu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na prethodnu godinu pripisuje se odvojeno sakupljenom biootpadu (za 19.935 t), otpadnoj plastici (za 11.198 t) i glomaznom otpadu (9.679 t).
U posljednje tri godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija. Značajniji rast, kako se navodi u Izvješću, usporavaju nečistoće prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, koji se u slučaju većeg udjela nečistoća kategorizira kao miješani komunalni otpad.
I dok su u 2022. stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada uspjela ostvariti tek četiri grada (Prelog, Krk, Križevci i Osijek), a prošle godine njih devet (Prelog, Koprivnica, Osijek, Buzet, Mursko Središće, Slavonski Brod, Ludbreg, Krk i Križevci), u 2024. ovaj cilj dostigli su još Đurđevac, Varaždin i Virovitica pa ih je sad ukupno ih 13.
Najnapredniji je i dalje Prelog koji je prošle godine ostvario stopu od 67,8%, na drugo mjesto se probio Grad Mursko Središće sa ostvarenom stopom od 65,21%, a treći i jedini sa stopom većom od 60 posto je istarski Buzet (60,23%). Slijedi deset gradova, od čega šest kontinentalnih, sa stopom većom od 50 posto, što je još uvijek više od prosjeka za RH: Osijek s 57,92 posto, Slavonski Brod s 56,73 posto, Krk s 55,63 posto, Ludbreg s 55,33 posto, Koprivnica s 55,28 posto, Grubišno Polje s 53,1 posto, Križevci s 52,28 posto, Đurđevac s 51,79 posto, Varaždin s 51,47 posto i Virovitica s 51,27 posto.
. 
U 2024. godini nastalo je 1.878.802 t komunalnog otpada, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 2,5 %, a odvojeno je sakupljeno spomenutih 920.374 t komunalnog otpada. Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, iznosila je 486 kg.
Najviše je po stanovniku odvojeno skupio komunalnog otpada Grad Novalja (705,3 kg), a koji po visini i odskače od gradova koji slijede. To su Supetar koji je odvojeno skupio 596,1 kg, Krk 559,6 kg, Cres 505,3 kg, Mali Lošinj 437,7 kg, Rab 382,8 kg, Hvar 358,4 kg, Novigrad 354,7 kg, Poreč 336,9 kg i Rovinj 300,2 kg. Odnosno svih deset jadranskih gradova, gdje uostalom zbog turizma i nastaje najviše komunalnog otpada.
Porast u stopama odvajanja na godišnjoj razini imala su 93 grada, što znači da je 35 gradova smanjilo stopu odvajanja.
Najveći napredak napravio je Grad Hrvatska Kostajnica u kojem je stopa odvajanja sakupljenog otpada porasla za 32,45 postotnih bodova, Sisku za 14,84 p.b., Bjelovaru i Bakru 13,90 p.b., Lipiku 12,93 p.b., Hvaru i Đurđevcu za 12,71 p.b., Novoj Gradiški za 11,88 p.b., Valpovu za 11,61 i Metkoviću za 11,20 postotnih bodova.
Unatoč zabilježenim povećanjima u odvojenom sakupljanju otpada na županijskim razinama, nacionalni rezultati i dalje nisu na zadovoljavajućoj razini, obzirom da županije u kojima nastaju najveće količine komunalnog otpada napreduju sporije, navodi se u Izvješću.
Podaci o komunalnom otpadu za 2024. godinu su prijavljeni za svih 556 jedinica lokalne samouprave, a sukladno prijavljenim podacima javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada obavljalo je 194 tvrtki.
Ukupno je u 2024. godini nastalo 527.000 t biootpada iz komunalnog otpada (kao dio miješanog komunalnog otpada i odvojeno sakupljeno). Odvojeno sakupljanje biootpada provodilo se u svim županijama, ali na području 277 JLS odnosno 50 % svih JLS. Riječ je o povećanju za 34 JLS u odnosu na prethodnu godinu (243 JLS).
Rezultat daljnjeg ulaganja u otvaranja i opremanja novih reciklažnih dvorišta u 2024. godini vidljiv je u porastu količina prikupljenog otpada putem reciklažnih dvorišta za 20 % u odnosu na prethodnu godinu. Reciklažna dvorišta kojih je bilo u 2024. godini aktivno 286, preuzela su ukupno 93.809 t komunalnog otpada. Kao i prethodne godine, najviše je sakupljeno glomaznog otpada (42 %) i otpadnog drva (17 %). U 2024. godini oporabljeno je 721.553 t komunalnog otpada, dok je količina recikliranog otpada iznosila 689.593 t (uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju).
Ukupno je biološkom obradom obrađeno 131.457 t komunalnog otpada. Komunalni otpad se kompostirao na lokaciji 16 kompostana, a kompostirano je ukupno 80.411 t. Količina kompostiranog otpada u 2024. godini pokazuje smanjenje od 14 % u odnosu na prethodnu godinu. Ova promjena, kako se tumači, može se pripisati unapređenju kvalitete podataka u 2024. godini, kada su u aplikaciju ROO za prijavu podataka implementirana nova usklađenja s EU propisima, posebno u pogledu izračuna recikliranog otpada. (L.K.)
