Dubrovnik je i lani potvrdio svoju poziciju grada koji kulturu snažno prepoznaje kao jedan od temelja svog razvoja – za kulturu je u 2025. godini izdvojio 22,32 milijuna eura, odnosno 531,29 eura po stanovniku, najviše “per capita” među svim hrvatskim gradovima. Dubrovnik je ujedno jedini grad koji je premašio granicu od 500 eura izdvajanja za kulturu po stanovniku, dok je prema udjelu kulturnih izdvajanja u ukupnim gradskim rashodima s 16,25 posto zauzeo peto mjesto u RH. U odnosu na 2024. godinu, izdvajanja su- kako je pokazala naša najnovija analiza – povećana za 1,93 milijuna eura, odnosno s 20.392.587 na 22.322.756 eura.
Hrvatski gradovi su, prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, u 2025. godini za kulturu ukupno izdvojili 456,49 milijuna eura, što je 84,66 milijuna eura ili 22,8 posto više nego godinu ranije, u 2024. Izdvajanja je povećalo čak 100 od ukupno 128 gradova. Grad Zagreb u ukupnom iznosu sudjeluje sa 164,9 milijuna eura, odnosno 36,1 posto svih gradskih izdvajanja za kulturu, no zbog neusporedivo većeg proračuna i posebnog statusa nije uključen u rangiranje vodećih gradova gdje kontinuirano visoku poziciju drži upravo Dubrovnik koji je pritom svoj iznos za kulturu kontinuirano i povećavao. U 2023. godini za ovaj je segment iz proračuna izdvojeno 15.291.190 eura, godinu kasnije 20.392.587 eura, a lani 22.322.756 eura. U samo dvije godine iznos je tako povećan za više od 7 milijuna eura. I dugoročniji podaci potvrđuju kontinuitet ulaganja – u proteklom četverogodišnjem razdoblju Dubrovnik je za kulturu ukupno izdvojio 56.553.761 euro, odnosno 1.360,71 euro po stanovniku, dok je prosječni udio kulture u gradskom proračunu iznosio 16,9 posto, pokazala je to naša lanjska mandatna analiza.
Takva ulaganja u Dubrovniku imaju dodatnu težinu zbog specifične povezanosti kulture i turizma. Teško je u ovom gradu povući jasnu granicu između ta dva područja – očuvanje povijesne jezgre, muzeji, festivali, kulturne manifestacije, filmske produkcije, interpretacija baštine i upravljanje posjetiteljima istodobno su dio kulturne politike, turističke ponude i svakodnevnog života grada. Dubrovnik, čija je povijesna jezgra pod zaštitom UNESCO-a, upravo na svojoj kulturnoj baštini desetljećima gradi međunarodnu prepoznatljivost, a gradska ulaganja sve se više usmjeravaju i prema modelima koji trebaju omogućiti da se ta baština očuva, suvremeno interpretira i učini dostupnom građanima i posjetiteljima.
Jedan od najprepoznatljivijih primjera takvog pristupa je Dubrovnik Pass, koji objedinjuje kulturnu baštinu, ulaznice za kulturne ustanove, javni prijevoz i upravljanje posjetiteljima, najvećim dijelom turistima. Početkom rujna ove godine ušao je u finale izbora za Europsku nagradu za destinaciju održivog kulturnog turizma 2026. u kategoriji digitalizacije u pametnom turizmu. Sustav kroz praćenje broja posjetitelja u stvarnom vremenu, alate za predviđanje gužvi i integrirani sustav ulaznica podupire upravljanje turističkim kretanjima, a istodobno ostvaruje prihode za kulturne ustanove i projekte obnove, pa je u prvih osam mjeseci 2026. godine prodano 389.752 Dubrovnik Passa, uz prihod od 16.721.725 eura, što je 16,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Samo u kolovozu prihod od prodaje iznosio je 3.492.280 eura, 15 posto više nego u istom mjesecu 2025., napominju nam iz TZG-a.
Dugoročni smjer razvoja kulturne politike Grad dodatno postavlja i definira kroz novi Program razvoja kulture Grada Dubrovnika s integriranim Programom interpretacije baštine svjetskog dobra UNESCO-a za razdoblje do 2033.. Program je izrađen kroz četiri faze, uključujući analizu stanja, radionice i razgovore s ključnim dionicima, izradu nacrta s akcijskim planom i konačno usuglašavanje dokumenta. U središtu su održivi razvoj kulturnog sektora, zaštita i suvremena interpretacija i zaštita baštine, digitalizacija, moderne tehnologije, razvoj novih modela kulturne produkcije i upravljanja, istraživanje, međunarodno kulturno povezivanje i edukacija. Javno savjetovanje otvoreno je do 28. rujna.
Program je zamišljen kao okvir za sustavno planiranje i upravljanje kulturnim resursima, ali i za povezivanje zaštite baštine s razvojem suvremenog kulturnog sektora.
Poseban naglasak stavljen je uz ostalo na održivi razvoj kulture, veću dostupnost kulturnih sadržaja građanima, uključivanje lokalne zajednice i stručnjaka, a važnu ulogu u planiranju imaju i međunarodna kulturna suradnja i razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Program pritom polazi od Nove Europske agende za kulturu i ICOMOS-ove Povelje za interpretaciju i prezentaciju kulturnih dobara, a njegov sastavni dio bit će i akcijski plan za provedbu predviđenih mjera. Takav strateški okvir posebno je važan za Dubrovnik u kojem su kultura, povijesna baština i turizam snažno isprepleteni. Cilj nije samo očuvati ono što je grad naslijedio, već osmisliti načine na koje će se ta baština kvalitetnije interpretirati, štititi i približiti građanima i posjetiteljima, uz odgovorno upravljanje turističkim pritiscima i korištenje novih tehnologija.
Istodobno, Grad povećava sredstva dostupna kulturnim ustanovama, udrugama, umjetničkim organizacijama i samostalnim umjetnicima. Za Program javnih potreba u kulturi za 2026. godinu osigurano je 450.000 eura za 131 program izvan djelatnosti gradskih ustanova. Iznos je jednak prošlogodišnjem, ali je 36 posto veći nego 2024. i čak 115 posto veći nego u 2023. Za 2027. godinu planirano je dodatno povećanje – javni poziv vrijedan je 500.000 eura, što je 11 posto više nego za 2025. i 2026., 43 posto više nego 2024. i 121 posto više nego 2023. godine, kada je bilo osigurano 225.600 eura. Kroz taj program planira se sufinancirati oko 110 programa, projekata i manifestacija.
Velik dio kulturnog života Dubrovnika odvija se kroz njegove ustanove i tradicionalne manifestacije, Grad ima kazalište, kino, simfonijski orkestar, folklorni ansambl i devet različitih muzeja organiziranih u pet muzejskih ustanova, dok su Dubrovačke ljetne igre, utemeljene još davne 1950., jedan od najvažnijih hrvatskih kulturnih festivala. Ovogodišnje 77. Dubrovačke ljetne igre održane su pod temom „Svjetla sjevera“ i kroz 47 festivalskih dana ponudile više od 70 dramskih, glazbenih, plesnih, likovnih i drugih programa na ambijentalnim lokacijama povijesne jezgre grada. Proračun Igara iznosio je 2,662 milijuna eura, uz značajan udio vlastitih prihoda od ulaznica, sponzorstava i donacija, dok Grad Dubrovnik osigurava financijsku i logističku podršku događanja.
Kulturna produkcija bila je posebno bogata i prošle godine, kada su obilježene četiri velike obljetnice – 100 godina Dubrovačkog simfonijskog orkestra, 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik, 60 godina Folklornog ansambla Linđo i 45 godina zbora Libertas. U 2026. nastavljena su planetarno vrhunska kulturna zbivanja, u kolovozu je pred dubrovačkom Katedralom nastupio i jedan od najpoznatijih svjetskih tenora José Carreras, uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra, u koncertu koji su organizirali Grad Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre i Dubrovački simfonijski orkestar.
Ulaganja se pritom ne odnose samo na programe nego i na kulturnu infrastrukturu. U TUP-u se uređuje novi prostor Gradske knjižnice Dubrovnik, odnosno Ogranak Gruž, na 281 četvornom metru, s dječjim odjelom, prostorima za individualni i grupni rad i održavanje programa. Prostor će biti u potpunosti pristupačan osobama smanjene pokretljivosti, opremljen i za potrebe slijepih i slabovidnih korisnika. Istodobno je završena energetska obnova ljetnikovca Crijević Pucić, vlasnika i korisnika Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Vrijednost radova iznosila je 592.512,61 eura, kod čega je 479.492,42 eura osigurano bespovratnim sredstvima, a Grad je iz proračuna izdvojio 113.020,19 eura. Provedenim mjerama godišnja potrebna toplinska energija za grijanje smanjena je za 20,96 posto, a za 68,24 posto primarna energija i emisije CO2 Uz obnovu postojeće infrastrukture, Grad priprema i čitav niz novih projekata.
Nakon uređenja Parka Gradac i Parka ispod Platane kroz ITU mehanizam i obnove Parka Đordić Mayneri na Lopudu kroz ITU mehanizam za otoke, najavljuje se i daljnji razvoj prostora namijenjenih kulturnim sadržajima. Za Dubrovački simfonijski orkestar radi se projektna dokumentacija za već spomenutu rekonstrukciju dvorane u ljetnikovcu Crijević Pucić, dok se sa Sveučilištem u Zagrebu radi na rješenju nove, veće koncertne dvorane u neposrednoj blizini ljetnikovca.
Kultura se u Dubrovniku pritom snažno isprepliće i povetuje s filmskim turizmom. Povijesna jezgra i gradske lokacije već su desetljećima privlačne domaćim i svjetskim produkcijama, od Igre prijestolja i Ratova zvijezda do novijih projekata poput Netflixove serije Outer Banks. Takva snimanja, osim međunarodne promocije, angažiraju lokalne profesionalce, obrtnike, statiste i druge pružatelje usluga i otvaraju prostor za razvoj kreativnih industrija. O važnosti tog segmenta govori i činjenica da su o utjecaju filmskih produkcija na Dubrovnik izvještavali međunarodni mediji poput Reutersa.
S druge strane, Grad nastoji turističko korištenje kulturne baštine povezati s održivim upravljanjem destinacijom. Dubrovnik je kroz inicijativu Respect the City razvio niz mjera usmjerenih na upravljanje posjetiteljima, prometom i očuvanjem prostora, a 2025. godine proglašen je najboljom svjetskom održivom destinacijom na World Sustainable Travel & Hospitality Awards. Ove godine ponovno je nominiran i za četiri kategorije World Travel Awards, među ostalim za vodeću europsku kulturnu gradsku destinaciju, pri čemu je i nominacija sama po sebi izvanredan globalni rezultat.
Kultura pritom nije rezervirana samo za tri ljetna mjeseca. Prošlogodišnji Dubrovački zimski festival kroz 36 programskih dana ponudio je preko 200 programa na desecima lokacija, uz više od 100 tisuća posjetitelja. Stradun, Gruž, Lapad, Mokošica, muzeji, knjižnice, Kazalište Marina Držića, TUP i drugi gradski prostori postali su pozornice zimskih kulturnih i zabavnih sadržaja, a samo na koncertima zabilježeno je nekoliko desetaka tisuća posjeta. Raščlanjene brojke naposlijetku pokazuju da se visoka izdvajanja za kulturu u Dubrovniku ne svode samo na očuvanje postojeće baštine, već obuhvaćaju širok raspon programa, ustanova, kulturne infrastrukture, digitalnih alata, međunarodnih projekata i novih modela povezivanja kulture i turizma.
Od povijesnih zidina i muzeja, preko Dubrovačkih ljetnih igara i simfonijskog orkestra, do Dubrovnik Passa, filmskih produkcija i novih knjižničnih prostora, Grad, kako ističu Mato Franković i njegova ekipa, u konačnici kulturu nastoji pozicionirati kao važan dio razvoja kvalitete života i njegove međunarodne prepoznatljivosti, uz istodobno očuvanje prostora i sadržaja namijenjenih prvenstveno njegovim građanima. (P.L.)
