Grad Dubrovnik imao je u 2022. najviši nominalni porast izdvajanja za kulturu iz Proračuna u odnosu na 2021.- ‘plus’ 17.348.235 kuna. Treći je bio prema izdvajanju ‘po glavi stanovnika’ – 2.100,39 kuna, u Top 10- osmi- kada gledamo udio – 16.82 posto- izdvajanja iz proračunskih sredstava. Pokazala je to je to naša nedavna analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna…
-Dubrovnik kao grad iznimno vrijedne kulturno-povijesne baštine veliku pažnju posvećuje zaštiti, očuvanju i revitalizaciji materijalne i nematerijalne kulturne baštine, ulaganjima u programe i rad kulturnih ustanova, kao i čitavog sektora kulture- naglašavaju nam iz Grada.
U mandatu aktualne gradske uprave (2017. -…) Grad Dubrovnik značajne napore ulaže u osiguranje bespovratnih sredstava uključujući sredstva iz fondova Europske unije, a znakovito, jedan od prvih kapitalnih EU projekata u Gradu Dubrovniku bio je Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika. Investicija je to obnove povijesnog kompleksa Lazareta, danas kulturnog centra Dubrovnika smještenog tik uz gradske zidne na predjelu Ploče – istočnom ulazu u povijesnu jezgru, a koji je u prošlosti služio kao karantena (franc. quarantaine: četrdesetak dana), međunarodna protuzarazna mjera kojom se odvajaju i nadziru ljudi, roba i transportna sredstva (brodovi) za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva. Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika dali su novu dimenziju kulturnoj sceni grada.
-Isto tako, u kontinuitetu se povećavaju i sredstva namijenjena sektoru kulture, a izdvajaju se i novi kapitalni projekti – navode nam iz Grada.
Proračun Upravnog odjela za kulturu i baštinu za 2024., a prema Prijedlogu proračuna koji je upućen Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje iznosi 14.1 milijuna eura te je za 14 posto veći od proračuna Upravnog odjela za kulturu i baštinu u 2023. godini. Programom javnih potreba u kulturi financira se redovna djelatnosti ustanova kojima je Grad Dubrovnik osnivač, pruža se potpora velikom broju aktivnih udruga civilnog društva i umjetničkih organizacija, te se potiče kreativno stvaralaštvo pojedinaca, društava ii drugih organizacija kulture grada.
Grad Dubrovnik kao osnivač ili suosnivač ukupno dvanaest ustanova u kulturi ima obvezu financirati plaće i troškove za oko 340 zaposlenih i osigurati im sredstva za rad i održavanje prostora. U proračun su uvršteni i rashodi koji se financiraju vlastitim i namjenskim sredstvima ustanova. Rashodi ustanova u kulturi zauzimaju preko 90 posto ukupnog proračuna za kulturu. Grad u proračunu osigurava i sredstva za programe koji doprinose razvoju kulturnog života zajednice, što uključuje programe samostalnih umjetnika, umjetničkih organizacija, udruga i drugih subjekata izvan gradskih kulturnih ustanova.
Samo kroz Program javnih potreba u kulturi u 2024. (koji je također upućen Gradskom vijeću) financirat će se ukupno 101 program koji je prijavilo 70 prijavitelja, a za što je osigurao 350.000 eura, odnosno 50 posto više nego u tekućoj godini (225.629 eura). Posebno su vrednovani i podržan projekti kojima se obilježava 45. obljetnica upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske baštine, kao i 15. obljetnica upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, ali i upis -u studenom -arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke republike na UNESCO-vu listu Sjećanja svijeta…
Jedan od važnijih projekata u sektoru kulture u 2024. godini je opremanje i uređenje knjižnice u TUP-u. Naime, Dubrovačke knjižnice i Grad Dubrovnik uredit će poslovni prostor površine 503,45 m2 u koji će se smjestiti Knjižnica Gruž i depot za jedan dio fundusa Dubrovačkih knjižnica. Procijenjena vrijednost uređenja i opremanja knjižnice iznosi 1,39 milijuna eura.
-Stjecanje iznimno dragocjenog prostora nekadašnjeg industrijskog pogona Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda TUP d.d., smještenoj u srcu Gruža neposredno uz Luku Dubrovnik najveća je pojedinačna akvizicija Grada Dubrovnika u posljednjih 30 godina. Strateškom odlukom ove gradske uprave stvorena je prilika da TUP postane kontrapunkt, novo urbano središte i paralelni centar grada. U bivšem industrijskom pogonu u Gružu dom su već pronašli brojni kreativni i zabavni sadržaji poput muzeja i klubova, ali i različitih udruga, a gotovo su neiscrpne prilike za oplemenjivanje i razvoj ovog prostora. Koristi će imati prvenstveno građani Dubrovnika kojima će se nuditi paleta javnih i kulturnih sadržaja i usluga, ali i posjetitelji jer će se ponudom namijenjenoj njima dodatno rasteretiti povijesna jezgra. Cilj revitalizacije nekadašnjeg industrijskog pogona, prepoznate kao jedne od 20 najboljih projekata u Europi, je formiranje održivog modela ‘novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora’- ističu iz Grada.
Grad Dubrovnik je u studenom 2023. godine započeo realizaciju projekta preuređenja Spomen sobe poginulih branitelja u palači Sponza. Cjelovitim radovima unutrašnjeg uređenja i opremanja obuhvatit će se povijest ratnog stradanja Grada, s posebnim naglaskom na najveću žrtvu – izgubljene živote onih koji su ga branili. Projekt preuređenja Spomen sobe poginulih branitelja osmišljen je od strane renomirane hrvatske arhitektice Nikoline Jelavić Mitrović, a javnosti se predstavlja u sklopu ovogodišnjeg programa proslave Dana dubrovačkih branitelja i herojske obrane grada, koji se obilježava 6. prosinca. Radovi će trajati 60 dana te bi trebali biti završeni u siječnju 2024. Postojeća Spomen soba preuredit će se na način da će obuhvatiti cijelu priču ratnog stradanja Grada, njegovih stanovnika i hrabrih branitelja. Novoprojektirani kontemplativni prostor, primjeren žrtvi branitelja, bit će podijeljen u tri cjeline- središnja će prikazivati 195 poginulih dubrovačkih branitelja, čije će fotografije s imenom i ostalim važnim podacima biti aplicirane na podlozi od drva česvine i stakla te izložene na brončanim stijenkama koje će tvoriti novu jezgru unutar prostorije, a svjetiljka koja podsjeća na svjetlost svijeće, projicirat će 195 svjećica koje gore za poginule branitelje grada. Interaktivni LED display video zid koji će se ugraditi u sklopu uređenja, sadržavat će brojne ilustrativne materijale o braniteljima, poratnoj obnovi Grada i važnosti mira. Jedinstveni dio bit će središte prostorije gdje će se nalaziti podna karta stare jezgre Dubrovnika s označenim agresorskim pogodcima i sjećanje na stradale branitelje, dok će treći dio biti opremljen velikim ekranom s prikazom niza filmova i fotografija ratnih zbivanja i agresorskog razaranja Grada.
Jedan od planiranih projekata u 20234. godini je i Energetska obnova ljetnikovca Crijević-Pucić vlasnika ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar. Projektna dokumentacija je izrađena, a za realizaciju su odobrena bespovratna sredstva Ministarstva kulture i medija koja iznose 479.492,42 eura. Projektom su predviđeni radovi na povećanju energetske učinkovitosti zgrade javne namjene i ostali zavisni radovi poput obnove krovišta zgrade bez zadiranja u konstruktivne elemente nosive konstrukcije, procijenjena vrijednost radova s PDV-pm je 592.512,61 eura…
-Ključni alat u promicanju i održivoj valorizaciji kulturne baštine jest, pak, DUBROVNIK PASS (DU Pass). Radi se o digitalnoj transformaciji Dubrovačke kartice, koja je realizirana prošle godine kao jedno u nizu Smart City rješenja gradske uprave, a pokazala se izuzetno uspješnim projektom koji je ispunio zadane ciljeve: omogućiti jednostavniju kupnju i korištenje ove zajedničke ulaznice svim posjetiteljima Grada te istovremeno gradskoj upravi služi kao alat za upravljanje tokovima posjetitelja. Dubrovnik Pass kao zajednička ulaznica u najvažnije atrakcije Grada Dubrovnika obuhvaća besplatni posjet gradskim zidinama, svim gradskim muzejima i galerijama, Muzeju Franjevačkog samostana, kao i Kući Bukovac u Cavtatu te besplatni javni gradski prijevoz. Kroz različite vrste popusta, Dubrovnik Pass uključuje i brojne druge kulturne znamenitosti, kao i turističke, ugostiteljske te druge usluge, iznimno je značajan i zato što pruža široke mogućnosti nadogradnje, umrežavanja te daljnjeg strateškog razvoja kao ključnog alata za upravljanje povijesnom jezgrom Grada kao UNESCO-ovim svjetskim dobrom. Sustav je kao inovativno rješenje usklađen s EU zelenim planom. Projekt je i iznimno financijski uspješan. Primjerice, prihodi od prodaje Dubrovnik Pass-a u prvih sedam mjeseci ove godine nadmašili su ukupne lanjske godišnje prihode, kao i ukupne prihode turistički rekordne 2019. godine – naglašavaju iz Grada.
A Stradun je u listopadu ove godine službeno proglašen dijelom Blaga europske filmske kulture, naime Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) još je u rujnu prošle godine objavio da Europska filmska akademija pokreće novi odjel za baštinu te kako se tom prigodom 22 nova mjesta dodaju na popis ‘Blaga europske filmske kulture’, a među njima je i dubrovački Stradun, čime se na tom popisu našlo ukupno 41 mjesto. Europska filmska akademija slavi mjesta koja su prepoznata kao simboli europskog filma, mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i zaštititi. U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti, dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Jedinstvena očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, a posebno njegove glavne ulice Straduna omogućuje raznovrsnost filmskog izričaja.
U skoroj budućnosti u tu ponudu bit će uključeni i objekti vlastelinskih ljetnikovaca iz dobra slavne Dubrovačke Republike smještenih na području Rijeke dubrovačke koje je od 1964. zaštićeno kao značajan krajolik prirode, najdalje je u tom procesu, s ishođenom građevinskom dozvolom, stigao projekt ljetnikovca Gučetić – Lazarević. Glavni projekt njegove cjelovite obnove i revitalizacije izrađen od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda nedavno je predstavljen u nazočnosti ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek i gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića. Radi se o jednom od najvrjednijih i najreprezentativnijih kompleksa ladanjske arhitekture iz 16. stoljeća, a njegovom skorom revitalizacijom cilj je razviti svojevrstan društveno-kulturni centar za sve stanovnike Mokošice i posjetitelje Dubrovnika. Objekt će biti dom i budućem Memorijalnom centru Ruđera Boškovića, slavnom dubrovačkom znanstveniku, te će imati i edukacijsku funkciju, gdje će se građanima i posjetiteljima omogućiti uvid u brojnu znanstvenu, obrazovnu i istraživačku građu dok će se revitalizacijom renesansnog vrta i sanacijom ogradnih zidova ponuditi sasvim novi reprezentativni ambijent, po dovršetku izrade izvedbenog projekta, financiranje izvođenja radova obnove cijelog kompleksa planira se prijaviti na apliciranje sredstava kod dostupnih europskih fondova.
S druge strane obale, na području naselja Čajkovići, smješten je ljetnikovac Bozdari–Škaprlenda. Njegovom planiranom obnovom, a prema idejnom rješenju tvrtke Proto Arch d.o.o. , predviđena je uspostava interpretacijskog centra kao centra za posjetitelje, rekonstrukcijom ladanjske kuće formirat će se polivalentni prostor, unutar kojeg će biti moguća organizacija raznih kulturnih, prezentacijskih, izložbenih i društvenih manifestacija. Očuvat će se izvorne funkcije ljetnikovca te dodati nove, sukladno suvremenim potrebama i ciljevima osiguranja samoodrživosti objekta te cjelogodišnjeg djelovanja na korist lokalnog stanovništva kao i posjetitelja. Zavod za obnovu Dubrovnika, kao voditelj ovih projekata, nastavlja s aktivnostima pripreme tehničke dokumentacije za rekonstrukciju kompleksa. Grad Dubrovnik je u travnju ove godine postao jedinim vlasnikom ljetnikovca Bunić-Kaboga. Gotičko-renesansno zdanje smješteno je na Batahovini, na južnoj obali Rijeke dubrovačke, a njime već upravlja Dubrovačka baština, tvrtka u gradskom vlasništvu. U potpunosti je obnovljen donacijom Batahovina Foundation u iznosu od tri milijuna eura, a prijenosom prava vlasništva Gradu Dubrovniku omogućit će se bolje i svrsishodnije upravljanje ljetnikovcem te će on i dalje biti korišten za različite javne, kulturne i društvene namjene Grada. Uz tri navedena ljetnikovca, projekt ‘Dubrovački ljetnikovci’ uključuje i druge objekte ladanjske arhitekture u vlasništvu Grada Dubrovnika poput ljetnikovca Restić, koji također zahtijeva potpunu rekonstrukciju i adaptaciju. Planovi Grada za revitalizaciju reprezentativnih primjera ladanjske arhitekture Dubrovačke Republike usmjereni su i na mrežu brodskih linija kako bi se osim diverzifikacije turističke ponude i disperzije posjetitelja smanjio pritisak na glavne cestovne pravce, favorizirali bi se plovila na električni pogon i ekološki prihvatljiva transportna rješenja morem za prijevoz putnika…
Dubrovnik kao hrvatski ‘šampion turizma’ obiluje sjajnim kulturnim manifestacijama. Spektakularnim 3D mappingom dubrovačke tvrtke Pixel dizajn na pročelju palače Sponzi svečano je tako u studenom otvoreno 3. izdanje Festivala svjetlosti Lumiart Dubrovnik, uz potporu Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Ovaj festival transformirao je mnoge dubrovačke ulice i znamenitosti u novo ruho – od kule Minčeta i zidina osvjetljenih nešto drukčijim bojama nego inače, preko vrata od Pila koja su poslužila kao kulisa za ulaz u grad kroz LED instalaciju „Rainbow slide“ pulske tvrtke Visualia do Straduna obojenog umjetničkim projekcijama skupine Night projection (Mađarska).
A prije neki dan krenuo je i jubilarni 10. Dubrovački zimski festival uključivanjem dekorativne blagdanske rasvjete koja mami opoglede i uzdahe posjetitelja. Bogat glazbeni, zabavni te gastronomski program ponudit će za sve građane i goste Dubrovnika pregršt čarobnih događanja, a poseban naglasak stavljen je na Dječji zimski festival. Vrhunac cjelokupnog programa u trajanju dod 2.12.2023. do 6. siječnja 2024. bit će spektakularan doček Nove godine, a tijekom prosinca i siječnja na Stradunu će nastupiti mnogobrojne glazbene zvijezde, dok Dubrovački simfonijski orkestar priređuje Božićni (25.12.) i Novogodišnji koncert (1.1.) u podne ispred crkve sv. Vlaha. Koncerti klasične glazbe u Kneževu dvoru i ljetnikovcu Kaboga će zaokružiti program i zadovoljiti svačiji glazbeni ukus, a dočekujući i ispraćajući najljepše doba u godini, grad će zasjati u zimskom ruhu, okićen s preko tisuću i dvjesto rasvjetnih dekorativnih elemenata i tisuću metara dekorativne lovorike koja će krasiti gradska pročelja. Osvijetljeno je preko 50 stabala na zelenim površinama, a više od trideset velikih i malih božićnih drvaca donijet će toplinu blagdana u svako gradsko naselje, napominju iz Grada. Program se održava na mnoštvu atraktivnih lokacija diljem Dubrovnika, a kao i dosad uređena je Stanica Sjeverni pol u Luži, tu su također i prigodni program Baš Baština u Lazaretima, osmišljena je Šarena zima u Uvali s popularnim vlakićem i klizalištem, a ove godine će klizalište biti postavljeno i u najvećem gradskom naselju Mokošica. Dječji zimski festival otvara druženje s Djedom Mrazom iz Laponije, a programi se nastavljaju kroz susret s moto-mrazovima na Stradunu, mnogobrojnim predstavama od kojih se ističe čarobni Orašar u produkciji Kazališta Marina Držića. Više informacija o svim događanjima bit će dostupno na internetskoj stranici i društvenim mrežama Dubrovačkog zimskog festivala, službenoj Android te IOS aplikaciji i na Kalendaru događanja Grada Dubrovnika.
Program javnih potreba u kulturi ukupno vrijedan 350 tisuća eura je u Proračunu 2024. za 55 posto veći nego ovogodišnji, a uključuje 101 program prijavljen od strane 70 pojedinaca, društava i drugih organizacija kulture, navode iz Grada.
-Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, čini temelje na kojima naš grad živi i danas. Ona je naš osnovni i nevodljiv identifikacijski element, ali i pokretač gospodarstva suvremenog Dubrovnika. Stoga je naša zadaća osigurati sve potrebne uvjete za njenu zaštitu i oplemenjivanje, a održivi razvoj je imperativ i odabrani smjer u kojem se krećemo od kada je ova gradska uprava preuzela odgovornost za upravljanje gradom. Značajna sredstva ulažemo i u promoviranje suvremene kulture jer naš grad je u povijesti uvijek nudio najbolje, a tako treba biti i u budućnosti – kazuje nam Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika. (Pero Livajić)
