Najmanja odstupanja između planiranih i ostvarenih proračuna u 2020., 2021. i 2022. godini imalo je osam gradova. U promatranom razdoblju ukupne su prihode najrealističnije planirali gradovi Karlovac, Križevci, Osijek i Umag – Umago, a ukupne rashode najrealističnije su, s odstupanjima manjim od 5%, planirali gradovi Zagreb, Prelog, Virovitica i Ozalj. Pokazuje to objavljena analiza Instituta za javne financije.
Karlovac je u 2020. godini na prihodovnoj strani proračuna imao odstupanja između planiranih i ostvarenih ukupnih prihoda za 4,4 posto, u 2021. godini za 1,9 posto te u 2022. godini za 4,5 posto.
U proračunu Grada Križevca na prihodovnoj strani odstupanje od plana i izvršenja bilo je u 2020. godini za 6,5 posto, u 2021. za 4,4 posto te u 2022. godini za 2,2 posto.
U osječkom proračunu odstupanja plana i izvršenja ukupnih prihoda bila su u 2020. godini 11,3 posto, godinu kasnije smanjila se razlika na 0,6 posto, a u 2022. godini bila je 1,4 posto.
I u Umagu je u promatrane tri godine došlo do smanjenja razlike na prihodovnoj strani plana i izvršenja. U 2020. godini ta je razlika bila 12,1 posto, u 2021. godini 2,5 posto, a u 2022. godini 1,8 posto.
Na rashodovnoj strani Virovitica je bila jedna od četiri grada koja su imala najmanja odstupanja između planiranih i ostvarenih rashoda. U 2022. godini razlika plana i izvršenja ukupnih rashoda bila je 6 posto, godinu poslije 1,5 posto, a u 2022. godini 3,8 posto.
U Ozlju se je kroz tri godine znatno smanjila razlika u planiranju rashoda u odnosu na izvršenje. U 2020. godini razlika je bila 8,9 posto, u 2021. godini 1,2 posto te u 2022. 2,6 posto.
U cijelome promatranom razdoblju najviša su odstupanja ukupnih prihoda imale uglavnom općine, ali i manji gradovi, odnosno većinom lokalne jedinice s manje od 7.500 stanovnika. Kako obrazlaže autorica analize, Simona Prijaković, velika odstupanja prihoda poslovanja mogu biti povezana s pomoći EU-a jer su se lokalne jedinice prijavile na natječaj te planiraju dobiti sredstva iz EU-a, ali navedena se sredstva ne ostvare ili kasni njihov primitak.
Kod rashoda, u razdoblju 2020. – 2022. prosječna odstupanja rashoda poslovanja, rashoda za nefinancijsku imovinu te ukupnih rashoda najveća su u općinama, slijede gradovi pa županije. U odnosu na 2020., u gradovima se tijekom 2021. i 2022. odstupanja rashoda poslovanja smanjuju, dok se u županijama i općinama u 2021. smanjuju, a u 2022. ponovno rastu. U županijama i gradovima tijekom 2021. i 2022. odstupanja rashoda financijske imovine rastu, dok se u općinama u 2021. smanjuju te u 2022. ponovno rastu. S druge strane, odstupanja se ukupnih rashoda u svim lokalnim jedinicama u 2021. smanjuju, a u 2022. ponovno rastu. Nadalje, podaci Instituta pokazuju da tijekom promatranoga razdoblja u svim lokalnim jedinicama prosječno ostvareni rashodi poslovanja najmanje odstupaju od planiranih (oko 15%), dok rashodi za nefinancijsku imovinu najviše odstupaju od planiranih (oko 52%). Stoga su prosječna odstupanja ukupnih rashoda oko 31%. U cijelome promatranom razdoblju u svim lokalnim jedinicama udio rashoda za nefinancijsku imovinu u ukupnim rashodima iznosi 31%, stoga su zbog visokih odstupanja rashoda za nefinancijsku imovinu odstupanja ukupnih rashoda mnogo veća.
Radi podizanja razine proračunske transparentnosti i informiranosti građana, Ministarstvo financija svake godine objavljuje podatke o ostvarenju proračuna svih lokalnih jedinica. No, kako napominje autorica, potrebno je oprezno pristupati podatcima. Prvo, zbog različitih nadležnosti za prikupljanje prihoda i pružanje javnih dobara i usluga, ne mogu se uspoređivati iznosi ostvarenja prihoda i rashoda svih lokalnih jedinica, nego samo iznosi između županija, iznosi između gradova i iznosi između općina. Drugo, brojne lokalne jedinice ne prikupljaju prihode i ne stvaraju rashode samo na temelju svojih proračuna već i uz pomoć svojih proračunskih korisnika (vrtića, škola, muzeja, bolnica itd.) te s pomoću pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači.
Županije, u odnosu na općine i gradove, imaju najmanje prosječno odstupanje prihoda i rashoda. Kako se obrazlaže, većina lokalnih jedinica planira veće prihode i rashode nego što ih tijekom godine ostvare, pa bi za njih valjalo izvidjeti je li problem u nedostatku administrativnoga osoblja sposobnoga za kvalitetno planiranje proračuna, planiraju li se namjerno viši prihodi kako bi se mogli planirati i viši rashodi ili se radi o nekim drugim razlozima. Nadalje, navodi se da najmanje odstupaju rashodi poslovanja, a najviše prihodi i rashodi za nefinancijsku imovinu u svim lokalnim jedinicama (iznad 50%), U odnosu na 2020., tijekom 2021. prosječna se odstupanja prihoda poslovanja, ukupnih prihoda, rashoda poslovanja i ukupnih rashoda smanjuju te se u 2022. povećavaju (osim kod gradova, gdje se u 2022. odstupanja rashoda poslovanja smanjuju), a vjerojatno zbog pandemije. (L.K.)
