Ivan Buljan, Ivan Gudelj, Branko Tucak, Dragutin Čelić, Ivan Leko, Mladen Karoglan, Ante Rebić, Zvonimir Boban… poznata su nogometna imena, kojima je poveznica rodna – Imotska krajina. Malo gdje na užem i širem prostoru nalazimo toliko vrhunskih imena iz svijeta sporta. Pa još kada im u nabrajanju pridružimo sjajnu tenisačicu Silviju Talaju, planetarnu taekwondo prvakinju Mateu Kolovrat, a tek nezaboravnog boksačkog asa Matu Parlova…
U kršu i kamenu biokovskog zavičaja nekako smo i naviknuli na svakovrsni talent, tako onda i onaj na tvrdim sportskim terenima i borilištima. Ali uskoro bi se na tom području mogla itekako preusmjeriti povijest lokalnog sporta.
Prema vodi i vodenim sportovima.
Makar su Imotski i Imoćane mnogi nerijetko i vezali uz Modro i Crveno Jezero, koja su, kako sami kažu, njihovi oceani, i Atlantski i Tihi, rijetki su tu vidjeli konkretnu budućnost u smislu sportskog aktiviranja – plivanja i vaterpola.
Istina, u Modrom jezeru znale su se održavati vaterpolske utakmice „Vilenjaka“ i „Vukodlaka“, družina koje se u njegovom isušenom dnu ljeti sastaju u spektakularnim nogometnim susretima. U odmjeravanju vaterpolskih snaga bi im se priključila i znana imena poput Mile Elegović, Vedrana Mlikote, Duje Draganje, Kristijana Curavića, ali ipak…
Nikada ne reci nikad, kažu u Gradu Imotskom, u kojemu se naveliko sprema lokacija i dokumentacija za smještaj – gradskog bazena. Prvog u dalmatinskoj zagori nakon onog u Sinju izgrađenom 1953., prije punih sedam desetljeća.
Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, zamjenik župana Stipe Čogelja te pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić obišli su početkom tjedna u društvu gradonačelnika Imotskoga Ivana Budalića, glavnog tajnika Hrvatskog vaterpolskog saveza Renata Živkovića i predstavnika proizvođača bazena Maura Rivette lokalitet budućeg plivališta.
Naime, Hrvatski vaterpolski savez odobrio je da se nakon završetka Europskog vaterpolskog prvenstva, koje se u kolovozu i rujnu održava u Splitu, jedan od bazena prebaci u Imotski, izvijestili su iz SD županijskih ureda.
-Od srca im hvala na tome, što se tiče Splitsko-dalmatinske županije, prostorno-planskom dokumentacijom je sve definirano, a na Gradu Imotskom je da odradi ostatak. Koliko čujem, oni su već u pripremi planske dokumentacije, nadam se da će se sve završiti dobro i da će se takav prijedlog slati na Županijsku skupštinu- rekao je župan Boban, posebno ističući kako mu je želja dovesti bazen u Imotski. Gradonačelnik Ivan Budalić zahvalio je, pak, na inicijativi za postavljanje bazena u njegovu gradu, županu, Županiji, HVS-u, i svim u inicijativu uključenim akterima.
-Nadam se da ćemo uskoro u 2022. ili 2023. na ovoj lokaciji imati jedan lijepo izgrađen bazen, na korist svim našim građanima- zaključio je Budalić, a važnost ove inicijative naglasio je i Renato Živković, glavni tajnik Hrvatskog vaterpolskog saveza.
-Duboko smo uvjereni da je ovo značajan korak naprijed u kvaliteti života čitave ove regije i sretni smo zbog činjenice da će djeca moći proći obuku neplivača, ali i zbog toga što će se ovdje moći odvijati i brojne sportske aktivnosti- izjavio je Živković, čije riječi je, tom prilikom, potvrdio i prisutni predstavnik proizvođača plivališta Mauro Rivetta.
-Jako smo sretni što sudjelujemo u ovoj hvalevrijednoj inicijativi za sportski centar i bazen koji bi se trebao postaviti na ovoj prekrasnoj lokaciji- naglasio je Rivetta.
Nakon što prođe Europsko prvenstvo u vaterpolu, krenut će se u realizaciju instaliranja novog gradskog bazena koji bi se, inače, u Imotskom trebao nalaziti u krugu zgrade srednjih škola.
-Tehničke karakteristike još se slažu, kao i ostali detalji vezani uz dimenzije i čitav atraktivan projekt, pa i ne mogu dati više konkretnih informacija. No, definitivno, čitava ideja se zahuktala, za što sam i osobno posebno sretna. – tvrdi nam Ana Marija Radeljić, dogradonačelnica.
Možda niste znali, a eventualno vam daje neki drugi pogled na sportsku sliku kraja, kako su „Imotska dica“ i olimpijska plivačica Ema Rajić, hrvatsko-austrijska rekorderka Mirna Jukić, kao i Josip Pavić, osvajač zlatne vaterpolske OI medalje iz Londona 2012., bivši vratar HAVK Mladosti i kapetan „Barakuda“. Tu je izniknula i Mia Topić, jedna iz reda najboljih vaterpolskih „sirena“ u RH…
Usput, ne treba ni govoriti koliko bi i što bazen, makar i montažni, predstavljao za uzlet turizma kojemu u Gradu Imotskom i okolici pridaju kapitalan gospodarski značaj. Imotska krajina postala je odavno apsolutni turistički hit zaobalja. Lani su debelo premašili rekordnu 2019. i upisali 100.000 noćenja!
Podsjetimo, u svim smještajnim objektima sada rekordne 2021. godine ostvareno je ukupno 12.178 dolazaka i 100.812 noćenja. Prema našoj analizi podataka o turizmu Državnog zavoda za statistiku, pokazalo se da je kontinentalni turizam, naročito posljednjih nekoliko predpandemijskih (ali nastavilo se to i za vrijeme globalne epidemije kada se sve više traže izolirana nemasovna odredišta) godina doživio pravi boom, a od dalmatinskih gradova najveće otkriće je upravo – Grad Imotski, u kojemu je 2019. zabilježeno 30 posto više turističkih noćenja, dok je dolazaka bilo 16 posto više u odnosu na 2018. Prije nekoliko godina bili su, spomenimo, u Imotskom i najuspješniji po povlačenju sredstava za unaprjeđenje turističke infrastrukture i sadržaja te je na području Krajine gradnja obiteljskih kuća za odmor postala pravi hit i prepoznata kao ključna stavka za produženje i izuzetan uspjeh turističke sezone, a vlasnici kuća su za gradnju bazena dobivali i 40 tisuća kuna poticaja. Danas je bazena tristotinjak! Kuća za odmor, kojih je s oko 2,5 tisuće postelja, ima sve više, među njima i preko 380 luksuznih, vila.
Turizam je grana gospodarstva koja u Imotskom bilježi izuzetan rast. Najvažniji projekt u tom segmentu, uz probijanje tunela Sv.Ilija kroz utrobu Biokova, kojim se grad uz okolna središta značajno približio moru i plažama Makarske rivijere, skraćujući put sa preko sat na svega 10 -20 minuta, apsolutno je Geopark Biokovo-Imotska jezera i apliciranje Geoparka na UNESCO Global Geoparks mapu jedinstvenog geografskog područja međunarodnog geološkog značaja. Uspješno razvijaju i vjerski turizam, pa su osmislili i hodočasničku stazu Camino Imota… (Splitsko-dalmatinska županija/P.Livajić)
