Iz godine u godinu Samobor potvrđuje status jednog od najpoželjnijih velikih gradova za život u RH. Tijekom proteklih sedam godina, otkako u suradnji s Jutarnjim listom provodimo veliki izbor za Najbolji grad, Samobor se redovito nalazi među finalistima, s do sad upisanih 14 finala i pet pobjeda. Četiri puta proglašen je najboljim gradom za gospodarstvo u zemlji, a 2023. i gradom koji je u godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života. Ni osmo izdanje ovog prestižnog natjecanja nije iznimka. Samobor se ponovno, kao i svih prethodnih godina, našao u završnici dviju kategorija – po sedmi put je u konkurenciji i brani prošlogodišnju titulu najboljeg velikog grada u gospodarstvu i šesti put u ‘kategoriji svih kategorija’, kvaliteti života…
-Ponosna sam što se Samobor opet našao u finalu izbora za najbolji grad upravo u kategorijama gospodarstvo i kvaliteta života. Ovaj uspjeh potvrda je da radimo kvalitetno i odgovorno, da brinemo o razvoju grada i potrebama naših građana. Realizirali smo brojne projekte koji doprinose kvaliteti života, a što se tiče gospodarstva podupiremo gospodarstvenike i poduzetnike donoseći mjere koje im olakšavaju poslovanja. Kontinuirani rast broja poduzetnika potvrđuje da je Samobor poželjna sredina za poslovanje, a poticaj tome je snažna podrška lokalne zajednice kao i provođenje politike poreznog rasterećenja. Već sama činjenica da se nalazimo u finalu izbora za Najbolji grad u dvije kategorije potvrđuje da se sav uloženi trud isplatio i da je naš rad prepoznat na razini Hrvatske – istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot i naglašavajući brojne projekte i mjere koje je Grad Samobor pokrenuo i realizirao, a kako bi unaprijedio kvalitetu života i podupro razvoj gospodarstva.
Nakon što je prije dvije godine Varaždin prekinuo njegov niz pobjeda u gospodarskoj kategoriji, Samobor je prošle godine titulu najboljeg ekonomskog grada ponovno vratio na Trg kralja Tomislava, potvrdivši – kako ističu iz Grada – da se snaga njegova razvoja temelji na stabilnosti, poduzetništvu i jasnoj viziji napretka. Posebne zasluge- napominju – pripadaju gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima koji svojim idejama i radnom energijom stvaraju stabilno i konkurentno gospodarsko okruženje, pa ne čudi da Samobor u 2025. ide po petu uzastopnu pobjedu u izboru najboljih velikih gradova za gospodarstvo s ‘Top 5’ pokazatelja u sedam ključnih gospodarskih pokazatelja. Riječ je, u prvom redu, o udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima od 57 posto, po čemu je najbolji među velikim gradovima. Po prosječnom dohotku po stanovniku, 7.270 eura, Samobor je drugi najbolji u ovoj konkurenciji, kao i po udjelu izdvajanja za bruto plaće u ukupnim rashodima i izdacima od 22,71 posto proračuna. S prosječnom stopom poreza na dohodak od 22,5 posto, drugi je najpovoljniji porezni grad među velikim gradovima.
Uz to, Samobor je među 10 gradova u Hrvatskoj u kojima je u protekloj godini otvoreno najviše novih poduzeća U prošloj godini Samobor je imao u listopadu 1743 poduzetnika, a danas ih je – zanimljivo – 2025, dok je lani u ovo vrijeme bilo 1257 obrtnika, a danas ih je preko 1500. Rast broja poduzetnika potvrđuje kako je Samobor poželjna sredina za poslovanje, a poticaj tome je snažna podrška lokalne zajednice baš kao i provođenje politike poreznog rasterećenja. Samobor ima jedan od najnižih poreza na dohodak među svim hrvatskim gradovima, s prvim danom 2024. u Samoboru su smanjene porezne stope na dohodak – s 20 na 18 posto za nižu, odnosno s 30 na 27 posto za višu poreznu stopu, što je izravno rezultiralo povećanjem plaća građana.
Grad već ranije nije imao prirez, a ovo smanjenje poreznih stopa još je jedan korak prema daljnjem poreznom rasterećenju stanovnika i nastavak prijašnjih odluka o smanjenju komunalnog doprinosa i komunalne naknade u nizu djelatnosti. Početkom ove godine stupile su na snagu izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima je uveden porez na nekretnine kao zamjena za dosadašnji porez na kuće za odmor. Vlada je jedinicama lokalne samouprave prepustila odluku o visini tog poreza. Grad Samobor nije iskoristio mogućnost povećanja, već je zadržao postojeću stopu – 1,33 eura po kvadratnom metru, koliko se i do sada plaćalo za kuće za odmor, a osim kroz porezne olakšice, Grad poduzetnike podupire i kroz čitav niz poticajnih mjera.
Samobor gospodarstvenicima omogućuje ostvarivanje konkretnih potpora za zapošljavanje u privatnom sektoru, potpora za kapitalna ulaganja, za programe novih tehnologija i inovacije, tradicijske, obrtničke i umjetničke obrte, za poljoprivrednike, a subvencionira se i zakup poslovnih prostora inkubiranim poduzetnicima u Malom Tehnopolisu Samobor. Za navedene mjere u proračunu je osigurano više od 600.000 eura. Usto, Grad Samobor dodatno potiče žene poduzetnice, majke koje pokrenu vlastiti posao prvih šest mjeseci u potpunosti su oslobođene plaćanja smještaja djeteta u vrtiću, što svakako predstavlja izuzetno važnu mjeru u ravnoteži između obiteljskog i poslovnog života.
U prostoru MTS-a, inače, trenutačno djeluje 18 korisnika, većinom tehnoloških tvrtki i inovatora. MTS pomaže razvojnim tvrtkama (start-up tvrtkama) u realizaciji njihovih projekata kroz mogućnost korištenja novih tehnologija, savjetodavnu djelatnost, besplatne poslovne edukacije, radionice i organizacijsku podršku. Nekoliko tvrtki koje posluju iz MTS-a razvilo se u međunarodno konkurentne kompanije značajnog potencijala. Uz postojeći objekt MTS-a u planu je izgradnja i novog objekta gdje će mogućnost za poslovanje dobiti 20 novih start-up poduzetnika. Grad Samobor izradio je projektno-tehničku dokumentaciju i ishodio građevinsku dozvolu, a projekt će biti prijavljen na neki od budućih EU natječaja. Putem javnog poziva Zagrebačke županije za sufinanciranje razvoja poduzetničkih zona i inkubatora, Grad je za projekt ‘Inkubator II Malog Tehnopolisa Samobor’ ostvario potporu u iznosu od oko 20.000 eura.
-A da je Samobor pogodna sredina za poslovanja prepoznali su i češki investitori koji u Samoboru grade RC Zone – najveći logistički centar u Hrvatskoj i šire, prva faza projekta, koja obuhvaća 43.000 četvornih metara, otvorena je u lipnju ove godine, a u nju je uloženo oko 60 milijuna eura. Završetak cijelog velebnog projekta, ukupne vrijednosti oko 100 milijuna eura, planiran je krajem iduće godine, ističu iz Grada. Investitori su – tvrde nam – prepoznali potencijal i povoljno poslovno okruženje koje nudi Samobor, a ovaj distributivno-logistički centar neće služiti samo lokalnoj sredini, već će imati pozitivan učinak na gospodarstvo čitave Hrvatske, potaknuti rast i otvoriti nova radna mjesta.
Samobor je odavno poznat kao turistički biser kontinentalne RH. Njegova prirodna ljepota, bogata kulturna baština, prepoznatljiva gastronomska ponuda te brojne tradicionalne i nove manifestacije čine ga privlačnim odredištem domaćih i stranih posjetitelja. U ovoj godini Grad ulaže 850.000 eura u provedbu turističkih manifestacija, projekata i natječaja koji su važni za razvoj i dodatno unaprjeđenje turističke ponude i toga vida gospodarstva. Naposljetku, Samobor se može pohvaliti i vrlo niskom stopom nezaposlenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ispostava Samobor, zaključno s 31. kolovoza 2025. evidentirane su 524 nezaposlene osobe – čak 121 manje nego u istom razdoblju 2024.
Navedeno su međutim tek dio čitavog seta aktivnosti koje utječu na ukupnu kvalitetu života. Samobor se među velikim gradovima može pohvaliti prvim mjestom po dva pokazatelja – udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, koji iznosi 57 posto, po indeksu općeg kretanja stanovništva od 101,58 posto, Grad je drugi po prosječnom dohotku (7.270 eura po stanovniku), po spomenutima stopi poreza na dohodak (22,5 posto) i po udjelu izdvajanja za bruto plaće gradskih službenika u rashodima (22,71 posto proračuna). Visoko je pozicioniran i po porodiljnim naknadama jer one iznose 635,77 eura po novorođenom djetetu, prosječni izvorni prihodi po stanovniku u Samoboru su 659 eura, stopa siromaštva je 14 posto, a nezaposlenih je 16 na tisuću stanovnika. Sedmi je od ukupno 24 velika grada po broju obrtnika (34 na tisuću stanovnika), a prosječno je svaka 4,6 osoba- visokoobrazovana. Ovaj grad u Središnjoj Hrvatskoj ima prosječni vitalni indeks 65,8 posto, a 139,85 posto indeks starenja.
-Grad Samobor realizirao je brojne kapitalne projekte i za mnoge ostvario znatna EU sredstva. Svaki euro iz europskih fondova ne samo da doprinosi rastu proračuna, već omogućuje da vlastita sredstva usmjerimo prema strateškim inicijativama koje dodatno poboljšavaju kvalitetu života naših građana – ističe Petra Škrobot.
Samobor je u investicijskom ciklusu vrijednom preko 25 milijuna eura. Najznačajniji projekti koji doprinose boljoj kvaliteti života su izgradnja novih škola, vrtića i sportskih dvorana, kao i uređenje prometnica. Nakon pola stoljeća Samobor će dobiti novu školu za više od 400 učenika, ali i novu sportsku dvoranu. Sveobuhvatna rekonstrukcija i dogradnja zgrade broj 5 na području nekadašnje vojarne Taborec, napreduje prema planu. Po završetku svih radova, u travnju iduće godine, škola će imati kapacitet za 20 razrednih odjela, ukupno 440 učenika i učenica. Uz novi školski objekt gradi se i moderna školska sportska dvorana površine iznad 900 m2 sa svim pratećim sadržajima. Vrijednost nove škole i dvorane je 12,3 milijuna eura, kod čega je čak 9,8 milijuna ostvareno iz EU fondova.
U završnoj fazi je dogradnja OŠ Milana Langa u Bregani. Realizacijom ovog projekta škola u Bregani dobit će uvjete za održavanje nastave u jednoj smjeni. Dograđeno je 500 m2 novog školskog prostora pa će od iduće školske godine mjesta u školi biti za preko 500 učenika u 24 razredna odjeljenja. Uz školu u Bregani gradi se i nova moderna sportska dvorana površine preko 2.000 m2. Vrijednost radova gradnje dvorane i dogradnje škole je oko 7,5 milijuna eura, pri čemu je Grad Samobor iz fondova EU-a ostvario bespovratna sredstava u iznosu gotovo 5 milijuna eura. Za provođenje nastave u jednoj smjeni u planu je rekonstrukcija i nadogradnja škole u Rudama, matične škole Bogumila Tonija, škole Samobor i područne škole Celine, navode iz Grada.
Samobor je među gradovima koji bilježe najveći rast broja rođene djece pa se u dječjim vrtićima traži mjesto više, nakon što je u prošloj godini dograđen vrtić Izvor za smještaj 115 mališana i izgrađen novi vrtić u Molvicama za preko 50 mališana, pri završetku su radovi na izgradnji trećeg vrtića u naselju Perivoju u kojem će mjesta biti za 116 mališana. Osim kroz ulaganje u infrastrukturu briga o potrebama djece i roditelja vodi se kroz niz drugih demografskih mjera. Grad Samobor je prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo novu poticajnu mjeru ‘Baka – djed servis’ koja omogućava financijsku naknadu djedovima i bakama za čuvanje svoje unučadi predškolske dobi. Naknada iznosi 360 eura po djetetu mjesečno, što je jednako subvencijama za smještaj djece u privatnim vrtićima i obrtima dadilja.
Grad osnovnoškolcima osigurava besplatne radne bilježnice i ostali obrazovni materijal, a srednjoškolci dobivaju 200 eura za kupnju udžbenika. Podrška školarcima i studentima daje se i kroz stipendije i novčane nagrade za osvojene zapažene rezultate na državnim natjecanjima. Samobor kao grad mladih brine i -o mentalnom zdravlju mladih. Otvoreno je Savjetovalište za mlade u kojem mladi u dobi od 7 do 30 godina, mogu dobiti besplatnu emocionalnu i psihološku podršku kroz individualno savjetovanje i terapiju u sigurnom i povjerljivom okruženju, a briga o djeci i mladima vodi se i kroz ulaganje u parkove, dječja i sportska igrališta.
Godinama zapušteno kultno igralište u Ulici Milana Langa dobilo je novo ruho i ponovno je mjesto rekreacije i druženja. Na čak 2.769 četvornih metara uređeni su tereni za košarku, rukomet i mali nogomet, dio prostora prenamijenjen je u dječji park, a postavljena je i rasvjeta. Tu su i zaštitne mreže, nove klupe za odmor, koševi za otpad, uređeni su sanitarni čvorovi, omogućen je i pristup osobama s invaliditetom. Cijeli prostor pokriven je nadzornim kamerama. Uređeno je još desetak novih parkova i igrališta, a na 40 su postavljena nova igrala.
Intenzivno se ulaže i -u komunalnu infrastrukturu. Uređenjem prometnica sigurnost svih sudionika u prometu je veća, a Samobor još ljepši i uređeniji. U proteklih godinu dana na širem području Grada Samobora je izgrađeno, uređeno i rekonstruirano više od 15 kilometara prometnica i oko 2 kilometra pješačkih staza. Sanirana su klizišta u Rudama i Gradišću čime je osigurana stabilnost terena i sigurnost prometa. Saniran je most u Mirnovečkoj ulici koji spaja Veliku Rakovicu i Kladje, a novi most izgrađen je i u Vrbovcu Samoborskom, dodaju nam iz Grada. Za bržu, jednostavniju i učinkovitiju prijavu komunalnih problema, Grad Samobor uveo je novi digitalni alat – mobilnu aplikaciju POPRAVIMO putem koje građani imaju mogućnost prijaviti komunalne nedostatke, korištenjem aplikacije osigurava se brža reakcija nadležnih službi i jednostavniji način praćenja prijavljenih problema.
Nadalje, Grad Samobor je s prvim danom 2025. godine na svom području uveo besplatni javni prijevoz za sve građane i posjetitelje, a osim što je prijevoz besplatan, znatno je kvalitetniji i pristupačniji. Samoborom prometuje 17 autobusnih linija, što je 6 linija više nego prije, a uvedena je i kružna linija koja povezuje centar Samobora s užim područjem grada. Isto tako se ulaže i u izgradnju infrastrukture za pružanje socijalnih usluga za starije osobe, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju doma za starije u Maloj Rakovici, a Centar za starije osobe planiran je u Lugu Samoborskom gdje se ide u rekonstrukciju postojećeg objekta.
Među većim ulaganjima u sportsku infrastrukturu izdvajamo postavljanje umjetne trave na igralištu u Bregani koje će udovoljavati FIFA standardima. Uz igralište će se izgraditi montažne tribine za 300 gledatelja, a za ovaj projekt vrijedan preko milijun eura, Grad je kod Ministarstva turizma i sporta ostvario sufinanciranje u iznosu od 300 tisuća eura. Ulaže se i – u turističku infrastrukturu. Planinarski dom Ivica Sudnik, na Velikom dolu mjesto susreta brojnih planinara i zaljubljenika u prirodu, nakon završetka sveobuhvatne rekonstrukcije, koncem ovo godine, dobiti će novo ruho. Novo ruho dobila je brenta – prostor vinarsko-vinogradarske udruge, moderan i funkcionalan prostor unaprijedit će rad vinara i vinogradara i kroz promociju dugogodišnje vinske tradicije poboljšati turističku ponudu samoborskog vinorodnog kraja.
Ulaganja u vatrogastvo su povijesna i iznose preko 2 milijuna eura. Javna vatrogasna postrojba grada Samobora dobit će nove vatrogasne auto ljestve, za potrebe DVD-a Bregana i DVD-a Samobor nabavljene su dvije nove vatrogasne autocisterne novo kombi vozilo dobilo je DVD Galgovo, u nabavi je i terensko vozilo za Hrvatsku gorsku službu spašavanja Stanica Samobor. Grad je sufinancirao i nabavu vozila hitne medicinske pomoći. Kontinuirano se ulaže u sustav civilne zaštite, a time i u sigurnost građana.
Samobor nastavlja potvrđivati svoju stratešku orijentaciju prema razvoju kulture i očuvanju baštine, nekad zapuštena i u potresu oštećenima oštećena Vila Allnoch u potpunosti je obnovljena sredstvima iz fondova Europske unije i danas je novi centar kulturnih događanja i atraktivan izložbeni prostor. Završena je i temeljita energetska obnova dvorca Livadić i Etno kuće, istovremeno se radi se na izradi stalnog postava u tri novouređena muzejska prostora. Stalni postav će ispričati priču koja povezuje tradiciju, simbole i identitet samoborskog područja.
Novi izgled u budućnosti će dobiti Samoborska tržnica u samom centru grada. Putem arhitektonsko – urbanističkog natječaja dobiveno je rješenje rekonstrukcije i nadogradnje postojeće tržnice, tako da se uredi otvoreni, natkriveni dio, ali i zatvoreni dio s prodajnim otocima po uzoru na madridski Mercado de San Miguel. Uredit će se i prostor za ugostiteljske i druge sadržaje, a planirana je i izgradnja podzemne garaže, otkrivaju nam iz Grada.
Samobor je poznat i po prirodnim ljepotama. Briga o okolišu vodi se kroz provođenje zelenih politika. U Samoboru je otvoren prvi javni urbani voćnjak u kojem je posađeno preko 100 sadnica starih sorti voćaka. Urbani voćnjak nalazi se u blizini vrtića i škole pa će služiti i kao mjesto za nastavu u prirodi. U proteklih godinu dana na području Samobora posađeno je čak 876 novih stabala. Na krovištu zgrade Gradske uprave postavljena je solarna elektrana čime su postignute značajne uštede energije, a sunčane elektrane bit će postavljene i na krovovima Malog Tehnopolisa. Istražuju se i mogućnosti korištenja geotermalnih voda u energetske svrhe pa je izrađena tehnička studija koja je temelj za naredne aktivnosti i istraživanja.
-Svi navedeni projekti realiziraju se zahvaljujući odgovornim trošenjem gradskog proračuna koji se dobro puni, a značajan dio prihoda su i ostvarena sredstva iz EU projekata. Odgovornim politikama i jasnom vizijom razvoja odgovaramo na potrebe građana i nastavljamo razvijati moderan grad bogate povijesti i sretnih građana – zaključuje Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora.
Gradu Samoboru ovo je ukupno čak 15. i 16. finale izbora za Najbolji grad.
U kolekciji ima 5 naslova prvaka- 4 u Gospodarstvu (2020., 2021., 2022. i 2024.), i Najvećem napretku u kvaliteti života (2023.)- uz još devet plasmana u veliku završnicu – 3 u Gospodarstvu (2018., 2019. i 2023.) i 6 u Kvaliteti života (2018., 2019., 2020., 2021., 2023. i 2024.)… (P.L./Foto: Grad Samobor i Edin Tuzlak)
