Šibenik je u 2025. godini za kulturu izdvojio 13.975.120 eura, čak 4.244.068 eura više nego godinu ranije, čime se prema sva tri promatrana pokazatelja našao u Top 10 hrvatskih gradova – i prema izdvajanju po stanovniku, i prema udjelu kulture u ukupnim gradskim rashodima, ali i prema nominalnom rastu ulaganja. S 330,09 eura po stanovniku Šibenik je četvrti među hrvatskim gradovima, dok je kultura činila 17,23 posto ukupnih gradskih rashoda. Istodobno, upravo je rast od 4,24 milijuna eura Šibenik svrstao među gradove s najvećim povećanjem izdvajanja za kulturu u godinu dana…
Riječ je o podacima iz nedavne analize Gradonačelnik.hr-a, u kojoj smo analizirali izvršenje proračuna hrvatskih gradova za 2025. godinu. Ukupno su hrvatski gradovi, uključujući Zagreb, za kulturu lani izdvojili 456,5 milijuna eura, odnosno 84,7 milijuna eura više nego u 2024. godini. Izdvajanja je povećalo čak 100 od 128 gradova. Kada se iz ukupnog rezultata izuzme Metropola, ostalih 127 gradova za kulturu je izdvojilo 291,6 milijuna eura, u odnosu na godinu ranije 19,4 posto više ili “plus” 47,5 milijuna.
Gradske knjižnice, muzeji, kazališta i drugi javni prostori mjesta su u kojima se u velikoj mjeri odvija kulturni život građana, kroz festivale, koncerte, izložbe, kazališne programe, radionice, rad udruga i očuvanje lokalne baštine, koliko će takvih sadržaja biti dostupno, koliko će se ulagati u njihovu infrastrukturu i na koji će se način kulturna baština staviti u funkciju suvremenog života grada, u velikoj mjeri ovisi upravo o kvalitetnoj i konkretnoj lokalnoj politici ulaganja. Upravo Šibenik je pritom zoran pozitivan primjer, posljednjih godina izgradivši prepoznatljiv model u kojem se ulaganja u kulturu ne zaustavljaju na financiranju pojedinačnih manifestacija, nego obuhvaćaju i obnovu ključnih institucija, tvrđava i drugih prostora, razvoj novih programa, uz snažno korištenje europskih i nacionalnih izvora.
To se dobro vidi i kroz ovogodišnje projekte, u srijedu je u šibenskoj Mandalini svečano otvorena obnovljena zgrada Državnog arhiva, čime je riješen jedan od njegovih dugogodišnjih problema – neadekvatan prostor za trajno čuvanje arhivske građe – Državni arhiv u Šibeniku osnovan je 2007., a samostalno djeluje od 2009. Danas njegovih 15 zaposlenika skrbi o 412 fondova i zbirki s približno do sada 2.900 dužnih metara gradiva nastalog od 14. do 21. stoljeća, dok arhiv nadzire zaštitu dokumentarnog i arhivskog gradiva kod 333 javna i privatna stvaratelja, vlasnika i posjednika gradiva.
Nova zgrada donosi sigurnije uvjete za čuvanje i zaštitu tog gradiva, ali i prostor za njegovu prezentaciju i programe namijenjene javnosti. Na otvorenju je gradonačelnik Željko Burić podsjetio kako je upravo transformacija zapuštenih prostora Mandaline dio šireg razvoja tog dijela grada, u kojem se uz Državni arhiv planiraju i Centar za mlade i Vatrogasni dom, dok su u neposrednoj blizini Katolička škola, Studij energetike i Veteranski centar. Šibenik se iznimno brine za svoju kulturnu baštinu. Obnovljeni su kazalište, muzej i knjižnica, obnovljene su tvrđave, istaknuto je tom prigodom, uz podsjetnik na investicijski ciklus kojim je grad posljednjih godina mijenjao sadržaje i vizure pojedinih svojih prostora.
Jedan od aktualnih projekata odvija se i u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“, gdje počinju konzervatorsko-restauratorski radovi na ostacima bedema u sklopu zgrade, a Ministarstvo kulture i medija za projekt je osiguralo 36.000 eura, dok je Grad Šibenik iz vlastitih sredstava dodao još 41.256 eura. Ukupna vrijednost radova s PDV-om iznosi 77.256 eura.
Radovi uključuju uklanjanje biološkog obraštaja, čišćenje kamene plastike, uklanjanje neodgovarajućih mortova i onečišćenja, injektiranje pukotina, konsolidaciju kamena, ispunjavanje sljubnica, kao i rekonstrukciju kamenih elemenata. Posebna pažnja posvetit će se skulpturi sv. Mihovila, koja će se čistiti laserskom metodom. Time se ne čuva samo dio stare građevinske strukture, već se vrijedan element šibenske baštine dodatno štiti i priprema za kvalitetniju prezentaciju posjetiteljima i poklonicima kulturne ostavštine iz zemlje i inozemstva.
Knjižnica je pritom dobila i novu uslugu „Knjiga na kućnom pragu“, kojom svojim korisnicima i korisnicama besplatno dostavlja knjižničnu građu električnim biciklom. Usluga je prvenstveno namijenjena starijim osobama, ali i svim građanima kojima zdravstvene ili druge okolnosti otežavaju dolazak u knjižnicu. Korisnici mogu sami odabrati naslove putem kataloga ili izbor prepustiti knjižničarima, a knjige im se potom dostavljaju izravno na kućnu adresu, na njihova vrata. Nekako istodobno, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ dobila je i 380.907,61 eura bespovratnih sredstava za projekt „Knjiga je u điru“, kojim će se nabaviti i opremiti bibliobus i uspostaviti nova bibliobusna služba. Projekt će knjižnične usluge približiti stanovnicima ruralnih i slabije dostupnih područja, a kroz 20 programa poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti bit će uključeni djeca, mladi, starije osobe i osobe s invaliditetom. Projekt će trajati do rujna 2029. godine, a planirano je u njega uključivanje najmanje 264 pripadnika ranjivih skupina.
Još jedan veliki zahvat odnosio se na energetsku obnovu zgrade knjižnice površine 2.930 četvornih metara. U sklopu projekta izvedena je hidroizolacija krova, zamijenjena vanjska stolarija, ugrađene dizalice topline, novi sustavi klimatizacije i ventilacije, nova rasvjeta i sustav automatizacije i upravljanja zgradom, provedene mjere za smanjenje potrošnje vode, a za projekt je iz bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 2.856.308,54 eura. Završetkom energetske obnove zaokružen je ciklus obnove triju ključnih kulturnih ustanova u gradu, nakon što su prethodno obnovljeni Muzej grada Šibenika i HNK, dok se istovremeno nastavljaju ulaganja i u druge prostore, među njima i Kuću Ušić, koja se razvija kao prostor za potrebe kazališnog i festivalskog programa, uključujući i Međunarodni dječji festival.
Ipak, snažan, najpoznatiji, dio šibenske kulturne politike posljednjih godina čine stare utvrde Krešimirova grada. Tvrđava sv. Mihovila, Barone i sv. Ivana postupno su pretvorene u prostore u kojima se povijesna baština susreće sa suvremenom kulturom, koncertima, izložbama, edukativnim programima i novim tehnologijama. Tvrđava sv. Mihovila postala je prepoznatljiva koncertna pozornica, Barone je povijest grada interpretirao kroz suvremene digitalne sadržaje, dok je Tvrđava sv. Ivana dobila novu funkciju u kulturnoj i turističkoj ponudi grada. Koliko je taj model zaživio, možda najbolje pokazuje ovogodišnja ljetna sezona.
Na Tvrđavi sv. Mihovila održana su 22 događanja za koja je prodano više od 20 tisuća ulaznica. Publika je među ostalim mogla čuti Roberta Planta i Saving Grace, koji su u Šibeniku održali tri uzastopna rasprodana koncerta, kao i Thievery Corporation, Skunk Anansie, Joss Stone, Chet Faker, Wilco, Silente, 4 Tenora, Ninu Badrić, Jelenu Rozgu i druge izvođače, a izuzetno uspješnu sezonu je zaključio SHIP festival, tijekom kojeg je na dvije pozornice nastupilo 18 bendova iz Hrvatske i još deset europskih zemalja.
Tvrđava kulture pritom nije jedina nositeljica događanja. Šibenik je tijekom ljeta ugostio i 15. izdanje Šibenik Dance Festivala, koji je ove godine prvi put dio programa održao i u Vodicama. Tijekom šest festivalskih dana okupio je više od 300 umjetnika iz 12 zemalja, uz više desetaka izvedbi, radionice, stručni program i susrete umjetnika i mladih plesača i plesačica.
Grad je ove godine postao i središte animiranog filma i stripa. Na 16. izdanju Međunarodnog festivala animacije i stripa Supertoon! tijekom pet dana prikazano je više od 200 kratkih animiranih filmova iz Hrvatske, regije i svijeta, a na festival je bilo prijavljeno čak 1.100 filmova. Tu je i naravno nezaobilazan Međunarodni dječji festival, jedna od najprepoznatljivijih šibenskih kulturnih manifestacija, kao i Šibensko kulturno ljeto, koje objedinjuje koncerte, izložbe, kazališne i ulične programe, u drugom dijelu godine kulturni kalendar nastavlja se Adventurom, dok se kroz različite programe nastoji održati kontinuitet događanja i izvan glavne turističke sezone i udarna tri ljetna mjeseca.
Za programe i projekte udruga u kulturi, kao i Šibensko kulturno ljeto, Grad je za iduće razdoblje, u 2027. predvidio ukupno 485.000 eura. Od tog iznosa 235.000 eura namijenjeno je programima i projektima udruga u kulturi, a 250.000 eura programima Šibenskog kulturnog ljeta. Planira se financiranje oko 50 programa i projekata, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od 1.000 do 60.000 eura.
Ulaganja nisu usmjerena samo prema velikim ustanovama i manifestacijama. U Šibeniku se zadnjih godina razvijaju i sadržaji koji kulturu približavaju građanima u njihovim kvartovovima. Tako je ove godine prvi put organizirano Ljetno kino na Baldekinu, s četiri besplatne filmske večeri na otvorenom. Program je održan u okviru „Zelenog impulsa Šibenika“, a cilj je bio iskoristiti javni prostor za kulturni sadržaj dostupan stanovnicima četvrti. Nakon prve sezone Grad najavljuje nastavak programa i širenje na još najmanje jedan šibenski kvart.
Kultura se u Šibeniku pritom sve više povezuje i s očuvanjem lokalnog identiteta. Povodom 960. obljetnice prvog pisanog spomena grada, koja se obilježava tijekom 2026. godine, pripremljen je program „Šibenik 960“, u koji su uključeni Državni arhiv, Muzej grada, Tvrđava kulture, Hrvatsko narodno kazalište, Gradska knjižnica i Centar za nove tehnologije Trokut, uz podršku Grada i Turističke zajednice grada Šibenika.
Program obuhvaća izložbe, predavanja, radionice, književne ture, edukativne sadržaje, stručna vodstva i nove digitalne formate, Trokut je, primjerice, pripremio digitalnu vremensku kapsulu „Šibenik 2066.“, dok će se kroz proširenu stvarnost građani i posjetitelji moći vratiti u Šibenik 1066. Muzej grada priprema programe povezane i sa 100. obljetnicom svojega osnutka, a Državni arhiv svoju je 20. obljetnicu obilježio upravo otvaranjem nove zgrade prije neki dan. U sklopu obljetnice Grad je, u suradnji s hrvatskim brendom Croata, izradio i prigodni suvenir – kravatu i rubac s motivima povezanima sa šibenskom tradicijom i Poveljom kralja Petra Krešimira IV. s početka XI.stoljeća. Na taj se način povijesni motivi nastoje interpretirati kroz suvremeni dizajn, ali i pretvoriti u prepoznatljiv element identiteta grada.
Da se takva politika ne zadržava samo na lokalnoj razini, potvrđuju i međunarodna priznanja. Šibenik je početkom ove godine uvršten među deset najboljih europskih gradova za kulturni posjet u 2026. prema izboru European Best Destinations. U izboru je sudjelovalo 40 gradova, a među kriterijima su bili broj i kvaliteta muzeja, raznolikost kulturnih ustanova, kontinuitet kulturnih programa, povijesna vrijednost, suvremena kreativna scena i međunarodna kulturna prepoznatljivost. U završnoj fazi za deset finalista glasovala su 22.093 putnika iz 131 zemlje, a Šibenik je na kraju zauzeo visoko peto mjesto poretka.
Uvrštavanje među europske kulturne destinacije dolazi u trenutku kada Šibenik paralelno bilježi i snažnu turističku aktivnost. Prema podacima Turističke zajednice grada, tijekom 2025. godine ostvareno je oko 295 tisuća turističkih dolazaka i preko 1,16 milijuna komercijalnih noćenja, što je predstavljalo rast od oko osam posto u dolascima i sedam posto u noćenjima u odnosu na godinu ranije, 2024. Posebno se ističe rast predsezone i posezone, upravo razdoblja u kojima kulturni programi imaju važnu ulogu u turističkim pozivnicama i ukupnim bilancama.
Šibenik je ove godine uvršten i među finaliste izbora Wanderlust Reader Travel Awards 2026. za „The Most Desirable City in Europe“, u kojem o rezultatima odlučuju čitatelji britanskog časopisa Wanderlust. Glasovanje traje do 27. listopada, a proglašenje pobjednika predviđeno je za 4. studenoga u Londonu. I taj izbor, neovisno o konačnom rezultatu, pokazuje koliko se posljednjih godina promijenila međunarodna vidljivost Šibenika.
Važan dio promjene proizlazi upravo iz ulaganja u kulturnu baštinu. Katedrala sv. Jakova, povijesna jezgra, tvrđave, muzeji, kazalište, knjižnica i drugi kulturni sadržaji danas funkcioniraju u povezanom sustavu u kojem se baština ne čuva samo kao povijesna vrijednost, nego se nastoji staviti u funkciju svakodnevnog života, obrazovanja, kulturne produkcije i turizma. U tom je kontekstu posebno važna revitalizacija šibenskih tvrđava. Njihova obnova pokazala je kako povijesni prostor može dobiti novu funkciju bez gubitka vlastitog identiteta. Danas su one koncertne i festivalske pozornice, prostori edukacije i interpretacije, turističke atrakcije, ali i mjesta na kojima građani sudjeluju u kulturnom životu grada. Upravo je takvo povezivanje baštine i suvremene produkcije jedan od razloga zbog kojih se Šibenik danas pojavljuje na međunarodnim listama kulturnih destinacija. Tome sličan se pristup vidi i kod gradskih institucija…
Obnovljeni HNK, Muzej grada i Gradska knjižnica dobivaju nove funkcije i programe, dok se istodobno razvijaju novi prostori i sadržaji. Državni arhiv dobio je novu zgradu, knjižnica razvija bibliobus i dostavu knjiga na kućni prag, Muzej priprema nove izložbe i digitalne sadržaje, a Trokut povezuje kulturnu baštinu s novim tehnologijama. U širem urbanom kontekstu svemu navedenom se pridružuju i projekti poput Batižele, revitalizacije stare gradske jezgre, uređenja javnih prostora i planiranog Centra za mlade, makar takvi projekti nisu izravno samo kulturni, ali utječu na prostor u kojem se kulturni život odvija i na način na koji građani koriste grad. Trgovi, šetnice, tvrđave, javne površine i obnovljene zgrade time postaju mjesta na kojima se susreću svakodnevni život, kultura, obrazovanje i turistička ponuda.
A upravo se u toj povezanosti može iščitati i šibenski model ulaganja. Grad je u 2025. godini za kulturu, podsjetimo, izdvojio gotovo 14 milijuna eura, odnosno 330,09 eura po stanovniku, a kultura je činila 17,23 posto ukupnih gradskih rashoda. U godinu dana izdvajanja su povećana za 4,24 milijuna eura. Te brojke same po sebi ne govore o kvaliteti pojedinog programa ili projekta, ali pokazuju razmjere javnog ulaganja u sektor koji u Šibeniku obuhvaća kulturne ustanove, zaštitu baštine, infrastrukturu, manifestacije, rad udruga, dostupnost kulturnih sadržaja i čitav niz novih programa. Kada se uz njih promatraju obnovljene ustanove, tvrđave, novi prostori, međunarodni festivali, projekti za dostupnost knjige i novi načini interpretacije baštine, postaje jasnije gdje se konkretno pretaču ta sredstva.
Pritom, Šibenik je kao rijetko koji grad, posljednjih godina kulturu usko i sve snažnije povezao s razvojem turističke ponude, ali i s kvalitetom svakodnevnog života svojih građana. Veliki koncerti i festivali privlače posjetitelje, muzeji i arhivi čuvaju i interpretiraju povijest, knjižnica razvija nove usluge, kazalište i Međunarodni dječji festival stvaraju vlastiti program, a javni prostori sve se češće koriste za sadržaje dostupne građanima.
Takav pristup posebno je vidljiv u nastojanju da se kulturni sadržaji rasporede tijekom cijele godine, od međunarodnih festivala i ljetnih programa, preko muzejskih i knjižničnih sadržaja, do Adventa i zimskih manifestacija, cilj je smanjiti oslanjanje na nekoliko ljetnih mjeseci i grad učiniti mjestom u kojem se kulturni život odvija konstantno, bez terminskih amplituda. Baš zato i aktualni podaci o izdvajanju za kulturu imaju širi kontekst, a aktualni projekti pokazuju da se najveći dio tog procesa ne svodi na jedan projekt ili jednu instituciju, nego na niz paralelnih ulaganja – od arhiva i knjižnice, preko muzeja, kazališta i tvrđava, do festivala, javnih prostora i novih sadržaja. Od obnove povijesnih fortifikacija do bibliobusa, od koncerata na tvrđavama do konzervatorskih radova na ostacima bedema, od Međunarodnog dječjeg festivala do suvremenih programa animacije, plesa i novih tehnologija, Šibenik danas ima kulturnu ponudu koja istodobno počiva na njegovoj višestoljetnoj baštini i na suvremenoj kulturnoj produkciji. A upravo činjenica da je Grad značajno kontinuirano povećava izdvajanja za kulturu pokazuje da se taj proces nastavlja.
U kombinaciji s europskim i nacionalnim sredstvima, obnovom infrastrukture, programskom potporom ustanovama i udrugama i sve većim brojem sadržaja dostupnih građanima i posjetiteljima, kultura je u Šibeniku posljednjih godina postala jedan od vidljivijih elemenata ukupnog razvoja grada. (P.L.)
