U protekle tri godine, koliko u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos organiziramo izbor za Najbolji grad Grad Krk etablirao se kao jedan od rekordera po broju nominacija i osvojenih naslova najboljega. Treću godinu zaredom u finalu je u sve tri kategorije – gospodarstvo, demografija i mladi i kvaliteta života, a ove godine drugi put zaredom brani naslov najboljeg grada za život u zemlji. Krk je ujedno i jedini grad koji je, od početka ovog projekta, u istoj godini uspio osvojiti dva naslova najboljega – u našem izboru za Najbolji grad 2019. proglašen je najboljim gradom za gospodarstvo i ukupnu kvalitetu života.
Kriteriji koji ambiciju i nominaciju u posljednjoj spomenutoj kategoriji opravdavaju u svakom pogledu su tu: Krk se nalazi u Top 5 na dva polja, po izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade (30,33 posto proračuna), ali i po broju visoko obrazovanih stanovnika u kategoriji malih gradova (15,36 osoba na 100 stanovnika). U Top 10 se smjestio prema iznosu stipendija i školarina po stanovniku u njegovoj kategoriji malih gradova (68,29 kuna po stanovniku), u Top 20 pak po iznosu porodiljine naknade (4.121,95 kuna po novorođenom) u istoj kategoriji gradova…
Kada se radi o kategoriji – kvaliteta života, Grad Krk je rangiran u Top 5 prema prosječnom dohotku po stanovniku u kategoriji malih gradova (35.240,90 kuna), po stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi (10,5 posto stanovništva), po prosječnom broju zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika (397,65), ali i naposljetku po već navedenim izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu u kategoriji malih gradova.
U kategoriji gospodarstva, poziciju u Top 5 zaslužio je Krk po efikasnosti gradske uprave koju iskazuje prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome u kategoriji malih gradova (3.405.521,58 kuna po zaposlenom), po broju obrtnika na svakih 1.000 stanovnika u kategoriji malih gradova (67,82), te po ranije spomenutim parametrima – prosječnom dohotku po stanovniku i prosječnom broju zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika u svojoj kategoriji gradova.
Mladi, obrazovanje i demografija, Gradu Krku je jedno od najvažnijih područja i – kako ističu – u njemu se konstantno podiže razina kvalitete na najvišu točku kako bi omogućili optimalan život sugrađanima i početak života najmanjim sugrađanima. Što se tiče najmlađih, Grad odmah po rođenju kao mjeru pronatalitetne politike daje novopečenim roditeljima jednokratnu financijsku pomoć u nabavci opreme za novorođenčad, a visina iznosi za prvo rođeno dijete 3.000 kuna, za drugo 4.500, a za treće dijete 6.000 kuna. Naknada se povećava za svako sljedeće novorođeno, po 3.000 kuna.
O dobroj praksi demografije najbolje govori podatak da je Grad Krk lani ekspeditivno organizirao prenamjenu prostora starog dječjeg vrtića – koji su u međuvremenu koristile neke sportske udruge – u novoopremljeni prostor za boravak dviju vrtićkih skupina. Također, u dogovoru s ostalim otočkim lokalnim samoupravama određeni broj djece pohađa vrtić u njihovim prostorima, što rješava gotovo u potpunosti pitanje neupisanih mališana. Grad i sa 75 posto ekonomske cijene po djetetu sufinancira pohađanje dječjega vrtića.
Početkom svake školske godine dodjeljuje se naknada za nabavu drugih obrazovnih materijala i bilježnica učenicima osnovne škole i jednokratna potpora u svrhu nabave udžbenika, radnih bilježnica i bilježnice učenicima srednje škole, a pravo na 500 kuna naknade imaju svi učenici s prebivalištem na području Grada Krka. Grad sufinancira, isto tako, prema Ugovoru s lokalnim autoprijevoznikom, cijenu prijevoza učenika koji putuju prema kopnu s 50 posto iznosa.
Nadalje, izdvaja značajna sredstva i kao poticaj za izvrsnost učenika. Stipendije se dodjeljuju redovitim učenicima srednjih škola, studentima, kao i postdiplomantima. I to na temelju školskog/akademskog uspjeha i za deficitarna zanimanja. Iznos mjesečne stipendije za studenta je 700, a za učenika 500 kuna. Student poslijediplomskog studija prima 1.000 kuna.
Grad Krk dodjeljuje i godišnju nagradu učeniku generacije, ali i učenicima i nastavnicima – mentorima lokalne srednje škole za posebna postignuća na državnim i međunarodnim natjecanjima, susretima i smotrama. Učenik generacije dobiva 1.000 kuna. Visina novčanih nagrada iznosi za osvojeno prvo mjesto učenika- 1.000 kn, za drugo mjesto -800 kn, a treće- 600 kuna. Za sudjelovanje na državnim i međunarodnim natjecanjima kada nisu osvojeni udjeljuje se po 500 kn za učenika i mentora. Krk uručuje i godišnje nagrade za ostvarena postignuća mladim i uspješnim sportašicama i sportašima s područja Grada, zavisno o natjecanju i plasmanu od 500 do 7.000 kuna.
Ta, ali i ostale demografske mjere očito donose rezultate jer je Grad Krk jedan od, nažalost rijetkih, u Hrvatskoj uz kojeg se veže pozitivan prirodni prirast stanovništva. Tako su u 2020. rođene 23 beba više nego u 2019., a najviše u posljednjih 10 godina. U OŠ Fran Krsto Frankopan krenulo je ove godine 39 učenika više nego prošle, među njima su čak 63 prvašića. Lider je i po migracijskom saldu, dakle više ljudi u nj doseljava nego što odlazi iz njega.
Krk slobodno možemo nazvati veteranom ovih izbora u nekoliko kategorija, među njima i za kvalitetu života. Grad kroz komunalnu infrastrukturu, stanovanje, sigurnost, zdravstveni standard, stupanj zagađenja, razne društvene sadržaje, sustav obrazovanja i socijalne sigurnosti nastoji poticati razvoj i poboljšanje svih faktora koji imaju utjecaj na kvalitetu života svojih stanovnika.
Trenutno su, uz ostalo, u postupku provođenja projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije, teškog 79,5 milijuna kuna, kod čega je 75 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova. Dovršili su i izgradnju POS-ovih stanova. Novim stanovima se razveselilo tridesetak uglavnom mladih obitelji. Kontinuirano ulažu i u gradnju novih prometnica i prateće infrastrukture kao preduvjeta za stvaranje sadržaja koji doprinose povećanju kvalitete života.
U kategoriji očuvanja okoliša, spomenimo projekt izgradnje građevina i uređaja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Mimo toga, sustavno se ulaže u unapređenje sustava učinkovitog gospodarenja otpadom, a na otoku Krku pa onda i u samom Gradu provodi se projekt „Eko otok Krk“, prvi cjeloviti model zbrinjavanja svih vrsta otpada u RH. Krk je i jedan od tek tri naša grada koji su premašili EU prosjek u odvojenom prikupljanju otpada – u sustav su dosad uložili preko 60 milijuna kuna. Provode i projekte koji se tiču elektromobilnosti te je u prethodnim godinama izvršena investicija u elektro punionice za brzo punjenje električnih automobila, Grad koristi električna vozila i u službene svrhe (jedan automobil i dva motocikla). U funkciju je stavljena i punionica za električne bicikle, u suradnji Grada Krka i Ministarstvo turizma.
Grad ulaže i značajna sredstva u razvoj zajednice kroz rekreaciju i sportske djelatnosti. Tako je izgrađen Centar aktivnosti Krk, specifični fitness-objekt otvorenog karaktera koji se nalazi uz samo more na atraktivnoj lokaciji hotelskih naselja. Postojeći prostor širi se poligonom „ninja warriors“, vojničkim poligonom i adrenalinskim parkom za djecu, planira se izgradnja Xtreme parka, mješavine Skejt/Role/Bike i alpinističkog parka…
U potpunosti su Krk pokrili LED rasvjetom, a po pitanju energetske obnove, osigurana su sredstva za obnovu zgrade budućeg Muzeja grada, Vecle d.o.o. odnosno gradske komunalne tvrtke i fasade na zgradi policijske postaje, dok se s 2,5 milijuna kuna obnavlja društveni dom u Bajčićima.
Na području Grada Krka djeluju dva dječja vrtića, dvije osnovne i srednja škola čiju je izgradnju sufinancirao Grad. Vodi se kvalitetan socijalni program, kao i dosljedna briga o zdravlju građana, pa Dom zdravlja osim usluga liječnika opće prakse i pedijatra, pruža usluge raznih specijalističkih pregleda.
Dostupni su i razni sadržaji kulturnog i zabavnog karaktera, poput Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Krka, kina opremljenog suvremenom tehnologijom i iznimno dobro posjećenog, a na području Grada aktivno je i preko stotinu udruga koje doprinose obogaćivanju društvenog života za čije djelovanje Grad Krk izdvaja dobar dio proračunskih sredstava, lani 3,4 milijuna kuna. Predstavljena je proljetos aplikacija Transparentnih rashoda proračuna – građani sada imaju detaljan uvid u trošenje javnog novca, a priprema se i ona kojom će se omogućiti „participativno budžetiranje“, odnosno dati mogućnost građanima da već u tijeku izrade proračuna daju svoje prijedloge i na taj način aktivno sudjeluju u procesu „razvojnog vođenja“.
U planovima su izgradnja svjetlovodne distribucijske mreže Grada Krka, uređenje javne površine – Trga Kamplin – u starogradskoj jezgri, razvoj Luke Krk, ugradnja liftova u Domu zdravlja – inicijalnih 1,2 milijuna kuna osigurao Grad i GP Krk- izgradnja vrtića u Vrhu, izgradnja i opremanje sportske građevine i javne zelene površine u park-šumi Dražica, uz uređenje edukacijske šume i dječjeg parka…
Kroz konstantna ulaganja u infrastrukturu utječu i na stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva, a također pružaju i olakšice u vidu oslobođenja plaćanja dijela komunalne naknade/doprinosa. I dostupnost javnih usluga je bitan preduvjet za poslovanje poduzetnika i tvrtki s obzirom na potrebu za obavljanjem svakodnevnih administrativnih poslova te se u Gradu Krku kao administrativnom središtu otoka nalaze najvažnije ispostave državne uprave i županijskih tijela.
U skladu s nacionalnim naporima za suzbijanje ekonomskih šteta nastalih kao posljedica epidemije korona virusa, Grad je donio mjere za pomoć poduzetnicima koje su oslobodili obveze plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, te dijelom plaćanja zakupnine za zakupnike javnih površina.
Poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti koje su obuhvaćene mjerom zabrane rada odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite, odobrena je bila i odgoda plaćanja svih računa, a za vrijeme trajanja odgode plaćanja obveza nije se obračunavala zakonska zatezna kamata. Prvim mjerama se nastojala osigurati likvidnost poslovanja, a sve naredne mjere su se razmatrale i donosile u skladu s razvojem situacije i mjerama i preporukama donesenima na razini RH.
Time se dodatno stvorila i stvara povoljna klima za ulaganja lokalnih gospodarstvenika te se i njima tako pruža prilika za daljnji rast i razvoj, svakako i nova zapošljavanja, što u konačnici vodi svemu onome što karakterizira Krk kao otočni grad s niskom stopom nezaposlenosti, ali i djelovanju velikog broja poduzetnika i pozitivnom poslovanju gospodarstvenika. Na koncu, Grad Krk se godinama uvrštava među najprivlačnije gradove za život, ne samo na otocima, a što se budućnosti tiče mogu se osloniti na efikasnu poslovnu zonu, kao i turizam koji je motor pokretač ostalim djelatnostima… (Pero Livajić)
