Analize TOP 10

Iz NPOO-a povučeno preko 7 milijardi eura – na listi 100 najvećih korisnika nalazi se i sedam gradova!

Ministarstvo financija objavilo je ažuriranu listu 100 najvećih korisnika bespovratnih sredstava iz NPOO-a. Među njima je i sedam gradova.

Za razliku od prije šest mjeseci na listi se nalazi jedan grad više – Karlovac. Nakon Zagreba, koji se nalazi na 10. poziciji, opet je najjači po povučenim sredstvima iz NPOO-a Bjelovar sa zauzetim 23. mjestom, Sisak je na 28., Samobor na 52., na 59. Karlovac, Koprivnica na 66. i Đurđevac na 88. mjestu. Prema našoj napravljenoj proračunskoj analizi o povučenim sredstvima gradova u 2025. godini iz svih fondova EU, među deset vodećih po udjelu povučenih sredstava su upravo spomenuti gradovi. Upućuje to da su im upravo sredstva iz NPOO-a bili glavni izvor za razne projekte, a prije svega za projekte gradnji i dogradnji škola i vrtića te za obnovu objekata nakon potresa.

Zagreb je povukao gotovo 68 milijuna eura – za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje škola za jednosmjensku nastavu, za gradnju i dogradnju predškolskih ustanova, obnovu zgrada nakon potresa s energetskom obnovom te za novi model strategije zelene urbane obnove i provedbu pilot projekta razvoja zelene infrastrukture.

Bjelovar je povukao 29,6 milijuna eura, od čega gotovo 19,7 milijuna za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom, gotovo 5,9 milijuna za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje škola, 2,5 milijuna za energetsku obnovu zgrada, 1,2 milijuna za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova te 395,1 tisuću eura za strategiju zelene urbane obnove i provedbu pilot  projekata razvoja zelene infrastrukture.

Sisak je povukao do sada iz NPOO-a bespovratnih 25,77 milijuna eura. Najviše također, za obnovu zgrada nakon potresa s energetskom obnovom, ukupno 17,9 milijuna eura. Za gradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola 5,9 milijuna, a za predškolske ustanove 1,9 milijuna eura te 32,4 tisuće za zelenu urbanu obnovu i razvoj zelene infrastrukture.

Samobor je povukao 14,35 milijuna eura, najviše za gradnju i dogradnju škola, čak 9,6 milijuna eura, za predškolske ustanove povučeno je 2,6 milijuna, za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom 2,1 milijun te 30,85 tisuća eura za zelenu infrastrukturu.

Karlovac je ušao u listu top 100 ponajprije zbog odobrenih sredstava za obnovu i energetsku obnovu zgrada nakon potresa. Od ukupno povučenih gotovo 12,5 milijuna, za obnovu se odnosi 6,8 milijuna eura. Za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje škola povučeno je 2,8 milijuna, a za istu svrhu u predškolskim ustanovama blizu 2,5 milijuna eura. Za energetsku obnovu zgrada povučeno je 386,4 tisuće eura.

Koprivnica je povukla blizu 11,6 milijuna eura, a najviše za gradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola – 3,7 milijuna eura, za predškolske ustanove nešto manje – 3,2 milijuna, za program smanjenja odlaganja otpada 2,2 milijuna, 1,4 milijuna za energetsku obnovu zgrada, 988,1 tisuću za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom i 33,2 tisuće za zelenu urbanu obnovu i zelenu infrastrukturu.

Đurđevac je povukao ukupno blizu 8,5 milijuna eura. Najviše za gradnju i opremanje novog Centra za starije osobe – 4,25 milijuna eura, za gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje škola  povučeno je 1,5 milijuna eura,  za predškolske ustanove 1,3 milijuna, 987,5 tisuća za zelenu urbanu obnovu i 398,3 tisuće eura za energetsku obnovu zgrada.

Dodatno, uz projekte kojima su nositelji sami gradovi, na listi top 100 su i neke gradske tvrtke, ponajprije vezane za velike projekt aglomeracija.  Primjerice, karlovački Vodovod i kanalizacija, bjelovarske Vodne usluge, Ponikve Grada Krka, Vodovod Osijek, Đakovački vodovod, Vinkovački vodovod i kanalizacija, virovitički VIRKOM, varaždinski VARKOM, šibenski Vodovod i kanalizacija,  Vodovod Zapadne Slavonije grada Nove Gradiške…

Vodeće pozicije u 100 najvećih korisnika sredstava iz NPOO-a imaju velike tvrtke i institucije, poput, Plinarcra, HOPS-a, raznih ministarstava, Hrvatskih voda, KBC-a Zagreb i Split…

Krajem ožujka uplaćena je osma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost čime su sredstva dosegnula 7,3 milijardi eura od ukupno 10 milijardi eura koliko iznosi ukupna alokacija. (L.K.)

Moglo bi vas zanimati

U polovici hrvatskih gradova narastao broj stanovnika, evo koji su vodeći..

Dubrovnik, Rovinj i Biograd na Moru najbolji su gradovi za život, prvi put...

U 13 godina izgubili smo preko 64 tisuće učenika, no 19 gradova bilježi...

Za obitelj i djecu gradovi lani izdvojili preko 38 milijuna eura – evo...