Nin se u posljednjih petnaestak godina, a naročito tijekom zadnjih nekoliko poprilično turbulentnih, uzmemo li u obzir ne tako davnu globalnu pandemiju i posljedice lokalne poplave u 2017., istaknuo ulaganjima i potporama, mjerama, programima i projektima na čitavom nizu životnih polja – od socijalne skrbi i zdravstva, preko demografije i sporta, do gospodarstva u kojemu se napose ističe kao vrlo snažna i nadaleko poznata turistička destinacija. U samom je vrhu RH kada su u pitanju ulaganja u kulturu, predškolski odgoj, porodiljne naknada i potpore roditeljima… Među gradovima je s najvećim napretkom u kvaliteti života i najpoželjnijim za život u zemlji, posebno položajem i ljepotom na prekrasnoj dalmatinskoj lokaciji privlačan- strancima…
O tim i ostalim temama, realiziranim aktivnostima, izazovima i planovima za naredno razdoblje porazgovarali smo kratko s gradonačelnikom Emilom Ćurkom koji nam je za naš portal rekapitulirao rezultate rada u prvoj polovici- i šest mjeseci drugog dijela- svog 5. uzastopnog mandata na čelu Nina.
Gradonačelniče Ćurko, peti mandat ste na čelu najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada. U kojoj mjeri ste ostvarili zadane ciljeve i jeste li – zadovoljni? Koji su Vam u cijelom tom razdoblju bili najveći izazovi, a što biste izdvojili kao najvažnije na što ste najviše ponosni?
Upravo nezadovoljstvo stanjem i izgledom mog grada bio je glavni motiv koji me je potaknuo da se iz uspješnog poduzetničkog posla u potpunosti predam radu u javnom sektoru, kako bi se moj grad konačno vratio na onaj put koji zaslužuje, 3000 godina star grad koji je nekoć bio centar raznim civilizacijama i kulturama na ovim prostorima kao i prva prijestolnica Hrvatske države u novijoj povijesti spao je na razinu – zapuštenog mjesta ruralne vizure…
Izazov je bio kako vratiti sjaj i reputaciju ovom povijesnom gradu, ekonomsko i gospodarski ga osnažiti te podići kvalitetu življenja mojih sugrađana. I danas sam iznimno zadovoljan jer se ovaj grad transformirao u uređen kulturni gradić, nacionalni turistički biser iznimno visokog indeksa razvijenosti.
U svom predizbornom programu najavili ste daljnji kvalitetan iskorak, nastavak razvoja Nina i kako ste kazali, provođenja vizija i zamisli kreiranih prije 18 godina. Na tom tragu, što biste možda istaknuli kao najveće uspjehe kroz protekle gotovo dvije i pol godine aktualnog mandata?
Za razliku od prethodnog mandata koji je bio obilježen velikim stresom, uslijed posljedica razorne poplave koja je uništila povijesne kamene mostove u staroj gradskoj jezgri, pješčane plaže, ninsku solanu te znatan dio infrastrukture, koje je trebalo u potpunosti obnoviti, a na što sam posebno ponosan, ovaj mandat započeo sam znatno mirnije, planiranom realizacijom kapitalnog projekta izgradnje sustava javne odvodnje aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi, te poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture, izgradnje kanalizacijske mreže, crpnih stanica, podmorskog ispusta te sanacije vodovodne mreže koji se financira sredstvima iz europskog proračuna.
Projekt je to za koji smo se spremali posljednjih 15 godina, unutar kojeg se pripremala sveobuhvatna projektna dokumentacija za apliciranje, nominacije, bodovanja i -u konačnici- prolazak svih zahtjevnih uvjeta financiranja EU fondova.
Radi se o mega projektu čija će realizacija uvelike povećati kvaliteta života ne samo građana Grada Nina već i života cjelokupnog stanovništva zapadnog dijela Zadarske županije, a drugi važan projekt u ove protekle dvije godine je pak i kompletna sanacija i uređenje obale, šetnice te povijesnog parka Petra Krešimira IV kao i konstruktivna sanacija svih mulova na spomenutoj obali…
Kakvi su Vaši kontakti s građanima, obraćaju li Vam se izravno s problemima i upitima na koje nailaze u Ninu kada se radi o nadležnosti Grada?
Živim svoj grad 24 sata dnevno i kontinuirano sam involviran u svaki segment rada, uređenja, obnove, realizacije svih projekata te imam povjerenje i podršku svojih sugrađana svih ovih dugih godina. U kontaktu sam s građanima gotovo svakodnevno te svaki novonastali problem bilo koje prirode, nastojimo u što je moguće kraćem roku rješavati.
No, znamo, nadležnost lokalnih samouprava nije velika, a javnost uglavnom proziva gradonačelnika. Koji su lokalni problemi na koje gradska vlast ne može direktno utjecati?
Najveći problemi kojeg mi imamo i koji dugi niz godina nikako ne možemo riješiti je zapuštena i devastirana državna imovina na području grada, na koje smo potrošili godine i godine truda, konstruktivnih prijedloga, inicijativa, dopisa te terenskih intervencija, ali na žalost bez nekih pomaka, tako da nam konstantno ostaju problemi devastiranog prostora bivše vojarne Šepurine i bivše tvornice opeke ‘Branko Štulić’ u Ninu. Jedino rješenje navedenih problema vidim u dodjeli te državne imovine na raspolaganje jedinici lokalne samouprave, konkretno Gradu…
U 2023. našli ste se u finalu našeg izbora za najbolji grad, u kategoriji gospodarstva. Kakvi su odnosi gradske vlasti s gospodarstvenicima, poduzetnicima? Koji su najjači aduti grada kad je gospodarstvo u pitanju, kojim mjerama gradska uprava potiče pozitivne trendove i podupire poduzetnike, obrtnike, ali i poljoprivrednike, planirate li neke nove poticajne mjere, programe i projekte na tim poljima?
Aduti Grada Nina kada je gospodarstvo u pitanju su nekoliko važnih djelatnosti: svakako najstarija gospodarska djelatnost nam je proizvodnja soli, koju inače danas obavlja Solana Nin, a koja to ‘bijelo zlato’ dobiva na tradicionalan način – utjecajem sunca i klimatskih prilika.
Nadalje, u Ninu imamo i modernu tzv. ‘industriju nježnog tipa’: Tako je tu ‘Cromaris’ – mrijestilište riblje mlađi brancina i podlanica, koji za mrijest uzimaju morsku vodu iz ninske lagune, Zaton Holiday Resort ima značajnu ulogu na razvoj turizma te zapošljavanjem u turizmu, bookiranjem smještaja, gastronomskom ponudom, prodajom suvenira i dr…, uvelike pridonosi i zapošljavanju lokalnog stanovništva. Kako se fizikalna terapija peloidnim ljekovitim blatom koristi dugi niz godina, velika se nada polaže i u razvoj zdravstveno turističkog centra, naravno uz pomnu brigu o jedinstvenim natura staništima…
Grad između ostalog daje snažan suport svim gospodarstvenicima, malim i srednjim poduzetnicima te poljoprivrednicima kroz čitav niz raznih mjera poput izmjene Prostornih planova, razvoja infrastrukture, subvencioniranjem sadnog materijala za sve OPG-ove na području Grada i slično.
Iza Nina je još jedna odlična turistička sezona. Kakvi su konkretni rezultati? Što se na tom pitanju, razvoja turizma poduzelo, poduzima i planira na području Grada Nina?
Rezultati i sezone koja je još uvijek na izmaku su i više nego odlični. Naime, strelovit uspon kulturnog turizma, temeljen na sveukupnoj obnovi grada, razvijao je godinama ugostiteljsku i trgovačku djelatnosti, te odredilo gospodarsku podlogu egzistencije ninskih građana. Budući da je turizam postao glavna privredna grana, bilo je neophodno osnovati i tvrtku koja će se ozbiljno baviti adekvatnim upravljanjem turističkih resursa kojima obiluje naš grad. Tako je 2015. godine osnovana tvrtka Nin-turizam koja danas sa svojim agencijskim poslovnicama, logistikom i svim sadržajima uvelike doprinosi kvalitetnom razvoju i upravljanju glavne ekonomske grane Nina. Svjedoci smo činjenice kako je Nin već određen broj godina u samom vrhu svih turističkih pozitivnih pokazatelja i brojki. Uspon turističkih rekorda nije nešto što se dogodilo preko noći, već je rezultat strpljivog dugogodišnjeg sustavnog rada na uređenju, obnovi i održavanju svih resursa, kao i na pomnoj pripremi svake nadolazeće sezone na području Grada.
Gradska uprava posljednjih 15 godina, osim navedenih poslova, velik trud ulaže i u uključivanje ostalih dionika u ovaj proces, od podizanja svijesti samih građana, velikoj brizi o čistoći, hortikulturnoj uređenosti, ulaganjem u sveukupan razvoj infrastrukture, educiranjem stanovništva te povećanju životnog standarda, kao i adekvatnom brendiranju i promidžbi svih posebnosti koje Grad Nin ima. Nin je uz ekspanziju vlastitog turizma, postao i iznimno posjećeno izletničko odredište kojeg na dnevnoj bazi posjećuju brojni gosti koji inače borave u ostalim destinacijama, kao i činjenica da je naš Nin magnet za kupače domicilnog stanovništva s cijelog područja Zadarske županije…
Sve ovo ne bi bilo moguće bez dvije ninske gradske tvrtke, Nin-Turizam i Komunalac –Nin, koje se odličnom organizacijom savršeno nose kako s pripremama tako i ljetnim uzletom ovog jadranskog turističkog bisera, i tu moram posebno istaknuti kako smo ponosni što unatoč toj velikoj brojci povećanja tijekom sezone slovimo kao najurednija i najčišća destinacija na Jadranu. Kada se svemu pridoda i organizacija bogatog ninskog kulturnog i zabavnog ljeta, kojeg organiziraju službe gradske uprave, a koje obiluje događanjima koji su za sve posjetitelje besplatni, onda je uspjeh i turističke sezone -zagarantiran.
U Ninu pratite i trendove koji vode ka vodećim pametnim i eko gradovima, brinete, rekli ste nam, kontinuirano o očuvanju i zaštiti okoliša, u onom obujmu koji će zadovoljiti potrebe njegovih stanovnika…
Da. Područje Grada Nina i okolice jedinstveni je prirodni krajobraz i obiluje doista zanimljivim resursima. Stanište je to rijetkih biljnih i životinjskih vrsta s 8 NATURA 2000 staništa, Osim jedinstvenosti i značajki ovoga područja, postojanje natura staništa treba zahvaliti i održivom razvoju turizma, kao i svijesti građana o važnosti prirode i međuzavisnosti biološke raznolikosti i turizma.
U Ninskoj laguni formirala su se vrlo rijetka staništa: niskog muljevitog i peloidnog tla i pjeskovite obale s močvarnim dijelovima na kojima je osebujna i jedinstvena flora i fauna, zatim pješčane dine s rijetkim biljkama. Struka prepoznaje ekološku vrijednost staništa u Ninu, tako da su biljne zajednice, vezane uz pjeskovite i muljevite obale, strogo zaštićene i uvrštene kao važna staništa u nacionalnu ekološku mrežu. Očuvanje prirode provodi se po kriterijima najveće svjetske koordinirane mreže područja očuvanja prirode -NATURA 2000, jer nam je naša prirodna baština iznimna i doista predstavlja kako regionalnu tako i nacionalnu atrakciju…
Kako je to pokazala naša nedavna analiza provedena na temelju podataka Hrvatskog zavoda za statistiku, među deset ste najbolje rangiranih gradova i po broju rođenih na tisuću stanovnika. Kojim demografskim i drugim mjerama, programima, projektima, i kojim izdvajanjima, pomažete ili namjeravate pomoći djeci, roditeljima i mladima?
Da bi jedna sredina došla do razine odlično rangirane po broju rođenih, potrebne su godine rada na čitavom nizu područja. Nin je posljednjih nekoliko godina u samom vrhu gospodarskog razvoja, što je rezultat višegodišnjeg ulaganja u izgradnju infrastrukture, kulturnu ponudu, korištenje i promidžbu resursa kojima obiluje- a koji predstavljaju znatan gospodarski potencijal Zadarske županije- kao i na podizanje kvalitete života.
Uz to, jedan iznimno dobar pokazatelj uspješnosti Grada je i podatak da je Nin među vodećim gradovima u RH po povlačenju novca iz EU fondova po glavi stanovnika, a dugogodišnjim radom na izgradnji kapitalnih projekata poput sustava odvodnje, izgradnji prometne infrastrukture, potpunoj obnovi grada i baštine, hortikulturnom uređenju, jačanju turizma, rekordnom privlačenju broja gostiju, otvorili su se uvjeti za rast malog i srednjeg poduzetništva koji doprinosi tom pozitivnom trendu rasta zaposlenosti, povećanju potrošnje i nama najbitnijeg- povećanju demografske slike grada Nina.
Posebna pažnja usmjerena je na jačanje pronatalitetne politike Grada i posebnim mjerama kojima potičete porast nataliteta…
Da, no i zadržavanje mladih obitelji. Izgradnjom nove zgrade osnovne škole, nove zgrade dječjeg vrtića, nove zgrade hitne medicinske pomoći, uvođenjem službe pomoći u kući za starije i nemoćne, unaprjeđenjem sportskih aktivnosti, pomoći za novorođenčad, učenički i studentski krediti, sufinanciranje učeničkog prijevoza, nabavka udžbenika, samo su neke od navedenih mjera. Iako je novi dječji vrtić u Ninu izgrađen i otvoren prije dvije godine, već je prekapacitiran, što nas iznimno veseli, stoga je u tijeku realizacija projekta proširenja dječjeg vrtića. To su projekti koje bi poželjeli svakih par godina…
Trend iseljavanja mladih koji prati našu državu posljednjih godina, na sreću nije slučaj s Ninom. Mladi ostaju na svojim ognjištima, a Grad ulaže maksimalan trud kroz provođenje raznih mjera im omogućiti što kvalitetnije uvjete za planiranje obitelji. Upravo stoga, ne samo da je spriječen onaj trend odljeva stanovništva, već se bilježi i porast stanovništva, što pozitivnim natalitetom, što sve većim doseljavanjem mladih obitelji iz drugih krajeva u Nin i izborom baš ovog grada njihovim budućim mjestom življenja, na što sam posebno ponosan.
Podršku očekuju i sport, sportaši i rekreativci, sportska i rekreativna događanja. Pomaže li im, kako i koliko, Grad?
Kroz programe javnih potreba u sportu, Grad svake godine potiče i promovira provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži, kao i sportsko-rekreacijske aktivnosti građana i amaterskih udruga, ali i druge sportske aktivnosti u svrhu unapređenja i čuvanja zdravlja i međusobnog druženja. Za navedene programe u Proračunu Nina osiguravaju se novčana sredstva. Osim toga, Grad kontinuirano ulaže u obnovu postojećih i izgradnju novih sportskih i dječjih igrališta, kao važan dodatan sadržaj za slobodno vrijeme naših najmlađih…
Kakva je situacija kada je u pitanju kultura?
Dostatno govori i to da je obnova i revitalizacija zapuštene povijesne jezgre Grada bila jedna od mojih najprioritetnijih zadaća. Nema spomenika kulture u koji se obnovom nije dotaknulo, kojeg se sukladno svim smjernicama Ministarstva kulture nije konzerviralo, restauriralo te u konačnici i revitaliziralo na način da im se dao novi društveno-kulturni sadržaj. Sveobuhvatno se radilo na konzervaciji i konsolidaciji gradskih bedema, obnovi i rekonstrukciji Barokne kuće iz 17. stoljeća, obnovi kompleksa ranosrednjovjekovne crkve sv. Križa iz 9. stoljeća, uređenju lokaliteta Rimske ville urbane iz 2. stoljeća, obnovi i prezentaciji arheoloških ostataka najvećeg rimskog hrama na području Istočnog Jadrana iz 1. stoljeća, obnove i konzervacije i premještaja kipa Grgura Ninskog, podizanje spomenika knezu Branimiru, obnovi Gornjeg ninskog mosta, srednjovjekovnih gradskih vrata, kula, crkve sv. Ambroza, Sv. Katarine, povijesnog Višeslavovog trga…
Paralelno ulaganjem u zaštitu spomeničke baštine, Grad je svake godine kroz Program javnih potreba u kulturi usmjeren na zaštitu kulturnog nasljeđa i baštine, poštovanje tradicionalnih umjetničkih izraza, ali i na afirmaciju različitih kulturnih inovacija, čime su obuhvaćene kulturne aktivnosti koje doprinose zadovoljavanju kulturnih potreba građana Grada Nina, obogaćivanju kulturnog života i podizanju kulturne ponude Grada, kao i poboljšanju materijalnih uvjeta za razvoj kulture. To su aktivnosti, poslovi i djelatnosti iznimnog značaja za Grad Nin, kao i za njegovu promociju na svim razinama međugradske, međužupanijske i međunarodne suradnje, a koji se isto tako sufinanciraju iz gradskog proračuna.
A socijalna politika…
Kontinuirano se potiče osnaživanje aktivnosti u provođenju mjera socijalne politike Grada, kroz cjelokupan program javnih potreba u socijalnoj skrbi, kojima se utvrđuju načini pružanja pomoći radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba s područja grada Nina, kao i zaštite i unapređenja zdravlja, poboljšanje kvalitete liječenja i življenja kronično oboljelih osoba i osoba s invaliditetom, te ostalih oblika zadovoljavanja javnih potreba u zdravstvenoj zaštiti na području Grada.
Socijalnim programom Grad osigurava: pomoć obiteljima i kućanstvima u novcu, porodiljne naknade i opremu za novorođenčad, jednokratne novčane pomoći za umirovljenike povodom božićnih blagdana, podmirivanje dijela troškova stanovanja, subvenciju u prehrani, pomoć osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama, pomoć u kući starijim osobama, sufinanciranje javnog prijevoza učenicima srednjih škola, studentske i učeničke stipendije, ulaganje u redovnu i izbornu nastavu, također i donacije zdravstvenim organizacijama…
U planovima za tekuće i naredno razdoblje kao prioritete ste na startu mandata postavili završetak projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi, pronalazak investitora za izgradnju luksuznog hotela koji nedostaje i izgradnju Doma umirovljenika. Kakva je na tim poljima trenutna situacija?
Iduće godine, dakle u 2024., planiramo završiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za 26 tisuća ekvivalenata te spojiti kućne priključke u naredne dvije godine na taj uređaj. Planiramo i izraditi projektnu dokumentaciju Doma za starije i nemoćne, u tijeku je i izrada projektne dokumentacije za izgradnju boutique hotela s 4 zvjezdice u Ninu, čiji će investitor i upravitelj biti gradska tvrtka Nin-turizam.
I na kraju, kakvi su planovi za narednih 20-ak mjeseci, koji su Vam najvažniji projekti koje planirate i što u Ninu mogu očekivati? Što su Vaši prioriteti do kraja mandata?
Prioritetni projekti su završetak spomenutog projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi, ali i završetak vodoopskrbnog sustava Nin- Vodosprema Straža – Žerava. Potom tu je i završetak jednog projekta koji me naročito veseli, a to je obnova i rekonstrukcija srednjovjekovne crkve sv. Duha u kompleksu crkve Sv. Anselma, nekad prve hrvatske katedrale u koju po završetku planiramo izmjestiti sakralnu zbirku crkvene umjetnosti. Tu su i – Projekt kontinuiranog odmuljavanja Ninskog porta, Izgradnja društveno – kulturnog doma u Ninu, Obnova i revitalizacija kule Kaštel u Zatonu, Uređenje društvenog doma Poljica Brig, Početak izgradnje Centra za posjetitelje, Uređenje velikog parka ‘Bori’, Projekt izgradnje doma za starije i nemoćne, Izgradnja boutique hotela na lokaciji Ždrijac u Ninu, Proširenje dječjeg vrtića… (Pero Livajić)
‘Baterije puni’ na brojnim gradskim gradilištima…
Kako izgleda Vaš prosječni radni dan? Na koji način ‘punite baterije’ za zahtjevne obveze gradonačelnika?
Moje radno vrijeme počinje nakon nekoliko jutarnjih kava, oko 9,00 sati ujutro i traje sve do navečer, cca 22,00 sata. Gotovo neprekidno sam, što u uredu, što na terenu sa svojim stručnim službama i ustvari u najvećoj mjeri svoj ‘unutarnji mir’ i ‘punjenje baterija’ upravo nalazim na brojnim gradilištima diljem mog Grada- otkriva nam Emil Ćurko, gradonačelnik NIna.
